Kriza se produbljuje - proračuni rastu?!

Slika korisnika admin
zupanijska_skupstina3
Adam VIDAS
Skupština Zadarske županije

Vrijeme je usvajanja proračuna za iduću godinu u jedinicama lokalne i područne - regionalne samouprave, što će reći u 33 grada i općine na našem području i Zadarskoj županiji. Proračuni bi trebali biti dvojak znak. Na jednoj bi strani trebali odraziti prije svega gospodarsku stvarnost, dakle ono od čega živimo i čemu se oni iz toga mogu nadati. Na drugoj strani njihov raspored sažeti je iskaz politike vladajućih u sadašnjim prilikama. Da bi odrazili onu prvu stavku netko je u kraćim crtama, ako ne i strateško-analitički trebao pojasniti situaciju kada je u pitanju barem nekoliko temeljnih čimbenika kojima se krca proračun. Prvi je, svakako, broj zaposlenih i kretanje plaća, jer je temeljni iskaz lokalnih proračuna pripadajući dio sredstava iz poreza na dohodak, odnosno osobne primitke. Broj zaposlenih u Zadarskoj županiji pada, padaju i plaće. To se u projekciji proračuna valja prihvatiti. Potom je nužda održavanja stanja po pitanju naplate redovnih komunalnih prihoda na čelu s kumunalnom naknadom. Slijedi očekivanje od graditeljskih djelatnosti i stavljanja objekata u funkciju, što se u proračunu odražava kroz komunalni doprinos po izgrađenim površinama građevinskih objekata. Potom je tu i na to vezan porez na promet nekretnina. Konačno, tu su i prihodi od imovine, odnosno poslovnih prostora u vlasništvu grada i javnih površine te neka druga davanja. Njihova analiza trebala bi, dakle, prethoditi proračunima. Već na ulaznoj strani moguće je pretočiti i određene političke poruke vladajućih barem u onom malom dijelu davanja o kojima ili barem o čijoj visini odlučuje lokalna samouprava. Zadar je, recimo, neka od takvih davanja u prethodnom razdoblju bio smanjio (porez na tvrtku, spomenička renta i sl.).

Na izlaznoj strani valja odrediti što je redovni trošak i hoće li se smanjivati kad su u pitanju ustanove, primanja zaposlenih, programi institucija koje redovno financira proračun. Potom je pitanje komunalnih, razvojnih i drugih projekata, odnosno socijalnih i drugih davanja te ključni noseći budući projekti i što se njima kani postići u određivanju pravca i sudbine grada, općine ili županije.

Zadarska županja

Sa 27 glasova za, šest protiv i tri suzdržana županijski su vijećnici na skupštini usvojili Županijski proračun za 2010. godinu te projekciju prihoda i primitaka za 2011. i 2012. godinu.

Proračun za 2010. godinu planiran je u iznosu od 191.000.000 kuna. Projekcija prihoda i primitaka za 2011. godinu iznosi 198.900.00 kuna, što je za 4,1 posto više u odnosu na Proračun za 2010. godinu, a planirani prihodi i primici za 2012. godinu iznose 206.600.000 kuna. U postocima povećanje u odnosu na proračun iz 2011. godinu iznosi 3,9.

Napomenimo da je trogodišnji proračunski okvir uveden u skladu s novim Zakonom o proračunu i ove se godine prvi put uz proračun za 2010. godinu usvajaju i projekcije za sljedeće dvije godine, 2011. i 2012. U svim tim projekcijama Zadarska županija dakle računa na stabilnost i rast, ne spaktakularan ali stalan.

Predloženom Proračunu za 2010. godinu zamjerke su našli SDP-ovi vijećnici Duško Vidov i Nikola Turčinov.

Vidov smatra da su prihodi od poreza koji su planirani na 140.000.000 kuna precijenjeni za čak 10.000.000 kuna.

- S obzirom na negativna gospodarska kretanja, smatram da će se planirani prihodi iz poreza na dohodak realizirati vrlo teško, ukazao je Vidov.

Nikola Turčinov pitao je kako je moguće da su prihodi od JLS-a planirani na čak 13 milijuna kuna, a istodobno se rebalansom proračuna za 2009. godinu smanjeni sa 11 na 8 milijuna kuna.

- Otkud toliko povećanje, a govori se da će kriza u 2010. godini biti još teža, čudio se Turčinov.

Nategnuti po uputi Vlade

Župan Stipe Zrilić priznao je da su planirani prihodi od poreza malo nategnuti, ali da su se izrađivači proračuna kretali u okvirima koje je zadala Vlada RH.

