Vinari i uljari dorasli do ponosa

Slika korisnika admin
vincropolaca1109_24
Adam VIDAS
Vinari s vinskom kraljicom

Godina za nama donijela je konačno neke važne novine u ovdašnje gospodarstvo. Godinama akumulirane aktivnosti počele su davati plodove u - vinu i maslinama.

Teško je sad kazati što je sve tome pomoglo. Sjećamo se entuzijastičkih prvi manifestacija prvo u Polači i onda i Stankovcima s kušavanjem mladih, odnosno zrelih vina. U vremenima kada je "žiriranje" bio čin entuzijazma i hrabrosti jer probati 30 i više tadašnjih prosječnih vina nije bilo zdravstveno preporučljivo. I kod prvih akcija s maslinovim uljem i uz vezu sa Srednjom školom Stanka Ožanića, kod Dana masline do komorskih uključivanja i - Olee - Udruge senzorskih analitičara naravno u oba slučaja i uz Hrvatsku poljoprivredno savjetodavnu službu u Zadarskoj županiji, Zadružni savez, i navike i navade ljudi.

Sinergija

Stotine i stotine hobista nasadili su masline, vinograde, pokoju voćku. Ali bilo je i ozbiljnog profesionalnog ulaganja.

Valja nam spomenuti i poticaje Ministarstva poljoprivrede, promišljen projekt korištenja zemljišta koje smo nazvali kvazi šumskim, a na kojem sad i kod nas i diljem Jadrana niču plantaže. Spomenimo i poticaje pojedinih lokalnih samouprava i Zadarske županije za sadnice voća masline i loze. Konačno sadašnjih stotina hektara pod novim nasadima vinograda i maslina.

 Priča još nije ni izdaleka završena niti zaokružena, ali je - priča.

Zadarska županija ima ljude koji buteljiraju vrhunska i vrlo pristojna kvalitetna vina, a počeli su ih prepoznavati i ovdašnji ugostitelji. Imamo pobjednike, odnosno ljude sa zlatnim priznanjima na smotrama. Kod ulja smo nekad probavali i nejestiva, što je analiza i pokazivala, a sada imamo hrpu vrhunskih ekstradjevičanskih ulja s kraljem svih ovogodšnjih maslinovih ulja dr. Ivicom Vlatkovićem.

Prijmanje maslinara i vinara

Župan Stipe Zrilić sa suradnicima primio je 18 maslinara s područja Zadarske županije koji su osvojili nagrade na ovogodišnjoj manifestaciji "Noćnjak 09.". Među njima i Ivicu Vlatkovića iz Novigrada, pobjednika "Noćnjaka 09." i sveukupnog pobjednika "Ultra Ekstra za 2009. godinu".

U povodu velikog uspjeha vinara i vinogradara Zadarske županije na međunarodnoj manifestaciji Sabatina '09. župan Stipe Zrilić i suradnici primili su također, na Martinje, sve nagrađene na toj manifestaciji.

Sjetimo se od 24 uzorka vina poslanih iz Zadarske županije, medalju je osvojio čak 21 uzorak iz proizvodnje 17 osoba i dvije tvrtke.

U kategoriji buteljiranih vina zlatnu nagradu je dobio Šime Škaulj iz Nadina, srebrnu P.G. Kaštelanac iz Polače, a brončanu "Vina Vrsaljko" iz Nadina i Vinarija Benkovac, Badel 1862 d.d. Za šampiona za izgled proizvoda i zlatnom medaljom u kategoriji jakih alkoholnih pića nagrađen je Maraskin Orahovac. U istoj kategoriji brončanu medalju je dobio Maraskin Vlahovac.

U kategoriji otvorenih vina mjesto šampiona pripalo je Zvonimiru Vlatkoviću iz Novigrada. Zlatne medalje za najbolje otvoreno vino su dobili: Šime Škaulj, Ante Škaulj, OPG Božo Bačić, Zvonimir Bačić, Snježo Sinovčić i Mile Vrsaljko. U istoj kategoriji srebrnim medaljama su se okitili: Branimir Mikić, Mario Miletić, Zvonimir Marić, Divna Baković i Miro Perica, a brončanim Dražen Klarić i Zvonimir Marić.

Nismo navodili sva imena, no jasno je da se radi o impresivnom broju ljudi koji postižu vrhunske rezultate u vinu i ulju.

Raznovrsnost i izvornost kao adut

Možemo se na temu osvrnuti i šire kazavši da imamo već znatan broj prepoznatljivih i vrijednih sirara, s rodnim mjestom u Paškoj sirani, potom Sirani Mala sirena Kolan, ali sada i s desetak dobrih sireva diljem županije. I kod pršuta se zavrtio znatan krug osim izvora u Posedarskoj pršutani, a potom Matašu. Ovdje je i brojna skupina vrsnih proizvođača meda. Uz Marasku javljaju se i mali proizvođači alkoholnih pića, odnosno rakija. Soljenje i mariniranje inćuna, ulov tuna, srdela i sl. dobile su osim u masovnoj proizvodnji kroz tradicionalne tvrtke i niz manjih pogona, odnosno obrta i zadruga koje oplemenjuju tržište nizom novih proizvoda, a i stari proizvođači poput Adrije izbacuju originalne nove delicije.

Nakon gotovo 60 godina u kojima se u poljoprivredno-prehrambenom sektoru dominantno radilo preko društvenih kombinata i poduzeća prvo nas je poharao rat, potom i pretvorba za gospodarstvo jednako pogubna. Onda se ne iz nule nego ispod nule valjalo vratiti uobičajenom poslovanju u svijetu uz opstanak i niza malih, rekli bismo, butik proizvođača originalnih delicija. Puno se radilo i na popularizacijama, koje smo spomenuli, ali su tu i deseci manifestacija od Eko-etno sajma, Naših malih gušta, megastola u Biogradu, Noći punog miseca s tom etno-gastro komponentom udruga za promicanje zdrave hrane, Jeseni u Lici, odnosno u Gračacu, natjecanjem sirara na Pagu, i sl.

Od tradicije do zaštitnog znaka

 Zadarska županija danas je došla do brenda - izvornih domaćih autohtonih proizvoda u kombinaciji velikih i malih poduzetnika. Spomenimo u tom kontekstu i nedavno izdanu brošuru-katalog Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Zadar - Vrijedne ruke s uvrštenjem 40-ak proizvođača, udruga, tvrtki, zadruga, koje se bave ovim proizvodima.

 Katalog je, na sreću, daleko od toga da bude potpun i za njegovo kompletiranje trebat će i više napora i truda, ali je prvi korak.

Ovog smo trenutka uz tradicionalne preživjele veće proizvođače u segmentu prehrambene proizvodnje, nerijetko ipak bazirane na autohtonosti, dobili desetke novih malih proizvođača. Poseban novum na kojem inzistiramo su vinari i maslinari, ali ni ostale nikako ne valja zenemariti. Zadarska županija sada se i u tom segmentu treba proizvođački, ali i društveno i turistički brendirati i postati prepoznatljiva.

Uvijek valja učiti od boljih, a nerijetko nam svima u Hrvatskoj u ovom segmentu za to služe Istrani. Uostalom i oni su učili od Toskane, Veneta, dijelova Slovenije i prenosili njihova iskustva uz svoje specifične prilike.

Za život od rada, zemlje i mora

Poznavatelji našeg kraja oduvijek su mu tepali kao potencijalnoj hrvatskoj Kaliforniji. Zadarska županija ima prije svega epicentar Ravnih kotara kao potencijal, ali i nadogradnju tolike klimatske, geomorfološke, tradicijske, gastronomske i svake druge raznolikosti kakvu je teško igdje naći na tako maloj površini. Dakle, baštinici smo kraja sa stotinama otoka i tradicijom u svezi s tim, gotovo najvećom obalnom crtom po glavi stanovnika u Europi. Imamo Kotare kao jednu od najvećih plodnih ploča s mediteranskom klimom u cijelom tom prostoru, a tu su i visovi Velebita do gotovo 1.800 metara, dijelovi Like, rijeke, najveće slatkovodno jezero u zemlji, tradicija ovčarstva i sirarstva u primorju, odnosno makar zapuštena tradicija govedarstva u Lici, uz dvije iznimno velike govedarske, odnosno mliječne farme s obzirom na prostor na kojem smo.

Nesumnjivo je da su i naši "veliki" prehrambeni proizvođači za prosječnu Europu - butik proizvođači, a manji su to pogotovo. Njima put k tržištu današnje globalne trgovine nije otvoren. No imaju sreću da s turizmom mogu dobiti kupce na svom pragu ne ulazeći u velike trgovačke lance za koje i nemaju količine. Više stotina ovdašnjih obitelji moći će u budućem vremenu s takvom podlogom živjeti od poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

 PROBLEM TRŽENJA

Pred ovdašnjim proizvođačima vina i ulja, a i dijelu ostalih spomenutih, koji su, eto, dorasli do ponosa ostat će bitan problem plasmana, odnosno tržišta. Podrška i pomoć Gospodarske komore, Obrtničke komore, turističkih i naglašeno ugostiteljskih struktura bit će im u tome nasušno potrebna. Riječ je o samosvijesti pa ako hoćemo i blagom ekonomskom lokalpatriotizmu kakav imamo priliku vidjeti i kod drugih. Do sad se manje-više bilo smiješno na njega pozivati kada proizvodi koje smo imali nisu zasluživali da imaju prednost. Sada je, recimo, vinarima posebno pitanje hoće li ih domaći ugostitelji uvrstiti u svoje lokale. Potom slijedi u Zadarskoj županiji krupno pitanje - znaju li naši konobari ili šefovi sala ponuditi ljudima vino. Konačno, čeka ih i problem svih ostalih vinara u Hrvatskoj: za koliko će oni osobno prodavati vino ugostiteljima, a za koliko će ga ovi nuditi u lokalima i hoće li marža učiniti vino neprihvatljivo skupim. To je posao pred ovim krajem. Dobar početak su lokali koji već imaju domaće vino, ali i potez Stankovaca s Vinkovom u Zadru s ugostiteljima, hotelijerima i turističkim djelatnicima u susretu s vinarima.

Problem uljara, nakon narastanja količina bit će iznimno niska razina konzumacije maslinova ulja u prosjeku Hrvatske te također cijene kakve su do sad imali, a koje će u budućnosti imati samo vrhunska i marketinški proslavljena ulja, posebice u suvenirskim varijacijama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno