Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

U novom prostoru vraćat će u život stare dokumente osuđene na propast

23.11.2019. 10:30


Hrvatski državni arhiv u okviru investicijskih potpora Ministarstva kulture, priveo je kraju veliki projekt uređenja novih prostora za rad restauratorsko-konzervatorske radionice i knjigovežnice, rečeno je jučer na otvorenju radionice i knjigovežnice i izložbe Plakata konzervatorsko – restauratorskih radova u sedam državnih arhiva.
Ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, Ante Gverić, u uvodnom je govoru istaknuo važnost uloge poslova restauracije i konzervacije:


»Poslovi restauracije i konzervacije ambulanata ove ustanove, jer se u tim prostorima na neki način u život vraćaju stari dokumenti osuđeni na propast
Ante Gverić


– Rekao bih da su poslovi restauracije i konzervacije ambulanata ove ustanove, jer se u tim prostorima na neki način u život vraćaju stari dokumenti koji bi bili osuđeni na propast, ukoliko ne bi bilo nekog stručnog zahvata na njima, poručio je Gverić. Prilikom otvorenja, Gverić se vratio u prošlost kada su počeli prvi restauratorski poslovi gradiva u zgradi Arhiva, te je podsjetio kako je to bilo kroz povijest:
– Restauracija arhivske građe počela je davne 1960. godine i prva osoba koja je bila zaposlena na tim poslovima bila je Volga Nemarić, koja je i danas među nama, rekao je ravnatelj, te je nadodao, kako se još od tog vremena nabavljala oprema za knjigovežnicu i da se knjigoveška preša koja je bila nabavljena 1968. godine nalazi i danas u novim prostorima.




Neadekvatan prostor
Prema riječima ravnatelja, potreba za renoviranjem knjigovežnice bila je neupitna, jer prijašnji raspored prostora nije bio adekvatan ni za manipulaciju s gradivom.
– Odjel knjigovežnice je u početku bio na 3. katu zgrade, te je 2005. godine preseljen u podrumske prostore što je bilo jako loše, jer uvjeti za rad djelatnika nisu bili adekvatni i nije bilo direknte komunikacije između spremišta i tih prostora, objasnio je Gverić, te je nadodao kako je iz tog razloga danas dio spremišta prenamijenjen za knjigovežnicu i radionicu za restauriranje.


1960. godine započela je restauracija arhivske građe, a prva osoba koja je bila zaposlena na tim poslovima bila je Volga Nemarić.
Današnjim konceptom uređenja prostora, rečeno je kako se postiglo ciljano, jer su sada knjigovežnica i spremište povezani a što je bitno, jer arhivska građa neće izlaziti iz zgrade kada ide na tretiranje.


Dogodine nova oprema
Na otvorenju je najavljeno kako će se slijedeću godinu uz podršku Ministarstva kulture radionicu dodatno opremiti novim i odgovarajućim strojevima i opremom. Izložbu plakata je predstavila pročelnica središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Andreja Dragojević, koja se objasnila kako je nastala izložba plakata:
– Izložba se sastoji od 13 plakata sa stručnim temama konzervatorsko-restauratorskih i istražnih radova na arhivskom i knjižnom gradivu koji su se provodili u konzervatorko- restauratorskim odjelima državnih arhiva, rekla je pročelnica laboratorija, te je dodala kako su teme obuhvatile istraživanja vodenih znakova na papirima, dijagnostiku oštećenja, ali i odabir najprikladnijih metoda, postupaka i materijala.


IZLOŽENO 13 PLAKATA
Izložba se sastoji od 13 plakata sa stručnim temama konzervatorsko-restauratorskih i istražnih radova na arhivskom i knjižnom gradivu koji su se provodili u konzervatorsko- restauratorskim odjelima državnih arhiva.
Nikolina MOJIĆ