Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

VENECIJANSKO BIJENALE ARHITEKTURE Kako revitalizirati povijesnu zadarsku gradsku jezgru?

22.11.2018. 13:02
VENECIJANSKO BIJENALE ARHITEKTURE Kako revitalizirati  povijesnu  zadarsku gradsku  jezgru?


Diplomski rad Ivana Zaninovića, nastao pod mentorstvom  Mije Roth-Čerina na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,  nominiran je za prestižnu Nagradu mladim arhitektonskim talentima  (Young Talent Architecture Award YTAA).
Projekt pod naslovom Revitalizacija područja uz bastion sv. Roka:  javni prostor u povijesnim gradskim središtima jedini je rad s fakulteta  iz Hrvatske koji će, zajedno s ostalim projektima koji konkuriraju za  nagradu, biti izložen u sklopu popratnog programa na predstojećem  Venecijanskom bijenalu arhitekture, u Palazzo Mora.
Odluka o četiri dobitnika bit će objavljena 20. rujna, a o pobjednicima će odlučivati peteročlani međunarodni stručni žiri: ravnatelj studija  Berlage u Delftu Salomon Frausto, arhitektica iz arhitektonskog studija  Barkow Leibinger Martina Bauer, istraživačica, profesorica i rektorica  na UMA školi arhitekture Ana Betancour, arhitektica Matilde Cassani i  arhitekt te osnivač studija Lahdelma&Mahlamaeki Rainer Mahlamaeki.


Revitalizacija područja uz bastion sv. Roka
Kako pristupati današnjim povijesnim središtima gradova? Projekt  problematizira tretiranje urbanih prostora kao jednonamjenskih turističkih punktova ostavljajući malo prostora za kvalitetan i dostupan javni prostor. Izrasta iz same lokacije pažljivo čitajući predominantno  značenje zadarskog Poluotoka, ali također prateći fenomen konstantne  destrukcije i obnove upisane u njegovu povijest.
Bastion sv. Roka u Zadru dio je renesansne fortifikacijske krune  zaštićen pod UNESCO-om i skupa sa šetalištem po bedemu, prostorom gradske tržnice na Poluotoku i obalnom linijom čini nedjeljivu cjelinu u percepciji mediteranskog gradskog središta. Pridodaju li se tome  ljudi koji ga trajno naseljavaju, studenti i đaci s okolnih otoka ili drugih  gradova u regiji i šire, te turisti iz čitavog svijeta koji ga periodički (ali u  sve češćim intervalima) okupiraju, zadarski poluotok zbog svoje je strateške pozicije i predominantnog značenja dio urbanog procesa stalne  fluktuacije.
 Ipak, brojni procesi koji se događaju unutar same jezgre stvaraju sadržajne i strukturalne praznine. Promjenom industrijske paradigme,  zahvaćen turistifikacijom, grad se polako pretvara u ljetno turističko  središte, a pogrešnom interpretacijom povijesne baštine jezgra postaje  turistička kulisa, monument i eksponat paralelno s ekstenzivnim  širenjem prema kopnu i javljanjem rubnih točaka socijalnih događanja  najčešće u obliku shopping centara. Prenamjenu teritorija u jednonamjenski turistički kapacitet i iseljavanje gradskog stanovništa iz povijesne jezgre prate procesi privatizacije javnih površina te eliminacija  sadržaja u gradskom središtu bez jasne strategije. Sve skupa dovodi do  destrukcije urbanog tkiva te pomankanja života na Poluotoku izvan sezone.
Projekt revitalizacije područja uz Bastion svetog Roka nastaje kao  reakcija na negativne procese koji svakodnevno preoblikuju grad ostavljajući malo prostora za prijeko potreban i dostupan kvalitetan javni  prostor. Izrasta iz same lokacije pažljivo čitajući predominantno  značenje Poluotoka i svih superponiranih slojeva koji su ga obilježili  uključujući i fenomen konstantne destrukcije i obnove koji je upisan u  njegovu povijest.


