Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Godina borbe za opstanak obrtništva

21.12.2010. 23:00
Godina borbe za  opstanak obrtništva


Predsjednik Obrtničke komore Stipe Knežević i Mladen Malta pojasnili su ciljeve sastanka s gradskim vlastima u smislu pomoći obrtnicima, smanjenju tereta spomeničke rente, poreza na tvrtku, najma prostora u vlasništvu grada, pitanje parkiranja i naplate zimi i sl.


Članovi Skupštine udruženja obrtnika Zadar,  četvrtog po brojnosti od 117  udruženja u Hrvatskoj, sinoć  su pod predsjedanjem Mladena Malte usvojili Program  rada i rebalans ovogodišnjeg,  odnosno Proračun za 2011.  godinu težak 1,4 milijuna kuna.
Na te je iznose smanjen  prethodno planirani Proračun  za 2010. od 1,6 milijuna, a  izraz je realnih prilika u zemlji, gospodarstvu i obrtništvu. Zadarsko udruženje s  3.586 ostaje jedno od temeljnih i najznačajnijih u zemlji,  ali mnogobrojni problemi  muče članstvo izraženi kroz  ogroman broj blokiranih obrta. Zbog opadanja broja obrtnika proračun je i umanjen, a  uz standardne zadaće prioritet imaju podizanje razine  kvalitete usluga, odnosno  proizvoda zbog održavanja u  nemilim uvjetima kao i jaču  zaštitu obrtnika pred institucijama.
Sastanak s  gradonačelnikom  Zadra
Ova Skupština okuplja dijelom pomlađeno članstvo nakon nedavno provedenih izbora a pred njima se našla  iznimno teška zadaća. Taj se  posao treba dijelom odrađivati na najvišoj državnoj razini  gdje se i s Vladom dogovara  niz aktivnosti vezanih uz obrtništvo i sustav obrtničkih komora, a na ovim razinama  podrazumijeva suradnju s jedinicama lokalne samouprave. Naime, Zadarsko  udruženje osim Zadra obuhvaća i niz drugih lokalnih samouprava koje nemaju dovoljno snage za samostalna  udruženja. One temeljne zadaće udruženje će obavljati  kroz sekcije (pandan cehova  na županijskoj razini) a obuhvaćaju proizvodni obrt, usluge, graditeljstvo, ugostiteljstvo i turizam, trgovinu, prijevoz, intelektualne usluge i  ribarstvo.
Ivana Maršan Jukić je u  međuvremenu podnijela ostavku te će tijekom siječnja  Sekcija intelektualnih usluga  izabrati svoju novu predstavnicu u UO.
– Planiramo što prije zakazati sastanak s gradonačelnikom Zadra zbog niza problema koji nas muče, pa i  konkretnih problema naših  članova, te mislim da to treba  provesti odmah početkom godine. Upravni odbor donio je i  odluku o uključenju u Lokalnu akcijsku grupu (LAG)  koja obuhvaća niz lokalnih samouprava u nerazvijenom području gdje imamo 450 članova a naziv LAG-a vjerojatno će biti Bura (sjeverozapadni dio) odnosno LAG-a  Laura – jugoistočno područje.  To je naš način sudjelovanja u  projektima koji kandidiraju za  sredstva EU, a moguće je da  će doći i do lokalne akcijske  grupe za otoke, kazao je među  ostalim Mladen Malta.
Važnost klastera
 Ranata Marušić pojasnila je  da bi LAG-ovima obrtnici dobili učešće u kreiranju razvojne politike na svojim područjima. Naime, EU kroz akcijske grupe predviđa daleko  veći broj subjekata – privrednog i javnog sekora kao organizacija civilnog društva  uključenih u ove projekte, a  ne tek lokalne političke strukture kakva je najčešća praksa  definiranja razvojnih projekata u našim uvjetima.
