Brodari zadovoljni pozitivnom nulom

Tržište vozarina stabiliziralo se nakon šoka u siječnju i veljači, a hrvatski brodari se nadaju da će se iduće godine ostvariti predviđanje o oporavku na svjetskom tržištu, mada neki očekuju još jedan pad polovicom 2010. godine

Kako preživjeti krizu? Ako je suditi po hrvatskim brodarima, odgovor je moguće pronaći. Barem je tako za Tankersku plovidbu iz Zadra i Lošinjsku plovidbu, čiji se čelnici nadaju boljoj poslovnoj 2010. godini i oporavku svjetskog brodarskog tržišta koji je još uvijek nesiguran i neizvjestan. Prema nedavno objavljenom izvješću o pomorskom prometu Ujedinjenih naroda, negdje sredinom godine evidentiran je djelomičan oporavak i stope na razini od 40 posto u odnosu na rekordnu 2008. godinu. Međutim, dodaje se kako vozarine i dalje snažno osciliraju, te nagoviještaju nesigurna vremena za zemlje u razvoju ovisne o trgovini robom. 
Akumulirani kapital
Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe iz Zadra, Ivo Mustać otkriva da će ovaj brodar uspješno preživjeti kriznu 2009., pa čak i više od toga, jer se upravo ovo teško razdoblje na tržištu za Tankersku pretvara u razdoblje snažnog investicijskog ciklusa. Naime, ova kompanija ima čak osam brodova u novogradnjama i niti od jednog od njih nije odustala. U roku od šest mjeseci u flotu ulaze četiri broda za suhi teret, dva iz kineskih i još dva iz korejskih brodogradilišta. Još toliko se gradi tankera, dva u riječkom “3. maju” i dva u Koreji.
– Mi smo imali izrazito dobro poslovno razdoblje od 2003. do 2008. godine i tu se akumulirao kapital koji nam omogućava uspješno poslovanje u uvjetima svjetske krize, kojoj još uvijek ne naziremo kraj, iako je primjetan pozitivan pomak u zadnjih nekoliko mjeseci. Imali smo u prvih deset mjeseci oko 1,6 milijuna dolara gubitaka, ali će upravo spomenuti oporavak popraviti tu brojku. Ovu godinu ćemo završiti s prihodom od otprilike 200 milijuna dolara i s daleko manjim gubitkom od predviđenih desetak milijuna dolara u planu za ovu godinu. Mislim da će završni račun dati pozitivnu nulu ili blagi gubitak do najviše milijun dolara, ističe Mustać, koji otkriva i neke brojke iz plana poslovanja za iduću 2010. godinu, koja će također biti krizna, ali s procjenom da će vozarine u drugoj polovici 2010. konačno premašiti prag rentabilnosti za sve brodove.
– Treba naglasiti da nismo smanjivali plaću, da je ona bila i ostala redovita, kao i da ćemo već početkom iduće godine raspisati natječaj za 120 novih pomoraca koji idu na nove brodove. Zapošljavat ćemo i dalje hrvatske pomorce. Na kraju 2010. godine planiramo imati oko 1.100 zaposlenih, a sada ih imamo oko 1.000, od čega je više od 900 pomoraca, a ostatak su djelatnici u upravi ili administraciji. Ujedno, na kraju iduće godine, sa ovih osam novogradnji, imat ćemo 24 broda u floti čija će ukupna nosivost dostići broj od dva milijuna tona, što držim respektabilnim. Nismo prezaduženi, možemo to servisirati, iako će biti vrlo važno da se u drugoj polovici iduće godine ostvari predviđanje o oporavku na svjetskom brodarskom tržištu, zaključuje Mustać. 
Remont flote
Iako je Lošinjska plovidba po razini prihoda, broju zaposlenih i nosivosti flote bitno manja kompanija od Tankerske, bilanca poslovne godine i planovi u idućoj imaju dosta sličnosti. Lošinjska u floti ima osam brodova za suhe i rasute terete ukupne nosivosti oko 240 tisuća tona. Ukupno 200 zaposlenika, od čega su većinom pomorci, imali su redovne plaće, koje nisu bile smanjivane.
Predsjednik Uprave Lošinjske plovidbe, Zlatko Moković, ključnim smatra tri ovogodišnja događaja, a to je strahovit pad tržišta vozarina početkom godine (najviše siječanj i veljača), raskid ugovora o čarterima zbog bankrota nekih partnera ili revidiranje tih ugovora, te na kraju obavljanje ganeralnog remonta svih brodova koje se obavlja svake tri godine.
– Prihod će ove godine biti na razini 32 milijuna dolara, a završna bilanca bit će oko 2,5 milijuna dolara gubitka, što je čak i nešto manje od planiranog. Da nije bila godina remonta flote, gubitka vjerojatno ne bi ni bilo, iako to ne treba tako promatrati. Dapače, drago mi je da smo remont baš sada obavili, ističe Moković, koji pad vozarina u siječnju i veljači opisuje kao svojevrsnu tržišnu katastrofu.
Ista se ogleda u činjenici da je dnevna vozarina jednog broda za suhe i rasute terete tada iznosila oko dvije tisuće dolara, a da su samo troškovi posade iznosili oko tri tisuće dolara dnevno. Da je to potrajalo, bilo bi neizdržljivo. Lošinjska plovidba je ove godine izmijenila dio djelatnosti, jer se potpuno okrenula suhim i rasutim teretima i prodala brodove za prijevoz kontejnera kao što su Susak, Srakane i Lošinj. Kompanija je također izašla iz posla održavanja feeder linije na Jadranu, koja više nema potporu države.
– Plan za iduću godinu nije gotov. Sve ovisi o svjetskoj ekonomiji i tome hoće li ona izaći iz recesije. Pravi oporavak se još ne vidi. Osobno mislim da smo početkom godine dotaknuli dno. Trend jest pozitivan, ali očekujem još jedan jak pad tržišta negdje sredinom iduće godine, zaključuje Moković. 

 VOZARINA OD 25 TISUĆA DOLARA DNEVNO – PRAG RENTABILNOSTI

Prag rentabilnosti se kod brodara, primjerice za Aframax tankere, nosivosti oko 115.000 tona, kreće na brojci od oko 25 tisuća dolara dnevno. Kako kaže Ivo Mustać, trenutno se na tržištu ostvaruje otprilike upola manja vozarina. No, brodovi za suhe i rasute terete, već sada imaju zadovoljavajuću vozarinu.