Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

EU najpoželjnija u Gračacu, najmanje privlačna u Tkonu i Bibinjama

22.01.2012. 23:00
EU najpoželjnija u Gračacu, najmanje privlačna u Tkonu i Bibinjama


Odaziv iznad 50% na području Zadarske županije zabilježen je jedino u općinama Tkon i Kali, pri čemu je Tkon s 56,2 % birača koji su na referendum izišli županijski rekorder po izlaznosti, no u ovoj je općini referendum „pao”, s obzirom da je protiv glasovalo 58,65 % što je županijsko najjasnije „ne” Uniji


U Zadarskoj županiji je od 182. 680 upisanih glasača na referendum izišlo  njih 70.458 što iznosi  38,57 % pri čemu se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju izjasnilo 43.330 ili 61,5%, dok je protiv bilo 26.574 ili 37,72% glasača. Nevažećih i neubačenih listića bilo je 554 ili 0,78%. Usporedi li se brojka izišlih na referendum s brojem birača koji su 2009. izišli na prvi krug predsjedničkih izbora, nužno je zaključiti kako po izlaznosti „europski referendum” nije podbacio u odnosu na „najneloklanije” izbore. U prvom krugu predsjedničkih izbora na području županije glasovalo je 71.530 osoba, dok je, što treba pripisati i bipolarizaciji u nastavku predsjedničke kampanje, brojka onih koji su glasovali u drugom krugu – 77.761 birača, gotovo dostigla brojku onih koji su nešto ranije 2009. izišli na izbore za župana što je učinilo 79.754 birača.
Tkonsko odlučno „ne”
U gradu Zadru referendumu se odazvalo 32.319 ili 45,46% upisanih glasača. „Da” je Europskoj uniji reklo je njih 20.039 ili 62%, dok je protiv bilo 12.086 ili 37,4 % glasača. Nevažećih i neubačenih listića na zabilježeno je 194 ili 0,6%. Iako je odaziv premašio županijski prosjek,  ipak je bio primjetno manji od izlaska na nedavne parlamentarne izbore kada je glasovalo 39.618 od 67.127 Zadrana upisanih u popis birača što iznosi 59,02 %.
Odaziv iznad 50% na području Zadarske županije zabilježen je jedino u općinama Tkon i Kali, pri čemu je  Tkon s 56,2 % birača koji su na referendum izišli ujedno i županijski rekorder po izlaznosti, no u ovoj je općini referendum „pao”, s obzirom da je protiv glasovalo 58,65 % što je županijsko najjasnije „ne” Uniji. U općini Kali na referendum je izišlo 50,75 % glasača. Osim u Tkonu referendum je pao i u Bibinjama gdje je protiv bilo 52,6% glasača.
Odaziv iznad županijskog prosjeka je, osim u Zadru, zabilježen je u gardovima Pagu (47,35%) i Biogradu  (45,71 %), te općinama Preko (49,54 %), Pašman (48,24 %), Sali (47,61 %), Sukošan (45,7 %), Kolan (45,49 %), Sv. Filip i jakov (43,61%), Posedarje (43,26%), Pakoštane (43,24 %), Povljana (43,11 %), Bibinje (42,61 %), Kukljica (42,33%) i Ražanac (40,67%). Blizu županijskog prosjeka kreću se Nin (39,45%) i općine Škabrnja (38,84%), Vrsi (38,79%) i Starigrad (37,89%), dok se u „silaznoj putanji” od prosjeka udaljavaju općine  Stankovci (36,92%), Poličnik (35,85%), Novigrad (34,92 %), Galovac (33,89%), Zemunik Donji (32,27 %), Privlaka (31,27 %), Jasenice (29,04%), Lišane Ostrovičke (27,79 %) i Vir  (27,69 %).
EU nada za Gračac
