OTKRIĆE U VLAŠIĆIMA Uz crkvu sv. Jerolima arheolozi otkrili ranokršćansku jednobrodnu crkvu iz 5. stoljeća

Slika korisnika admin
Fabio ŠIMIĆEV

Ostaci ranokršćanske jednobrodne crkve iz 5. - 6. stoljeća nove ere, pronađeni uz i ispod sadašnje župne crkve sv. Jerolima u Vlašićima na Pagu, svjedoče o životu ovog mjesta i prije 11. stoljeća iz kojeg datiraju prvi zapisi, a koji se najvjerojatnije odnose upravo na ovaj lokalitet. U svojoj povelji  iz 1071. godine, narodni vladar, Petar Krešimir IV. određuje da ovo selo, uz ostala mjesta na Pagu, spada pod ninsku biskupiju. Još 1996. godine, pri obnovi sadašnje župne crkve, otkriven je djelomično jedan zid te se sumnjalo da se radi o srednjovjekovnom lokalitetu i ostacima crkve na koju se odnosi odredba hrvatskoga kralja, a nakon što su ove godine konačno skupljena financijska sredstva moglo se krenuti u preliminarna istraživanja.

Tragom još jedne arheološke priče, naša ekipa u Vlašićima se susrela s arheolozima Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, ali i inicijatorima kampanje Biserkom Radanom iz Mjesnog odbora Vlašići i dr. sc. Smiljanom Gluščevićem iz Arheološkog muzeja Zadar. Podsjetimo samo, Vlašići su svoje mjesto na hrvatskoj arheološkoj karti ucrtali još prije tri godine kada je Gluščević prvi put javno podijelio priču o gotovo nevjerojatnom otkriću, bizantskoj utvrdi iz vremena cara Justinijana staroj tisućljeće i pol na otočiću Velom Sikavcu koja je u dvije godine istraživanja tek počela otkrivati svoje tajne.

Voditelji istraživanja na terenu bili su arheolozi MHAS-a Ljubomir Gudelj i Nikolina Uroda, dok je glavni voditelj ravnatelj muzeja dr. Ante Milošević. Iskapanja su za sad rađena sa sjeverne strane župne crkve, a pronađeni su i ostaci s njene južne strane. Širina lokaliteta za sada je 14 - 15 metara, a preliminarna istraživanja pokazuju da je crkva bila puno duža nego su okviri ove prve arheološke sonde.

- U dva tjedna, koliko su trajala istraživanja imali smo, za tako kratko razdoblje, jako dobre rezultate, kaže Nikolina Uroda. Nju smo zatekli na terenu u subotu, posljednjeg dana iskapanja, kako u otvorenoj arheološkoj sondi iskorištava posljednje sate kampanje.

- Za sad smo pronašli jednobrodnu crkvu. Južni zid te crkve nalazi se ispod ove današnje, koja je izgrađena u 15. stoljeću, te se pretpostavlja da je prva crkva bila u funkciji sve dok se nije izgradila nova. Unutar crkve može se vidjeti nekoliko faza gradnje. Prva faza, po prvim stilskim indikatorima - u koje spadaju jednobrodnost, poligonalna apsida te njezine poprilične dimenzije - pretpostavili smo da bi mogla pripadati ranokršćanskom razdoblju, dakle petom- šestom stoljeću, otkriva Uroda. Unutar sonde vidljivi su i naknadno dozidani piloni koji su kasnije ponovno ožbukani, nakon čega je došlo do redukcije crkve. Naime, na mjestu gdje inače stoji oltarna ograda sazidan je zid nakon čega funkcionira samo jedan dio crkve koja je svaki put bila sve manja. Također, na jednom manjem dijelu vidljiv je pod od sitnih ciglica poslaganih u tzv. riblju kost koji se na sredini crkve iz nekog razloga urušio.

- Pretpostavka je da crkva nije bila samo ova jednobrodna koju vidimo, nego da se ona proteže skroz do južne strane crkve sv. Jeronima s koje smo također otvorili manju sondu, no iako su vidljivi tragovi nečega sonda je premala da bismo izvukli konkretne zaključke. Međutim, crkva se spominje u dokumentima i ima dvojnog titulara. Uz sv. Jeronima spominje se i titular sv. Ivana Krstitelja tako da je moguće da je ona funkcionirala na taj način ili da je ova crkva sv. Jeronima bila u sredini, a da je ovo što smo otkrili služilo kao nekakav oratorij ili kapela, kaže Uroda koja očekuje da bi, ako ih bude, daljnja istraživanja mogla dati odgovor na ova pitanja.

Većina materijala koje su arheolozi iskopali u ovoj prvoj kampanji, prije pranja i definitivne atribucije, datira iz 15.- 16. stoljeća. Uglavnom su to majolika i ulomci keramike koja je najvjerojatnije bila u uporabi kroz sve te mijene i smanjivanja crkve. Očekuje se da bi se stariji nalazi mogli skrivati u dubljim slojevima, a za sada je pronađen jedan ulomak amfore antičkog porijekla i jedan dio stupića oltarne ograde koji bi mogao biti ranokršćanski. U sklopu jednog manjeg, čini se groba, našli su se i brojni ulomci staklenih bočica i zdjelica koji, opet prije čišćenja, možda ukazuju na kasnu antiku.

Međutim, osim još jednog dijela otkrivene povijesti za mještane Vlašića, Smiljan Gluščević koji je ovoga puta u kampanji sudjelovao, osim kao jedan od inicijatora, kao gost, ukazuje na još jedan važan apsket ovog otkrića, a to je da i ovaj nalaz svjedoči da su Vlašići itekako stariji od 11. stoljeća i povelje Petra Krešimira IV.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno