Kršćanski vitez vjerno bdije nad Zadrom

Dolaskom svetog Krševana u Zadar i početkom njegova štovanja na ovim područjima, kako je poznato, ostvario se neizmjeran doprinos vjerskom, kulturnom, društvenom i političkom životu srednjovjekovnog Zadra, a kasnije se njegovo štovanje duboko ukorijenilo u svijest Zadrana i zadarske Crkve
U srijedu 24. studenog slavi se blagdan Sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra. Tog dana obilježava se i Dan Grada Zadra.
Sv. Krševan ubraja se među četiri zadarska zaštitnika. Bio je rimski vitez i akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, koji se istaknuo u doba Dioklecijanova progonstva velikom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i hrabrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju, koju je nadvladao i ostao vjeran Bogu. Bio je nagovaran da se odrekne vjere. Obećan mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu karijeru, samo da ne zaniječe svoje vjersko opredjeljenje za Krista.
Brojna čudesa
Najvjerojatnije je 24. studenoga, Krševan zbog vjere bio ubijen. Odrubljena mu je glava, a tijelo bačeno u more. Svećeniku Zoilu u snu se objavilo mjesto gdje leži svečevo tijelo te ga je izvukao iz mora. Nakon izvlačenja tijela, glava mučenika je čudom Božjim vraćena na prijašnje mjesto. Tijelo je preneseno iz Grada pokraj Akvileje u Zadar, prema predaji, 649. godine. Po zagovoru ovog mučenika dogodila su se brojna čudesa, a Zadrani su u znak zahvalnosti za obranu od kuge, danog 1632. godine, izgradili novi oltar u zavjetnoj crkvi.
“Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko”, riječi su ulazne pjesme kojom Zadrani slave blagdan Svetog Krševana, zaštitnika svoga grada.
Ime ovog velikog sveca i mučenika ušlo je u Rimski kanon mise, što svjedoči o velikom štovanju u Crkvi koje mu vjernici iskazuju moleći njegov zagovor i pomoć. Zadrani su svom zaštitniku Krševanu podigli romaničku crkvu koju je 4. svibnja 1175. posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije. Prema povijesnim podacima, Zadarska je biskupija još starija. Nadalje, kako prenose izvori, biskupija u Zadru spominje se već god. 530. i 533. prigodom zasjedanja Crkvenoga sabora u Saloni.
Oltar sa zadarskim zaštitnicima
U doba provale Avara Zadar ostaje pošteđen, stoga se u crkvenom, političkom i narodnom pogledu neprekidno razvija. U njemu je bilo sjedište bizantskog carskog namjesnika. Zadarska je biskupija bila sredinom XII. stoljeća podignuta na nadbiskupiju i metropoliju za biskupe sufragane Osora, Raba, Krka i Hvara.
Dolaskom svetog Krševana u Zadar i početkom njegova štovanja na ovim područjima, kako je poznato, ostvario se neizmjeran doprinos vjerskom, kulturnom, društvenom i političkom životu srednjovjekovnog Zadra, a kasnije se njegovo štovanje duboko ukorijenilo u svijest Zadrana i zadarske Crkve. Utjecanje svečevom zagovoru značilo je od njegova dolaska u Donatov grad, obogaćenje u duhovnosti bogate vjerske tradicije Zadarske nadbiskupije. Crkva Sv. Krševana ističe se svojom ljepotom romaničke arhitekture u Hrvatskoj, a relikvije mu se nalaze u postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti. Lik sv. Krševana nalazi se na grbu i zastavi grada Zadra, kao vitez u oklopu na konju. U središtu crkve Sv. Krševana je barokni oltar iz 1701. godine s mramornim kipovima zadarskih zaštitnika, svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, postavljenih 1717. godine.

Mise na blagdan sv. Krševana

Na blagdan Sv. Krševana središnje misno slavlje u katedrali Sv. Stošije, s početkom u 10 sati predvodi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Svetu misu u zadarskoj prvostolnici u 18 sati predvodi katedralni župnik mons. Ivan Mustać.
U utorak 23. studenog uoči blagdana Sv. Krševana je Svečana Večernja u 18 sati koju u katedrali Sv. Stošije predvodi mons. Želimir Puljić.