Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

U krizi nam je postalo još jasnije – naša sudbina je u turizmu!

Autor: Damir Maričić

21.10.2012. 22:00
U krizi nam je postalo još jasnije – naša sudbina je u turizmu!

Foto: Marin GOSPIĆ



Kako do 15, umjesto sedam milijardi eura od turizma, temeljno je pitanje kojim su se bavili Vlada, stručnjaci i turistički djelatnici na 16. Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku. Nakon uspješne sezone, nagradili su one koji su za nju posebno zaslužni


Turizam je naša sudbina. To je posao u kojem smo dobri, a cilj je da budemo najbolji. Kada Dane hrvatskog turizma ne budemo održavali koncem 10. mjeseca, jer je tada po prilici s turizmom sve odrađeno, već u drugom, trećem ili bilo kojem mjesecu, jer se turizam događa cijelu godinu, onda ćemo postići svoj cilj. Možda ne možemo imati vrhunska postignuća u visokoj tehnologiji, ali možemo uvjeriti ljude da smo vrijedni njihove pažnje i povjerenja, ispričati im našu priču jer turizam je za to najbolja prilika, a Hrvatska mora još puno o sebi ispričati, riječi su kojima je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović na vrhuncu Dana hrvatskog turizma, uz dodjelu titule turističkog šampiona Splitu, pozdravio oko 2000 nazočnih u hotelu Lakroma, grupacije Valamar, u Dubrovniku.
Osim Splita kao turističkog prvaka Hrvatske za 2012. u akciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radio-televizije “Turistički cvijet – kvalitetu za Hrvatsku” pobjednici po kategorijama među mjestima i gradovima na Jadranu su i Cavtat i Dubrovnik, a na kontinentu Zagreb i Daruvar.
Nagrađeni iz Zadarske županije
Nagrade Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za djelatnike godine u turizmu dobilo je njih 24, među kojima Marijana Prtenjača iz biogradske Ilirije, i Danijel Šango iz Turisthotelovog Zatona. U nizu nagrada među hotelima sa četiri zvjezdice pobjednik na Jadranu je Falkensteinerov Club Funimation Borik iz Zadra.
Posebna priznanja, Turistički cvijet za promociju dobili su 2Cellos, violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser, kao i piloti kanadera Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su dobili i najveći pljesak na dodjeli (stacionar im je naš Zemunik).
Posebna priznanja za održivost u izvrsnosti uručena su dosadašnjim dobitnicima europskih nagrada EDEN, među kojima je i ovdašnji Nin.
Zadarska je županija počašćena i nagradom za najljepšu ruralnu/udaljenu plažu Jadrana. To je treći put da je ova specifična nagrada dodjeljena Sakarunu koji je očito time bez premca na Jadranu.
Turistički djelatnici s Vladom – u miru?!
Prethodio je tom vrhuncu susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade RH.  Susret su obilježili, nasuprot svemu što u zemlji doživljavamo, mir, suglasje i zadovoljstvo. Čak je i moderator Đuro Tomljenović morao primijetiti izostanak oštrih primjedbi te kazao da je to zbog prve godine Vlade.
Bili su tu potpredsjednik Vlade i ministar Branko Grčić, ministar poduzetništva i obrta Goran Maras, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te Anka Mrak Taritaš, zamjenica ministra graditeljstva te, naravno, ministar turizma Veljko Ostojić.
Ostojić je i ovog puta “poentirao” najavom smanjenja PDV-a na sve usluge na 10 posto, čime se snažno podupire sektor. I ulazak u EU trebao bi (osim nešto problema s vizama za Ruse i Ukrajince) donijeti sve same pluseve i veliku reklamu.
Sretni što imamo turizam
– Kriza je uz sve zlo donijela puno dobrog turizmu. Sretni smo što ga imamo, rekao je potpredsjednik Vlade Grčić.
Nabrojao je što sve Vlada može i hoće, te naglasio da je Vlada svjesna da podršku ne treba dijeliti svima jednako, već grane koje nas uzdižu potaknuti znatnije, a tu je prvi sigurno turizam.
Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako u njegovom resoru djeluju čak 53 tvrtke, neke od iznimnog značenja za turizam (recimo ACI), a u konačnici – bez prometa nema ni turizma. Anka Mrak Taritaš pozvala je na hitnu legalizaciju objekata od kojih su mnogi u turističkoj funkciji i najavila građenje sa samo jednom dozvolom (papirom), ali i nuždu zaštite prostora kao ključnog turističkog resursa.


