Crno vino Šime Škaulja najbolje na degustaciji u Polači

– Imamo sve uvjete za proizvodnju kvalitetnih crnih vina, nimalo lošijih od francuskih. Ni područja Pelješca, Hvara i Korčule nisu ništa bolja od nadinskih, kaže Šime Škaulj koji svojim crnjakom prezentira Hrvatsku na poznatom ekološkom sajmu u njemačkom Nuembergu. Zašto podiže vlastitu obiteljsku vinariju?
Nadinjanin Šime Škaulj dobitnik je dviju vrijednih nagrada na ovogodišnjoj 13. degustaciji mladih vina “Martinje 2008. Polača”. Prvak u kategoriji crnih vina i trećeplasirani u kategoriji bijelih vina. Da te vrijedne nagrade, plakete i dvije hrastove bačve, jedna zapremnine 300 litara, a druga od stotinu litara, nisu slučajnost, dokazuje i pobjednička nagrada za zrela crna vina koju je Škaulj osvojio lani na “Vinkovo” u Stankovcima.
S oca na sina
Ljubav prema vinogradu usadio mu je, kaže, pokojni otac.
– Raduje me što u toj višestoljetnoj obiteljskoj tradiciji imam nasljednika, sina Tomislava i nevjestu Elviru, koji meni i supruzi Dušanki rado pomažu u vinogradu i podrumarstvu, ističe laureat Šime te nastavlja: – Za vrijeme moga djetinjstva naša obitelj je raspologala s 10-ak tisuća trsa. Danas raspolažemo sa 17 tisuća mladih trsova. No, za dobro kvalitetno vino bitan je položaj. Jedan dio vinograda nalazi se u Nadinskom blatu, a drugi u gornjem Nadinskom polju. Uglavnom se radi o svjetski poznatim sortama poput sauvignona, caberneta sauvignona, merlota, syraka, chardonaya i granacha noira. Trenutačno prevladava merlot, vrsta grožđa od kojeg se radi najskuplje crno vino na svijetu. Naši vinogradski položaji, na uzvisini 220 metara nadmorske visine slični su francuskoj dolini Rone. No, u planu moje obitelji je i sadnja caberneta i domaćih autohtonih sorti, kaže Škaulj i otkriva da je Ministarstvu poljodjelstva podnio zahtjev za dobivanje dozvole za izgradnju obiteljske vinarije, koja bi u konačnici bila nositelj seoskog turizma.
Turizam u vinariji
– U fazi sam iskopa podzemnih radova minivinarije podzemnog, tunelskog tipa, kapaciteta dvadeset vagona grožđa, ukupne površine do 400 metara četvornih, a sastojat će se od proizvodnog pogona, pogona za čuvanje vina, arhiviranje, vinoteke i prostorije za degustaciju. Na putu sam stvaranja branda, buteljiranog vina s etiketom. Osim ekstra djevičanskog maslinova ulja, za koje sam na “Sabatini” dobio i srebrnu medalju, u našoj minivinariji u kategoriji seoskog turizma nudit će se i paški sir te neke druge kvalitetne vrste sireva, jer je poznato da uz određeno vino dolazi i određeni sir. Ponuda bi uključivala i dalmatinski pršut, sušene smokve, rogače, bajame, Maraschino, razne vrste domaće rakije te ostale domaće kuhane i pečene delicije.
Premda nemamo podrumarsku tradiciju, Škaulj ističe bogatu povijest nadinskog vinogradarstva. Samo je, kaže, u Nadinskom blatu bilo zasađeno 400 hektara vinograda.
– Posebice imamo uvjete za uzgoj kvalitetnih crnih vina, ništa lošije od francuskih. Svrstavamo se u istu kategoriju. Vjerujem da ni područja Pelješca i Korčule nisu ništa bolja od naših, ali oni imaju tradiciju, brand, tržišni marketing. Naši vinogradari udruženi u nadinsku udrugu vinogradarstva i vinara, njih 39 članova, sve manje prodaju grožđe, a sve više proizvode ekološki kakvonosna vina.
– Jedan sam od rijetkih domaćih vinara koji svojim ekološkim ‘crnjakom’ prezentira Lijepu našu na planetarno poznatom ekološkom sajmu u Nuembergu. Veliki je to pomak, jer prošle godine u Njemačkoj na hrvatskom ekološkom štandu nije bio predstavljen niti jedan hrvatski proizvođač. To nam je i poruka, znajući da je samo 0,3 posto ekološkog produkta u ukupnoj hrvatskoj ekološkoj proizvodnji, dok je to u zemljama EU deset posto, govori Škaulj.
Nije ni čudo da se u Nadinu proizvode kvalitetna vina, smatra laureat Šime. Nadinski vinogradi obiluju sunčanim danima, vlagom, vrućinama i povoljnim ružama vjetrova. Za kvalitetno grožđe bitna je i struktura tla, njegov sastav i položaj te nagib terena, a time upravo nadinsko područje obiluje. Škaulj koristi samo ekološko-biološka gnojiva, takozvani konjsko-ptičji briket uz upotrebu bukovačkog stajskog gnojiva. Vinograd prska bakrom i biljnim preparatima uz dodatak sumpora. Proizvedeno vino, nadodat će Škaulj, ocrtava karakter domaćina, njegovo kulturno i povijesno naslijeđe, njegovu etiku i životnu filozofiju.

 KOMPIMENTI FRANCUZA MORISSONA

Dok guštamo u crnjaku vinara Škaulja, njegova supruga Dušanka prisjeća se kada je kod njih boravio Francuz Morisson, jedan od najvećih proizvođača loznih cjepova u svijetu. Iz njegovih rasadnika posađeno je cijelo Nadinsko blato, milijun i sedam stotina tisuća panja. Degustirajući njihov crnjak, stručnjak Morisson istaknuo je da njegov sauvignon cabernet, koji je u Parizu na natjecanju osvojio srebrnu medalju, nije ni sluga pobjedničkom vinu obitelji Šime Škaulja.