Najmanji izlazak na referendum u Zadarskoj županiji zabilježen je u Općini Gračac gdje je izišlo svega 16,11 % glasača odnosno 1.319 osoba od 8.186 onih s pravom glasa.  Izlaznost ispod 20% imao je i Obrovac (18,37%), a tek oko petine osoba s pravom glasa na referendum je izišlo i u Benkovcu (20,74 %) i Polači  (22.50%). Pri tom je nužno zamijetiti kako su gradovi i općine s iznimno malim odazivom, upravo oni u kojima je zabilježena iznadprosječna sklonost pristupanju Europskoj uniji.  Tako je upravo u Gračacu zabilježen najveći postotak glasača koju su se izjasnili za pristupanje (82,34%), a značajno iznadprosječan postotak glasova „za” zabilježen je i u Benkovcu (70,83 %) i Viru (70,46%), pri čemu je županijski prosjek odobravanja ulaska Hrvatske u EU prijeđen i u Obrovcu (66,3%) i Polači 64,8%.
Načelnik  Gračaca Goran Đekić (SDSS) pojašnjava kako izlazak glasača u ovoj općini i nije tako mali kako se to prema statističkim pokazateljima može zaključiti, jer je, navodi, s obzirom na broj građana koji u ovoj općini ne žive stalno, ne referendumu zapravo glasovala polovica stalno nastanjenih osoba. Za stanovnike ove općine, rekao je Đekić, ulazak Hrvatske u EU predstavlja nadu, jer je riječ o općini koja, kako navodi, izumire jer  – ljudi umiru ili iseljavaju trbuhom za kruhom.
-Ja sam, što se rezultata referenduma tiče, ponosan na građane naše općine. Nadu polažemo u novu Vladu i ulazak Hrvatske u EU. Svjesni smo da se ništa neće dogoditi preko naći, a velika podrška ulasku u EU izraz je naše nade u kvalitetniji život u budućnosti, rekao je Đakić.
„Tijesno” u Pakoštanima i Pašmanu
Referendum je za svega malo više od postotka „prošao” u Općini Pašman gdje je u korist pristupanja Uniji  glasovalo 51,38 % glasača, a najtješnje je bilo u Općini Pakoštane gdje se za ulazak u EU izjasnio 50,03%, a protiv 48,52 % osoba s pravom glasa.
Iznad županijskog prosjeka u odobravanju pristupanja Europskoj uniji glasovali su birači u gradu Pagu (64,97 %), te općinama  Povljana (66,77 %), Lišane Ostrovičke (68,66 %), Vrsi (65,49 %), Šakbrnja (64,99 %), Jasenice (64,07 %), Preko (63,87 %), Ražanac (63,83 %) i Kali (63,79 %), dok se, osim Grada Zadra s 62% glasova “za”, blizu županijskog prosjeka kreću i  Nin (61,56 %), te općine Starigrad (62,15 %), Galovac (60,94 %), Novigrad (60,88 %), Zemunik Donji (60,49 %), Privlaka (60,47 %), Kolan (60,06%), Posedarje (59,97 %) i Kukljica (59,48 %). Od županijskog prosjeka u podržavanju ulaska u EU udaljavaju se Biograd (57,8 %), te općine Stankovci (57,38 %), Poličnik (57,01 %), Sali (56,92 %), Sukošan (54,96 %), i  Sv. Filip i Jakov (53,03 %).


 U Tkonu se boje strožih propisa




Načelnik Tkona Danijel Katičin (HNS) procjenjuje kako su nejasnoće vezano uz budućnost ribarstva mogle značajno utjecati na referendumsko „ne” Europskoj uniji u ovoj općini.
– Čini mi se da imamo najnegativniji rezultat u državi, a poruka toga je da se ljudi boje da će živjeti lošije. Nejasnoće po pitanju korištenja mora su takvom su rezultatu sigurno doprinijele. Već tri godine čekamo da se donese Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Nepoznanica je kako će se riješiti problem kuća izgrađenih na drugoj strani otoka. One su bile registrirane pod robinzonskim turizmom, a onda je država oduzela tu registraciju i ne dopušta da se legaliziraju, a apsurdno je uopće i pomisliti da bi se one rušile. O tome se nije raspravljalo u referendumskoj kampanji, a ljude ti problemi muče i otud i stav da je bolje zadržati „status quo”, nego ići u nepoznato. Otoci su uvijek živjeli od mora, ribarstva, školjkarstva,  a građanima se čini da će propisi po njih biti samo stroži, komentirao je Katičin.