Foto: Marin GOSPIĆ
Kako do 15, umjesto sedam milijardi eura od turizma, temeljno je pitanje kojim su se bavili Vlada, stručnjaci i turistički djelatnici na 16. Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku. Nakon uspješne sezone, nagradili su one koji su za nju posebno zaslužni
Turizam je naša sudbina. To je posao u kojem smo dobri, a cilj je da budemo najbolji. Kada Dane hrvatskog turizma ne budemo održavali koncem 10. mjeseca, jer je tada po prilici s turizmom sve odrađeno, već u drugom, trećem ili bilo kojem mjesecu, jer se turizam događa cijelu godinu, onda ćemo postići svoj cilj. Možda ne možemo imati vrhunska postignuća u visokoj tehnologiji, ali možemo uvjeriti ljude da smo vrijedni njihove pažnje i povjerenja, ispričati im našu priču jer turizam je za to najbolja prilika, a Hrvatska mora još puno o sebi ispričati, riječi su kojima je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović na vrhuncu Dana hrvatskog turizma, uz dodjelu titule turističkog šampiona Splitu, pozdravio oko 2000 nazočnih u hotelu Lakroma, grupacije Valamar, u Dubrovniku.
Osim Splita kao turističkog prvaka Hrvatske za 2012. u akciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radio-televizije “Turistički cvijet – kvalitetu za Hrvatsku” pobjednici po kategorijama među mjestima i gradovima na Jadranu su i Cavtat i Dubrovnik, a na kontinentu Zagreb i Daruvar.
Nagrađeni iz Zadarske županije
Nagrade Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za djelatnike godine u turizmu dobilo je njih 24, među kojima Marijana Prtenjača iz biogradske Ilirije, i Danijel Šango iz Turisthotelovog Zatona. U nizu nagrada među hotelima sa četiri zvjezdice pobjednik na Jadranu je Falkensteinerov Club Funimation Borik iz Zadra.
Posebna priznanja, Turistički cvijet za promociju dobili su 2Cellos, violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser, kao i piloti kanadera Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su dobili i najveći pljesak na dodjeli (stacionar im je naš Zemunik).
Posebna priznanja za održivost u izvrsnosti uručena su dosadašnjim dobitnicima europskih nagrada EDEN, među kojima je i ovdašnji Nin.
Zadarska je županija počašćena i nagradom za najljepšu ruralnu/udaljenu plažu Jadrana. To je treći put da je ova specifična nagrada dodjeljena Sakarunu koji je očito time bez premca na Jadranu.
Turistički djelatnici s Vladom – u miru?!
Prethodio je tom vrhuncu susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade RH. Susret su obilježili, nasuprot svemu što u zemlji doživljavamo, mir, suglasje i zadovoljstvo. Čak je i moderator Đuro Tomljenović morao primijetiti izostanak oštrih primjedbi te kazao da je to zbog prve godine Vlade.
Bili su tu potpredsjednik Vlade i ministar Branko Grčić, ministar poduzetništva i obrta Goran Maras, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te Anka Mrak Taritaš, zamjenica ministra graditeljstva te, naravno, ministar turizma Veljko Ostojić.
Ostojić je i ovog puta “poentirao” najavom smanjenja PDV-a na sve usluge na 10 posto, čime se snažno podupire sektor. I ulazak u EU trebao bi (osim nešto problema s vizama za Ruse i Ukrajince) donijeti sve same pluseve i veliku reklamu.
Sretni što imamo turizam
– Kriza je uz sve zlo donijela puno dobrog turizmu. Sretni smo što ga imamo, rekao je potpredsjednik Vlade Grčić.
Nabrojao je što sve Vlada može i hoće, te naglasio da je Vlada svjesna da podršku ne treba dijeliti svima jednako, već grane koje nas uzdižu potaknuti znatnije, a tu je prvi sigurno turizam.
Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako u njegovom resoru djeluju čak 53 tvrtke, neke od iznimnog značenja za turizam (recimo ACI), a u konačnici – bez prometa nema ni turizma. Anka Mrak Taritaš pozvala je na hitnu legalizaciju objekata od kojih su mnogi u turističkoj funkciji i najavila građenje sa samo jednom dozvolom (papirom), ali i nuždu zaštite prostora kao ključnog turističkog resursa.
Porez na nekretnine i državi i gradovima?!
Ministar Grčić najavio je novost iz resora ministra Linića – uvođenje poreza na nekretnine, odnosno nekorištene potencijale i državi i lokalnim samoupravama, kako ogromna masa objekata, turistički potencijalno vrijednih, ne bi stajala u propasti diljem obale.
8,3 ili15 posto BDP-a
Turizam direktnom računicom daje 8,3 posto hrvatskog BDP-a, ali u ukupnosti učinaka na druge djelatnosti 15 posto. Najbliža nam je prema tom učinku Španjolska, gdje to iznosi 10 posto, dok je u svim drugim zemljama to bitno manje.
S rastom od 6,3 posto u noćenjima Hrvatska je pobjednik Mediterana, a posebno raduje 10,8 posto rasta u rujnu kao i jaka predsezona. Prema računici HNB-a turistički prihodi u prvih šest mjeseci rasli su 10,8 posto.
Hrvatska je u konkurenciji turizma osma na Mediteranu, 24. u Europi te 34. najkonkurentnija turistička zemlja u svijetu. Ostojić je kazao da se ne želi u
Bez Vladinih obećanja
Na žalost, na neke probleme turizma od Vlade nisu dobiveni očekivani odgovori niti obećanja. Tako je za cijene trajektnog prijevoza kazano da su iste kao u ostalim mediteranskim zemljama, o pravima radnika da je fleksibilizacija neminovna a male plaće odraz stvarnosti, da se domaći turizam neće poticati vaučerima jer ih je i Italija ukinula (zbog “besparice” odnosno istog razloga zbog kojeg Hrvatska o tome i ne razmišlja).
Iznimka je najava da će dionica autoceste Vrgorac-Ploče biti gotova do idućeg ljeta.
“Mediteran kakav je nekad bio” više nije aktualan
Strategija hrvatskog turizma, a predstavili su je Siniša Horak, Neda Telisman Košuta i Neven Ivandić, iz Instituta za turizam, ključni je razvojni dokument koji definira gdje smo i koji su nam ciljevi. Najspominjanija je riječ – održivost, a ključni projekt kako od ljetnog kupališnog odmorišta, najčešće za obitelji s malom djecom, dorasti do potpuno novog statusa prepoznatljivosti. Kroz to će se rješavati – prekratka (ljetom vezana) sezona, premalen prostorni obuhvat (obala) uz maksimalan obuhvaćeni profil gostiju. Izrađivači Strategije misle da Hrvatska za to ima i znanje i potencijal te da je do 2020. godine moguće udvostručiti sadašnjih oko 7,3 mlijarde eura od turizma na 14 ili 16 milijardi eura.
U smještaju temeljna je ambicija dobiti što više novih hotelskih kreveta, podići kvalitetu kampova, prebaciti golem dio privatnog sektora u organizirani turizam, dobiti golf, zabavne parkove, nove vezove u marinama, posebno snažno iskoračiti s kontinentalnim turizmom te zagrabiti svoju od 30-ak mogućih turističkih “podvrsta”.
Do 2020. Hrvatska, prema projekciji, treba i do 100 hotela više, 10-ak resorta, 30 golf terena, 10-ak zabavnih parkova, 10.000 novih vezova, novih kampova te gotovo 20 milijuna turista i znatno više noćenja.
U skladu s novom strategijom treba nam nova marketinška koncepcija. Iznesen je stav da “Mediteran kakav je nekad bio” više nije aktualan.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE