Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Štete i veće nego se čine

Autor: Ivana Burica

22.01.2009. 23:00
Štete i veće nego se čine

Foto: Alenka FESTINI



Masline su bile sitne, bilo ih je teže brati pa su maslinari automatski trebali potrošiti puno više vremena. U listopadu i studenom plod je bio jako suh, a nakon kiše su se masline napunile pa su izgledale dosta bolje. Maslinari su se poveselili, ali i ubrzo razočarali budući da su te izgledom dobre masline u nekim slučajevima plaćale samo pet posto, kazala je Mladenka Mašina


Očekivali smo preradu oko 700 do 800 tona s obzirom na cvat maslina na proljeće, a prerađeno je oko 45 posto očekivanog. Lanjska je godina bila neplodna, prerađeno je samo 60 tona pa se na prvi pogled čini da štete i nisu tolike. Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da je uobičajeno da nakon nerodne maslinarske godine dolazi rodna te da je ova godina prema onome što se moglo naslutiti na proljeće obećavala rekordne rezultate, onda su štete vrlo, vrlo velike, kazuje Mladenka Mašina, ravnateljica Poljoprivredne zadruge “Drobnica” iz Preka.
Svakako treba napomenuti i da su masline na otoku Ugljanu ove godine u prosjeku plaćale vrlo slabo – tek oko deset posto, a lani je prosjek iznosio između 15 i 17 posto.
Masline pune vode
Osim toga, poskupjele su i usluge meljave i to u skladu s odlukom Udruge dalmatinskih uljara pa se ove godine za preradu 100 kilograma maslina plaćalo 1,3 kune. Kad se sve to uzme u obzir, množe se konstatirati da su maslinari zadarskog arhipelaga od tromjesečne suše pretrpjeli zaista velike štete.
 – Masline su bile sitne te ih je bilo teže brati i maslinari su automatski trebali potrošiti mnogo više vremena. U listopadu i studenom plod je bio vrlo suh, a nakon kiše su se masline napunile pa su izgledale dosta bolje. Maslinari su se poveselili, ali i ubrzo razočarali budući da su te izgledom dobre masline u nekim slučajevima plaćale samo pet posto. Bile su pune vode, a ne ulja. Naime, ulje nastaje tijekom ljeta i za taj je proces, uz dovoljno vlage, potrebna i toplina. S meljavom smo započeli 27. listopada i prvih petnaestak dana prerađivali smo ono što su maslinari pobrali oko svojih kuća. Taj plod je bio baš onakav kakav treba biti – poluzelen, a kako su ti maslinici “na ruku” te ih se zalijevalo, upravo je prvi urod bio i najbolji. Kasnije su masline bile prezrele i s malo ulja, reći će Mladenka Mašina.
Inače, usluge uljare u sklopu PZ Drobnica koristi 270 zadrugara s područja Preka, Poljane i Ošljaka te maslinari iz Lukorana, Ugljana, Kukljice, a bilo ih je, kaže naša sugovornica, dosta i s otoka Pašmana. Ukupno je prema njenim riječima ove sezone u preškoj uljari masline preradilo oko 700 maslinara, a zadnji radni dan bio je 10. siječnja.
Trostruko manji urod
– Da nije bilo suše, prerada bi vjerojatno potrajala do sredine veljače. Dobar dio uroda nije ni pobran, upravo zbog toga što su maslinari uvidjeli da masline slabo plaćaju. No, mi smo im svejedno savjetovali da ih oberu i to zbog uroda u sljedećim godinama. Naime, maslinu da bi bila spremna za novi urod treba obrati i urediti. U posljedice elementarne nepogode ulazi i porast cijene ulja koje je sad prosječno 100 kuna po litri. Ulje je uz to i nešto slabije kvalitete. No, svatko kaže da je njegovo ulje najbolje pa će tako biti i ove godine, duhovito je zaključila Mašina.
Jerislav Kuštera, vlasnik Uljare Kraj iz istoimenog mjesta na Pašmanu, navodi da su u njegovoj uljari prerađena 52 vagona maslina, što je 60 posto u odnosu na dosad najbolje godine.
– Istovremeno je riječ o trostruko manjoj količini od one koju smo očekivali, a masline su plaćale čak dva do dva i pol posto manje nego u prosječnim godinama. Da nas nije pogodila elementarna nepogoda, ova bi maslinarska godina bila nezapamćeno dobra, tvrdi Kuštera.
On navodi da je prerada s prekidima trajala dva mjeseca, a kako je vrijeme išlo, plodovi su bili sve lošije kvalitete.
– Maslinari su prvo obrali masline uz more na nešto debljoj zemlji pa je prvi urod bio i najbolji. Kasnije su brali masline po krčevima gdje je zemlja tanka, a te su masline plaćale veoma slabo – prosječno šest ili sedam posto, a u nekim slučajevima čak tri ili četiri posto, navodi Kuštera.
Ako se svemu ovome doda da je u jednoj uljari, čije ime nećemo navesti kako joj ne bismo eventualno donijeli štetnu reklamu, (iako nije do uljare, već do uroda) zabilježen slučaj da je na preradu stiglo 1.100 kilograma maslina iz kojih nije istisnuta niti kap ulja, razmjeri elementarne nepogode od suše na zadarskim otocima dobivaju još jasnije konture.


 ELEMENTARNA NEPOGODA




Elementarnu nepogodu od posljedica suše na zadarskim otocima župan Stipe Zrilić proglasio je sredinom listopada 2008. godine.
Kako doznajemo od predsjednika Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode Davora Lonića, sumirano izvješće o štetama od posljedica suše u Ministarstvo poljoprivrede poslano je 10. prosinca, ali ga Zagreb još uvijek nije razmatrao.
– Krajem godine razmatrane su štete od elementarnih nepogoda od posljedica mraza i poplava, a prema mojim saznanjima elementarne nepogode od posljedica suše na razmatranju bi trebale biti sredinom velječe, kazao je Lonić.
Inače, za uklanjanje posljedica elementarne nepogode godišnje se u Državnom proračunu osigura oko 20 milijuna kuna, a samo su štete izazvane elementarnom nepogodom od posljedica suše na zadarskom arhipelagu procijenjene na 27 milijuna kuna.
– Gledajući dosadašnju praksu poljoprivrednici su dobivali novčana sredstva u vrijednosti do pet posto prijavljenih šteta, govori Lonić, napominjući da ne može prejudicirati koliko će sredstava biti odobreno za ublažavanje posljedica elementarne nepogode na zadarskim otocima.
Ako se i odobri ukupno 1,35 milijuna kuna državne pomoći, kad se sve to podijeli na brojne maslinare, naknade će biti vrlo male. Ali opet dobrodošle.


 ŠTETE VEĆE NA KRŠKOM TERENU


Od lipnja do rujna na otocima Zadarske županije palo je svega 25 litara kiše, a prosječno u tom razdoblju padne oko 200 litara. Na kopnenom je području županije bilo tek nešto bolje te je palo ukupno 40 litara kiše. No, otočni su maslinici i pašnjaci prošli znatno gore budući da je tamo riječ o izrazito plitkom i krškom terenu pa su i štete daleko izraženije. Prve procjene povjerenstava za procjenu šteta spominjale su da je propalo preko 80 posto ovogodišnjeg uroda maslina. Na Pagu su, gdje je ovčarstvo jedna vrlo važna privredna grana, u obzir uzete i štete na livadama i pašnjacima.