Tolerancijom prema gay pravima odlikuju se razvijene sredine

One sredine koje su na nedavnom referendumu o braku glasale “protiv” (Istra, Rijeka,Varaždin…) su razvijenije, naspram sredina koje su glasale “za”. Sve to ide u prilog teoriji poveznice društvenog napretka i tolerancije, istaknuo je Petrić

Na koji je način povezan društveni napredak s tolerancijom, zašto je Dalmacija netolerantna regija, u kojoj je mjeri razvoj određene sredine u konfrontaciji s konzervativnim društvenim ozračjem… neke su od tema koje je u utorak u Gradskoj knjižnici Zadar, u sklopu ciklusa Javna sociologija Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, tijekom predavanja “Kreativnost, tehnologija, tolerancija: Zašto gay u Dalmaciji nije O.K.?” okupljenima približio mr. sc. Mirko Petrić. U skoro dvosatnom predavanju, pred punom dvoranom, što i dalje jasno reflektira veliku zainteresiranost javnosti za sve “gay” teme, Petrić je, služeći se statističkim podacima i istraživanjima, na stručan način objasnio uzroke i posljedice rastuće netolerancije, kako u Dalmaciji, tako i ostatku zemlje te njene pogubne posljedice po društvo.
– Dalmacija, regija koja je kroz povijest slovila za jednu od najrazvijenijih danas je netolerantna sredina. Zašto, koji su uzroci jačanja konzervativnih struja, što je dovelo do toga da se na prvom splitskom gay prideu, naspram 400 sudionika, nađe daleko više prosvjednika, da se baca kamenje na povorku, uzvikuju nacistički, pogrdni povici, da kulminira agresija. Današnju “sliku” Splita, kao i ostatka zemlje oblikovali su i ideološki aparati države i Crkve, a jačanju netolerancije pridonijela je i kriza koja svugdje pojačava društvene podjele, istaknuo je Petrić.
Na pitanje kakve veze to ima s kreativnošću, tehnologijom i razvojem, predavač je jasno odgovorio.
– Mnogo. Postoje istraživanja koja toleranciju direktno povezuju s društvenim napretkom. Nosioci društvenog napretka, ljudi važni za ekonomsku budućnost zemlje su kreativni ljudi, kreativna klasa. A kreativnu klasu definiraju tri odrednice: talent, tehnologija i tolerancija. Te tri pojedinosti glavne su značajke razvijenih sredina. Ako pogledamo kartu SAD-a možemo uočiti da su najrazvijenije sredine one sredine gdje su gay prava (kao indeks tolerancije) najrazvijenija. Zašto gay prava kao indeks tolerancije? Pa zato što su ta prava zadnja linija neprijateljstva koje je danas prisutno u SAD-u, dakako i ne samo u SAD-u. Više se ne smije reći ništa na račun rasne različitosti, vjerske različitosti, no još je uvijek društveno prihvatljivo diskriminirati LGBTQ populaciju i reći, primjerice, da ne podržavate usvajanje djece od strane gay parova. I zato gay prava kao indeks tolerancije! A ozračje tolerancije privlači kreativne ljude koji su nosioci društvenog napretka. Kreativnost privlači kapital, a napredak uvelike ovisi i o stupnju sreće stanovnika određene sredine koji je direktno povezan s osjećajem sigurnosti, opuštenosti, koji je veći u sredinama koje podržavaju raznolikost, raznolikost svih društvenih skupina, i rasnu, i nacionalnu, i seksualnu, i svaku drugu. Koliko su pokazatelji istraživanja koje imamo iz SAD primjenjivi na Hrvatsku vidljivo je iz rezultata referenduma o braku. One sredine koje su glasale “protiv” (Istra, Rijeka,Varaždin…) su razvijenije, naspram sredina koje su glasale “za”. Vidljiva je i poveznica između stupnja obrazovanja i ishoda referenduma te, primjerice, zaleđa i gradskih sredina. Sve to ide u prilog teoriji poveznice društvenog napretka i tolerancije.