Porez na nekretnine i državi i gradovima?!




Ministar Grčić najavio je novost iz resora ministra Linića – uvođenje poreza na nekretnine, odnosno nekorištene potencijale i državi i lokalnim samoupravama, kako ogromna masa objekata, turistički potencijalno vrijednih, ne bi stajala u propasti diljem obale.


8,3 ili15 posto BDP-a


Turizam direktnom računicom daje 8,3 posto hrvatskog BDP-a, ali u ukupnosti učinaka na druge djelatnosti 15 posto. Najbliža nam je prema tom učinku Španjolska, gdje to iznosi 10 posto, dok je u svim drugim zemljama to bitno manje.
S rastom od 6,3 posto u noćenjima Hrvatska je pobjednik Mediterana, a posebno raduje 10,8 posto rasta u rujnu kao i jaka predsezona. Prema računici HNB-a turistički prihodi u prvih šest mjeseci rasli su 10,8 posto.
Hrvatska je u konkurenciji turizma osma na Mediteranu, 24. u Europi te 34. najkonkurentnija turistička zemlja u svijetu. Ostojić je kazao da se ne želi u


Bez Vladinih obećanja


Na žalost, na neke probleme turizma od Vlade nisu dobiveni očekivani odgovori niti obećanja. Tako je za cijene trajektnog prijevoza kazano da su iste kao u ostalim mediteranskim zemljama, o pravima radnika da je fleksibilizacija neminovna a male plaće odraz stvarnosti, da se domaći turizam neće poticati vaučerima jer ih je i Italija ukinula (zbog “besparice” odnosno istog razloga zbog kojeg Hrvatska o tome i ne razmišlja).
 Iznimka je najava da će dionica autoceste Vrgorac-Ploče biti gotova do idućeg ljeta.


 


“Mediteran kakav je nekad bio” više nije aktualan


Strategija hrvatskog turizma, a predstavili su je Siniša Horak, Neda Telisman Košuta i Neven Ivandić, iz Instituta za turizam, ključni je razvojni dokument koji definira gdje smo i koji su nam ciljevi. Najspominjanija je riječ – održivost, a ključni projekt kako od ljetnog kupališnog odmorišta, najčešće za obitelji s malom djecom, dorasti do potpuno novog statusa prepoznatljivosti. Kroz to će se rješavati – prekratka (ljetom vezana) sezona, premalen prostorni obuhvat (obala) uz maksimalan obuhvaćeni profil gostiju. Izrađivači Strategije misle da Hrvatska za to ima i znanje i potencijal te da je do 2020. godine moguće udvostručiti sadašnjih oko 7,3 mlijarde eura od turizma na 14 ili 16 milijardi eura.
U smještaju temeljna je ambicija dobiti što više novih hotelskih kreveta, podići kvalitetu kampova, prebaciti golem dio privatnog sektora u organizirani turizam, dobiti golf, zabavne parkove, nove vezove u marinama, posebno snažno iskoračiti s kontinentalnim turizmom te zagrabiti svoju od 30-ak mogućih turističkih “podvrsta”.
Do 2020. Hrvatska, prema projekciji, treba i do 100 hotela više, 10-ak resorta, 30 golf terena, 10-ak zabavnih parkova, 10.000 novih vezova, novih kampova te gotovo 20 milijuna turista i znatno više noćenja.
U skladu s novom strategijom treba nam nova marketinška koncepcija. Iznesen je stav da “Mediteran kakav je nekad bio” više nije aktualan.