Koncept uklanjanja
Na prostoru obuhvata diplomskog rada nalaze se postojeće strukture  koje su ili ugrađene u bedem ili se naslanjaju na njega od linije profila  ulice koja ga prati.
Projekt ribarnice i skladišta iz 1979. ugradio je u samo tkivo bedema  dvoetažni prostor skladišta Gradske tržnice Zadar i ribarnicu kao halu s  dvostrukom visinom. Prostoru skladišta se osim s prizemlja i tržnice  pristupa i s gornje etaže na bedemu te je s njim povezana stubištem i  teretnim liftom. Ispred skladišta nalazi se servisni objekt Gradske tržnice Zadar koji služi za potrebe administracije.
Osim skladišta i ribarnice, u tkivo bedema je s južne strane ugrađen i  prostor javnog wc-a sa spremištima i duboki prostor atomskog skloništa sa sjeverne strane. Sjevernom linijom obuhvata provlači se i srednjovjekovni bedem s prolazima koji kroz njega vode u prostore skladišta i ribarnice. Gornja kota srednjovjekovnog bedema je servisni put  koji spaja skladište na gornjoj etaži i predprostor ribarnice s nadsvjetlima. Na samoj koti bedema se osim spomenute vertikale skladišta nalaze parkirna mjesta te mjesto za prikupljanje otpada. Ostatak površine  je javna parkovna površina s postojećim zaštićenim drvoredom i grupama stabala.
U svrhu boljeg povezivanja prostora na svim etažama pa tako i ostvarenju veza među njima, određeni dijelovi strukture na obuhvatu prepoznati su kao višak te je upravo njihovo uklanjanje i povezivanje prostora proces koji je prethodio projektiranju novog režima korištenja i  stvaranju novog urbanog prostora.
U analitičkom dijelu objekt uprave Gradske tržnice Zadar, atomsko  sklonište te gornji kat skladišta s vertikalom komunikacija su tako uklonjeni. Osim uklanjanja postojećih građevina projekt uključuje i saniranje već postojećih dijelova ‘lažnog ziđa’ i popločanja s unutrašnje strane bedema te uklanjanje armiranobetonskog potpornog zida gornje jednosmjerne ceste po bedemu s obzirom na proces ukidanja kolnog  prometa po bedemu koji je aktualan.




Koncept implementacije
Prostor obuhvata diplomskog rada dobiven sanacijom nekorištenih  ili režimski neadekvatnih prostora sada je sagledan kao polje mogućnosti za aktivaciju i reafirmaciju novih ili postojećih javnih površina  te njihovo povezivanje i na taj način stvaranje tokova i točki zadržavanja. Dijagramatski je prikazan proces povezivanja novostvorenih praznina u prostoru.
Galerija koja se po srednjovjekovnom bedemu pružala ispred  pročelja ribarnice produljena je do ruba obuhvata kao esplanada koja  spaja dvije granice obuhvata. Na njenim krajevima komunikacijski instrumentarij se ovdje koristi u obliku novog stubišta s tribinama na sjevernom kraju, te vertikale panoramskog lifta i stubišta u južnom uglu  pred ribarnicom.
Uklanjanjem potpornog zida ceste i tako povlačenjem tkiva bedema  prema gradu prije neiskorišteni zeleni plato srednjovjekovnog bedema  na međuetaži iskorišten kao mjesto zadržavanja i gradske lože umetnute u nasip.
U projektiranju longitudinalnog trga, kao proširenje ulice Pod Bedemom, koristi se donja kota srednjovjekovnog bedema koja je za devedeset centimetara niža od sadašnje. Pristup originalnoj koti poda je ostvaren kvadratičnim udubljenjima te njihovom aktivacijom u obliku  grupa za sjedenje i okupljanje. Gornjim platoom i novim parkom na  bedemu dominira pokrov dvorane na otvorenom sa svojom reflektirajućom površinom.(vizkultura.hr)