Mirisni, kremasti, prekrasni, čudesni - kakao

Slika korisnika martinazd
Sinergija 1+1=3

 

Njegovo rodno mjesto, je Južna Amerika. Azteci i Maje su ga obožavali, bilo je piće prestiža i njihovih veledostojnika. Sjemenke su koristili kao novčanu valutu, pa je tako jedan kunić koštao 8 sjemenki, a jedan rob 100. Ukoliko su vas odredili za ogromnu čast da budete ljudska žrtva, velikodušno ste se mogli napiti pića od kakaa s vodom i ponekom kapi krvi vašeg cijenjenog prethodnika po sudbini.
Legenda kaže da je u vrijeme Quetzalcoatla, vladara i boga, zemlja bila toliko bogata da ljudi ništa nisu trebali uzgajati, jedan klip kukuruza je bio dovoljan da nahrani cijelu obitelj, a pamuk je sam od sebe dobivao boju koju bi korisnik u tom trenu odlučio… Da bi utvrdio svoje granice, Quetzalcoatl je zaprašio malo se boriti izvan kuće, a tamo ostavio svoju predivnu suprugu-princezu. Naravno kao u svakoj priči, to je trenutak kada je neprijatelj nagrnuo na neobranjeno kraljevstvo. Mučili su princezu da im oda gdje su sakrivena baš sva blaga svijeta, koje je naravno posjedovao Quetcl. Ona nije odala, pa su je jadnicu, poslali u neko drugo kraljevstvo. Iz njezine krvi je rođeno stablo kaka. Njegove sjemenke su gorke kao patnje ljubavi i strasti, jake kao hrabrost i crvene kao krv prekrasne princeze.
Maje su kako pili kao topli napitak, Azteci su ga izgleda voljeli cugnuti hladnog. Niti jedan od tih napitaka ni izdaleka po okusu ne sliči na ono kako ga mi danas konzumiramo, no kao i mi miješali su ga sa svim i svačim. Bobicama, plodovima, mesom, slatko, slano, ljuto sa feferončićem… Napitak bogova, tako su ga zvali.
To stablo nosi oko 40 mahuna godišnje, može doseći starost od 200 godina, no plodove donosi samo oko 25 godina. Raste samo oko ekvadora koji stupanj gore i dolje oko njega. U Europu ga je donio Columbo. I tu kreće naša avantura sa receptima i načinima primjene.
Za početak švedski botaničar Linne, koji je uveo reda u nazivlje biljaka, a prije kojeg je bilo prilično teško prokljuviti kako se koja biljka zove, iz naziva koji su se miješali, opisivali, često isto ime davali različitim biljkama i slično. Eto prije njega je bila malo birokratična zbrka. On se nije maknuo od originala. Na latinskom ga je nazvao: Theobroma cacao -theo bog, broma, hrana. Znači »hrana bogova«.
Prvi recepti su i kod nas nastavili biti tekući. Tako da je u povijesti konzumacije kakoa, 90% vremena bio napitak.
Švicarac Callier je prvi napravio tvornicu čokolade, Fry, Englez prvu tablu čokolade. A Callierov zet je nakon puno godina pogrešaka i pokušaja uspio zamiješati kakao prah sa mlijekom i napraviti mliječnu čokoladu. I to zahvaljujući čovjeku koji se zvao- Henry Nestle, o da, zvuči poznato zar ne? Pa onda Švicarac Lindt, i to je poznato-on je napravio prvu kremastu crnu čokoladu.
Povijest prilično duga i uporna da bi se stiglo do divote zvane čokolada. Čovijek se mora zapitati zašto su toliko inzistirali, kada je prvi napitak bio gorak, teško ga je bilo obrađivati, proces kompliciran (pa fermentacija sjemenki koja traje tri tjedna, pa prženje, mljevenje, problemi sa ekstrakcijom kakao maslaca. Sve u svemu muka živa!)
E pa od početka su uočeni izuzetno pozitivni učinci na organizam. A današnja znanost je dokazala hrpetinu divnih svojstava.
Za početak, kakao ima oko 600 aromatskih spojeva, dok npr. crno vino ima »samo« 200. U njemu se nalazi i i teobromin, sastojak vrlo sličan kofeinu. Kakao sadrži više od 300 kemijskih tvari s pozitivnim učinkom na zdravlje. Kakao sadrži najveću koncentraciju antioksidansa, i to u usporedbi s bilo kojom drugom namirnicom na svijetu. Pa je zaslužio naziv- Superhrana. To su polifenoli, katehini i epikatehini. polifenole za koje se vjeruje da štite od srčanih oboljenja, karcinoma, ali i niza drugih bolesti. Magnezij koji je odgovoran za više od 300 procesa u organizmu - od probave do rada srca i mozga. Izvrstan je izvor željeza, kroma, mangana, cinka i vitamina C.
Ova čudesna biljka sadrži i PEA (feniletilamin). O da! Baš ti! Skup spojeva koje naš organizam luči kada ste zaljubljeni. Pa ili smo sretno zatreskani u ljudsko biće, ili sretno tamanimo čokoladu- mozgu je svejedno, spoj je spoj, i on se osjeća kako mu kemija kaže. No čokolada zaista voli pretjerivati pa se u kakau nalaze i hormoni sreće – serotonin i dopamin. Zrno kakaa obiluje omega-6 masnim kiselinama koje hrane mozak i pomažu cjelokupnom zdravlju organizma. Ima puno cinka, a taj je savršen za jačanje imunološkog sustava ali i borbi protiv virusa. Tako da je vruća čokolada prevencija protiv gripe i prehlade. Čokolada za nas radi ovo: štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala, smanjuje stres i depresiju, štiti od bolesti srca i krvnih žila, odličan je izvor željeza, regulira razinu šećera i kolesterola, potiče bolje pamćenje i koncentraciju, smanjuje opasnost od srčanog udara, pomaže u regulaciji krvnog tlaka.
Nije čudo što su se trudili naći proces za proizvesti toliko verzija upotrebe kakaoa. Ono što mene čudi, su ljudi koji uspijevaju pojesti jednu jedinu kockicu i reći - meni dosta! Pa mislim, stvarno!? Kako!? Ja dok na papiru stoji i jedna smeđa mrvica nisam u stanju stati!!! Odoh skuhati toplu čokoladu. I oblizati i šalicu, tog divnog, mirisnog, čudesnog napitka bogova.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)