Pročelnici sekcija ukratko  su istakli svoje planove. Damir Gabre uime Sekcije proizvodnog obrta naglasio je  nužnost snažnije komunikacije između obrtnika – članova, te tijela Udruženja i  Komore, korištenja informatičkih sustava, web stranica,  edukacije za buduće tržište  EU. Istaknuo je nužnost poticanja zakonske regulative u  zaštitu obrtnika u ovim uvjetima poslovanja. Davor  Hofman govoreći o uslužnim  obrtima kazao je kako se puno  toga tražilo od lokalne samouprave, ali se nažalost prema riječima čelnih ljudi Zadra  nemaju čemu nadati.
– Kad nas se puno uključi u  naše sastanke i traženja, onda  nas neće tako lako ignorirati,  kazao je Hofman.
Ante Vulić iz Sekcije za  graditeljstvo istakao je važnost udruživanja – klastera, unaprjeđenje strukovnog obrazovanja i neophodnost da se  lokalnim samoupravama, koje  uredno izvuku kamate, svaki  dug obrtnika čini istim pa i  kad godinu dana ne plaćaju  izvedeno. Kao osjetljivo pitanje istakao je problem obrtnika graditelja kojima je ljeti  zabranjeno raditi, ali im se  obveze uredno naplaćuju.  Vladimir Šarunić obrazložio  je planove ugostitelja i turističkih djelatnika koji su tradicionalno među najaktivnijim od suradnje u edukaciji sa  strukovnom školom, sastanaka s nadležnima, svim strukama pred sezonu, do aktivnosti na državnoj i regionalnoj razini uz niz humanitarnih i zabavnih programa.  No naglasak će biti na problemima koji su uvelike opteretili ove djelatnosti. Plan je  i razvoj edukcijskih djelatnosti, ali i posebna briga o problemu poslovanja kolega na  otocima. Ada Duka predstavila je projekt trgovaca koji  kreću planiranim Sajmom  vjenčanja. Naglašene su aktivnosti s kolegama ugostiteljima i drugima u smislu snažnije i što dulje sezone. Istakla je  misao o nedopustivosti ovakve zime na Poluotoku, odnosno vraćanje na ideju Adventa iz prethodnih godina.
Sve češće ovrhe
Emilijo Bajlo iz prijevoznika imao je već niz sastanaka  s brodoprijevoznicima s gradskim i lučkim upravama, taksistima, i prijevoznici koji žele  osnovati klaster prijevoznika.  Sekciji intelektualnih usluga  slijedi ponovni izbor pročelnice. Bakija je ispred ribara  naglasio kako su u bitci za  usklađivanje zakonodavstva s  EU. – Ima nas u svim medijima, nas se čuje, godina je  za pamtiti i ne ponoviti od  ulova do vremena i svega drugog.
Članovi su upoznati o susretu s umirovljenicima pred  Božić.
Predsjednik Obrtničke komore Stipe Knežević i Mladen  Malta pojasnili su ciljeve sastanka s gradskim vlastima u  smislu pomoći obrtnicima,  smanjenju tereta spomeničke  rente, poreza na tvrtku, najma  prostora u vlasništvu grada,  pitanje parkiranja i naplate  zimi i sl. Istaknuto je kako je  dio poreza bio skinut, ali je to  trajalo svega godinu dana.
Kod svega toga naglašeno  je da složnost obrtnika može  biti odlučna kod traženja pomoći u ovim teškim prilikama.  U obrtništvu uz sve teže prilike i sve češće ovrhe sve je  prisutnija misao da javna  uprava mora u većoj mjeri  shvatiti da živi od poreznih  obveznika.
Osvrnulo se i na zatvoreni  prostor gradske tržnice kao  dijelom neiskorišten, dok potrebe obrtnika i poljoprivrednika postoje.
 


Zašto nema Adventa na Poluotoku




Obrtnici su se podsjetili na svojevremeno od njih pokrenutu akciju  Prosinac, potom Advent na Poluotoku koju su potom kada je  postala atraktivna preuzeli i Grad i  TZ. Da bi potom došlo do povjeravanja akcije agenciji uz narasle  cijene i konačno ove godine odustajanja uz obrazloženje sadašnjih  ekonomskih prilika.