Donesen je i drugi rebalans kojim je proračun za 2009. godinu smanjen za 18.5 milijuna kuna te u konačnici iznosi 181.000.000 kuna. Sama ta činjenica u suprotnosti je s naprijed navedenim. Dakle, proračun za ovu godinu smo smanjili, drugi put, ali smo za sve sljedeće zacrtali rast. Autor ovih redaka pokušao je prethodnog tjedna analizirati kretanja u ovdašnjem gospodarstvu u globalnim i načelnim crtama, polazeći od udjela pojedinih djelatnosti u BDP-u, a što je okvir i poreznih i drugih prihoda. Zaključio sam da 10-ak posto djelatnosti obećava boljitak, oko 60 posto stagnaciju te oko 30 posto zadržavanje oko postojećeg stanja. U samoj zaposlenosti prije približavanja ljeta iduće godine nisam našao nikakvu nadu, a u primanjima niti do kraja iduće godine.

Grad Zadar

Na maratonskoj sjednici Gradskoj vijeća Zadra, koja je prošla u znaku burnih rasprava vladajuće koalicije i oporbenih redova, vijećnici su većinom glasova izglasovali Proračun Grada Zadra za 2010. godinu u visini od 455,5 milijuna kuna.

Uz Proračun za 2010. izglasan je i drugi rebalans Proračuna Grada Zadra za 2009. godinu u iznosu od 442 milijuna kuna, što je u odnosu na prvi usvojeni proračun u iznosu od gotovo 455,8 milijuna kuna, smanjenje za oko 13,7 milijuna kuna.

Iako su, u odnosu na planirane, za oko 220.000 kuna povećani prihodi Grada Zadra od poreza te iako je došlo do povećanja za 984.000 od prihoda na imovinu i za gotovo 900.000 prihoda od administrativnih pristojbi, kao i do povećanja prihoda od Hrvatskih cesta za otkup zemljišta u iznosu od 650.000 kuna, drugi rebalans Proračuna za 2009. godinu donesen je prije svega zbog izostajanja transfera od 12,8 milijuna kuna iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za projekt uređenja Foruma, odnosno Poljane pape Ivana Pavla II. i obale Jazine te zbog neostvarenog prihoda od Zadarske nadbiskupije od 3,9 milijuna kuna. Dakle, i kod Grada Zadra imamo istu situaciju. I ovdje je prvo još jednom smanjen prihod ovogodišnjeg proračuna, a potom onaj za iduću godinu povećan. Zadarskih nekoliko navedenih rečenica ipak daje nešto više "šuga" za ovakvu odluku. Naime, vidjeli su da im prihodi, najjednostavnije određeni kao direktni, nisu pali, a sav bi se manjak mogao svesti na ono što Zadru nije dobacila Vlada u transfere.

No nezaposlenost u Zadru raste, prihodi s komunalne osnove padaju, a i dugovanja građana i tvrtki po svim osnovama rastu, a predvidjeti je samo daljnji rast dugovanja.

Umjesto zaključka

Država se u svojim projekcijama može nadati da će prodati još nešto od obiteljske srebrnine, računati na zaduživanje doma ili vani (ionako neophodno), a i projicirala je rast na 0,5 posto, ali ipak rast.

Gradovi i županja u tome imaju daleko manje ili nimalo manevarskog prostora jer one tvrtke koje imaju u vlasništvu ne smiju prodavati, a na zaduženje ne računaju, a ako se za njega i pokaže potreba procedura je prilično duga, a pitanje državne suglasnosti otvoreno.

 Uzeli smo samo primjer dvaju najjačih proračuna, dakle zadarski i županijski, ali ono što vrijedi kao načelo kod njih primijenjeno je manje više svagdje. Najkraće i vrlo suzdržano kazano proračuni su - nategnuti, da citiramo župana Stipu Zrilića. Očito se prave metodologijom naslijeđenog stanja i postojećih stavki uz vrlo malo manevra i bez analitičkog sagledavanja stanja u svom području, temeljnih izvora prihoda i tendencija koje iz tog proizlaze.

Druga izrazita nevolja koja čeka sve jedinice lokalne samouprave standardna je, ali će u idućem razdoblju biti zaoštrenija nego ikad. Poznato je da se proračunske stavke troše ravnomjerno po mjesecima ili ubrzano u prvom dijelu godine. Prihodovana pak strana najgore ide na početku godine. Razvija se sredinom, posebice u krajevima određenim sezonalnošću pa preme trećem kvartalu. U tom smislu sve jedinice lokalne samouprave mogu očekivati ježeve muke sve do početka ljeta s naglaskom na prvom kvartalu. Istovremeno i nade u oporavak i oživljavanje rasta BDP-a vezujemo gotovo isključivo za drugi dio godine, počevši od turističke sezone.

Realno je očekivati nelikvidnost svih jedinica u prvom dijelu godine, a do ljeta, odnosno pred odmore i rebalanse. U većini lokalnih samouprava - naniže.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno