Ostane li izolirana Slovenija će teško izdržati pritisak Bruxellesa zbog Hrvatske

Otežavajuća okolnost za Hrvatsku je činjenica da se slovensko soliranje sigurno neće dogoditi još mjesecima, jer će Njemačka i Nizozemska naš ugovor s EU staviti u proceduru tek na proljeće

S neskrivenom zabrinutošću europski diplomati posljednjih dana prate zaoštravanje odnosa između Slovenije i Hrvatske i upozoravajuće poruke iz Ljubljane da slovenski parlament neće ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju Europskoj uniji ako se prethodno ne riješi spor oko Ljubljanske banke. “Zabrinuti smo, jer, osobno, ne nazirem puno razloga za optimizam, mada se još uvijek sve može riješiti na vrijeme. Možda u siječnju nađu neku formulu za napredak”, kazao nam je, neslužbeno, ovoga tjedna jedan diplomat akreditiran u Zagrebu.
Za mnoge članice Europske unije nema sumnje da je problem starog duga bilateralan i da nema nikakve izravne veze s ulaskom u EU. Taj stav zastupa Irska, koja 1. siječnja preuzima predsjedanje Unijom, i čija je ministrica europskih poslova Lucinda Creighton otvoreno izjavila kako “bilo koje pitanje koje Slovenija može imati s Hrvatskom treba riješiti bilateralno i mi ćemo podupirati taj proces, ali to ne smije stajati na putu hrvatskom pristupanju”. Isti načelni stav dijeli i, primjerice, Austrija iz čijeg nam je veleposlanstva u Zagrebu poručeno da “bilateralna pitanja treba bilateralno rješavati te u procesu pristupanja Europskoj uniji ne smiju igrati nikakvu ulogu”.
Jasne poruke
Austrija očekuje da će financijski stručnjaci koje su imenovale vlade Hrvatske i Slovenije naći rješenje s kojim bi se obje strane mogle složiti te da će i Slovenija pravovremeno ratificirati hrvatski ugovor. Da se radi o bilateralnom problemu ne spori ni Velika Britanija čiji je ministar David Lidington tijekom rasprave o hrvatskom pristupanju u britanskom parlamentu ustvrdio da njegova zemlja smatra da se “bilateralni sporovi ne smiju koristiti kao izgovor da se blokira napredak kada zemlja kandidat ispunjava sve pristupne kriterije”.
Unatoč takvim porukama iz glavnih gradova nekih zemalja članica EU-a, pojedini diplomati smatraju da će se Ljubljanskom bankom na kraju ipak morati pozabaviti Bruxelles. To je pitanje, podsjećaju pritom, već uhvatilo pozornost Europskog vijeća na prosinačkom summitu, ali ako se uskoro ne postigne primjetan napredak, EU će se u jednom trenutku morati izjasniti. “Samo je pitanje hoće li to imati posljedice samo za Sloveniju ili i za Hrvatsku. Nitko ne zna sa sigurnošću kakva će biti pozicija Bruxellesa, ali nije isključeno da pod pritiskom budu obje zemlje”, ocijenio je jedan naš sugovornik. Iako je i Hrvatskoj u interesu da postane članica, malo tko vjeruje da će se samo od Zagreba tražiti da popusti u tom sporu, mada oko dosadašnje strategije hrvatske Vlade ne postoji suglasje. Dok jedan dio naših sugovornika smatra da “nemaju što više učiniti” i da su pokazali da su spremni na ozbiljne kompromise, drugi im zamjeraju što vrijeme prolazi, a čini se da se problemu ne pridaje dovoljno pozornosti. No, istovremeno, tek je rijetkima zamislivo da Slovenija izdrži pritisak pod kojim bi se našla ako bi ostala sasvim sama, kao jedina zemlja koja nije ratificirala hrvatski ugovor.
Kupuju vrijeme
Otežavajuća okolnost za Hrvatsku je, međutim, činjenica da se to sigurno neće dogoditi još mjesecima. Njemačka je, podsjetimo, već najavila da će Bundestag o hrvatskom pristupanju raspravljati nakon proljetnog izvješća Europske komisije o monitoringu. Nizozemska, primjerice, raspravu u donjem domu parlamenta planira u veljači, a u Senatu u ožujku ili travnju. To kupuje vrijeme Sloveniji koja može računati da se do zadnjeg trenutka neće naći sama nasuprot 26-orice. U isto je vrijeme izgledno da Ljubljanu neće pritisnuti, primjerice, Berlin budući da ni sami nisu još dali “zeleno svjetlo” za ulazak Hrvatske. Dio diplomatskih krugova nade, pak, polaže u novog slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji bi, smatraju, mogao pomoći da se stvari ipak na vrijeme pomaknu s mjesta. A to znači najkasnije do proljeća jer izračun na koji se svi redom oslanjaju kaže da, ako ne bude dodatnih komplikacija – primjerice, inicijative za referendum – slovenski parlament može otvoriti vrata Hrvatskoj u svega nekoliko tjedana.