Ugašen gotovo svaki treći obrt

Nikada nije bilo lošije. Broj obrta se realno smanjio za 30 posto, a i oni obrti koji rade to čine samo fiktivno i zahvaljujući prometu kroz dva ljetna mjeseca. U ugostiteljstvu je pola obrta zatvoreno, a i oni koji rade ukinuli su jednu smjenu, upozorava Andreja Bukša
Gospodarska kriza i veliki broj nezaposlenih u gradu Pagu itekako se odražava na kompletnu gospodarsku situaciju pa tako i obrtništvo. Poremećene su tako karike lanca između potrošača i kupca pa stoga ne čudi da su pad najviše osjetile uslužne djelatnosti.
Andreja Bukša, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Paga, upozorava na alarmantnu i tešku situaciju koja je zadesila paške obrtnike.
– Nikada nije bilo lošije. Broj obrta se realno smanjio za 30 posto, a i oni obrti koji rade to čine samo fiktivno i zahvaljujući prometu kroz dva ljetna mjeseca. U ugostiteljstvu je pola obrta zatvoreno, a i oni koji rade ukinuli su jednu smjenu, jedni rade samo ujutro, drugi dvokratno. S drugim obrtima situacija je možda i gora. Jer, uz krizu koja je sveprisutna, u Pagu se ne rade detaljni planovi koji su direktno vezani za gospodarski razvoj, za gradnju. Gdje nema gradnje nema ni radnika. Nitko se ne hrani i ne pije po ugostiteljskim objektima. Domaći ljudi nemaju ili imaju malo novaca. Slika je jasna. Od 15 kafića u gradskoj jezgri, osam je zatvoreno, pet ih radi u jednoj smjeni, a samo tri kafića rade cijeli dan, istaknuo je Bukša.
Iako prema podacima Ureda državne uprave nema razloga za paniku, stvarno stanje daleko je od statistike.
– Na području grada Paga trenutačno imamo 219 aktivnih obrta što je za 7 obrta manje nego na koncem 2008. godine. Broj upisanih novih obrta iz ugostiteljske i trgovačke djelatnosti u odnosu na broj odjavljenih obrta je nepromijenjen, a smanjen je broj ribarskih obrta te ostalih uslužnih obrta. Tijekom ljetne sezone na području Grada Paga posluje veći broj obrta kroz izdvojene pogone, a čije je sjedište u drugim gradovima, kažu u Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji.
No, unatoč statistički blagom trendu pada broja obrta, u razgovoru s Bukšom saznajemo kako je situacija potpuno drugačija.
– Ljudi drže otvorene obrte tek toliko da bi opstali. No, činjenica je da takvi obrtnici na žalost ne mogu zapošljavati nove ljude. Zbog lošeg poslovanja obrtnika mnogi su dobili otkaze, jer jednostavno nema posla. Dovoljno tomu u prilog govori da u Pagu nema gradilišta, nema zainteresiranih investitora za otvaranje pogona i slično. Istina je ta da mladi iz Paga odlaze, a najčešće su to visoko obrazovani ljudi, istaknuo je Bukša.
U razgovoru s jednim ugostiteljem doznali smo da je ovoga ljeta ostvario 30 do 50 posto manji promet nego što je to bilo lani.
– Ista iskustva dijele moji kolege. Prije smo radili i zimi i to je nekako išlo, ali sada više ne ide. Prazan lokal ne isplati se držati otvorenim, jer se stvaraju dodatni troškovi za grijanje, rasvjetu i slično, kaže jedan ugostitelj.
Ništa bolja situacija nije niti u trgovinama, mnogi već sada bilježe pad prometa, a neki su trgovine zatvorili već početkom listopada.
– Ljeto je kratko. No, tada dolaze trgovci iz drugih gradova Hrvatske, pokupe šlag i odu. Nama domaćima koji tu živimo je jako teško. Jer, godina traje 12 mjeseci. Trebamo živjeti, ali se pitam kako? Obrt sam morala odjaviti jer nemam novaca plaćati obaveze. Čekam ljeto i molim Boga da sezona bude dobra, navodi jedna obrtnica.
Prema procjenama obrtnika situacija u obrtništvu će do ožujka biti potpuno poražavajuća, a mali uspon očekuju tek pred početak turističke sezone.

 OKO 450 NEZAPOSLENIH

Broj nezaposlenih u Pagu konstantno raste. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Zadar, na području Paga ima 295 nezaposlenih osoba. No, problem je što velik broj nezaposlenih nije evidentiran ili je brisan iz Zavoda za zapošljavanje.
Koliki je stvarni broj nezaposlenih na području grada Paga teško je precizirati.
Pretpostavlja se da je nezaposleno još oko 150 ljudi, odnosno da ukupno ima oko 450 nezaposlenih. Podatak je tim porazniji ako se u obzir uzme da grad Pag ima svega 3.000 žitelja. Od toga oko 1.000 umirovljenika, oko 800 djece, školaraca i studenata te oko 1.200 radno sposobnih osoba.