Manjine još čekaju novi statut

Dušan Olujić (DPS) izrazio je zadovoljstvo zbog predloženih statutarnih izmjena ocijenivši ih kao značajan napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina

S posebnim zanimanjem na današnjoj Županijskoj skupštini čekalo se glasovanje o izmjenama i dopunama Statuta Zadarske županije kojima se trebaju regulirati prava nacionalnih manjina o isticanju njihovih simbola. Zbog kašnjenja Ivice Erlića, predsjednika Odbora za Statut i Poslovnik, umjesto na početku, ono se dogodilo na samom kraju. No odlukom većine vijećnika odgođena je za sljedeću Županijsku skupštinu. Ovoj odluci prethodila je podulja rasprava.
Izmjenama i dopunama županijskog Statuta pristupilo na prijedlog Koordinacije nacionalnih manjina Zadarske županije, što je svojim istupima na županijskim skupštinama potaknuo vijećnik DPS-a Dušan Olujić. Cilj izmjena bio je da se Statutu doda novo poglavlje kojim bi se reguliralo kompletno ostvarivanje prava nacionalnih manjina na isti način i s istim tekstom kako je to ugrađeno u Statutu Grada Zadra prije više od dvije godine, a gdje je obuhvaćeno i korištenje simbola nacionalnih manjina. Prvi se za raspravu javio Željko Lončar (HDZ) koji je pozdravio ovu inicijativu.
Zastave i za Dodikovu smrt?
– Ipak ima nekoliko nejasnoća. Naime, u članku 25a stoji da nacionalne manjine mogu isticati zastave na poslovnim zgradama u kojima su vijeća nacionalnih manjina. Što znači ovo “poslovne” zgrade? Znači li ovo ako neki član vijeća nacionalnih manjina otvori obrt da će onda u radnji istaknuti svoju nacionalnu zastavu? U istom članku stoji da se zastave nacionalnih manjina mogu isticati u svečanim prigodama, pa tako i u danima žalosti u državi naroda s kojima pripadnici nacionalne manjine dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja. Znači, kad umre Dodik, srpska nacionalna manjina moći će istaknuti zastavu na polja koplja? Ima zaista jako puno nejasnoća, rekao je Lončar ustvrdivši da su manjine bogastvo, ali kad poštuju većinski narod s kojim žive.
Veselko Čakić, predsjednik županijske Koordinacije nacionalnih manjina, pojasnio je da se pod “poslovnim” zgradama misli na sjedišta vijeća i koordinacija nacionalnih manjina.
– Što se tiče dana žalosti, misli se na dane žalosti u matičnoj državi. Za Srbe je to Srbija, ne BIH, odgovorio je Čakić na primjedbu o eventualnom danu žalosti u povodu smrti predsjednika Republike Srpske.
Razriješiti nedoumice
Dušan Olujić (DPS) izrazio je zadovoljstvo zbog predloženih statutarnih izmjena ocijenivši ih kao značajan napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina.
– Nisam znao u kojoj su fazi pripreme statutarnih izmjena pa sam na prošloj sjednici tražio razrješenje Odbora za statut i poslovnik čijim se članovima i predsjedniku ovom prilikom ispričavam, rekao je Olujić.
Svetko Šarić (SDP) predložio je da se odluka odgodi za sljedeću sjednicu kako bi se sve nedoumice na vrijeme razriješile, a isti je prijedlog uslijedio i iz redova HDZ-ovih vijećnika.
Predsjednica Županijske skupštine Irena Devčić dala je na glasovanje prijedlog o skidanju točke s dnevnog reda, za što je bila većina vijećnika, te je Ivicu Erlića obvezala da se do sljedeće sjednice “uhvati posla” i precizira prijedlog statutarnih izmjena.   

 BOBANOVIĆ ŽELI VIDJETI TEKST PRILAGOĐENE HIMNE

Radoslava Bobanovića zabrinjava što Savjet za nacionalne manjine RH nije definirao što znači ‘prilagođeni tekst himne “Bože pravde”‘.
– Ova dva naroda su sudbinski vezana da žive jedan uz drugi. Ali odnos mora biti jasan. Jedna točka, jedan zarez može promijeniti puno. Treba pročistiti pjesmu da ne bude ni točke ni zareza tamo gdje ga ne treba biti. U mojoj duši nema grijeha protiv valjana čovjeka niti jedne nacionalnosti. Ali ima ako netko radi protiv nacionalne grupacije kojoj ja pripadam. Da se ne bi ponovno našem narodu dogodilo da pjeva ‘Hvala tebi Karadžiću Vuče, naša djeca ćirilicu uče’. Želim vidjeti taj ‘prilagođeni’ tekst himne. To ‘prilagođen’ može značiti puno toga. Želim znati što bih ja s tobom Čakiću trebao pjevati, da naučim riječi, u svom je stilu pojasnio Bobanović.