KREMIRANJE Na Gradskom groblju u planu dodatnih 150 pretinaca za urne

Slika korisnika mkvanja
Iako na zadarskom području nije tradicija
Krematorij je vrlo skupo postrojenje i stoga ekonomski neisplativo, a osim financijskih razloga takav projekt nije opravdan ni iz razloga premalog interesa za ovom pogrebnom uslugom, kaže Ugrinić
Gradsko groblje Zadar trenutačno raspolaže s 40 pretinaca za urne

Iako u Hrvatskoj interes za kremiranjem pokojnika posljednjih godina raste, još uvijek je premali broj onih koji se umjesto "klasičnog" zemljanog ukopa odlučuju za postupak incineracije, odnosno  spaljivanja posmrtnih ostataka. Tako na zadarskom području, doznajemo u gradskoj tvrtki "Nasadi" d.o.o., ukop pokojnika nakon kremiranja  nije tradicija nego iznimka.

- Sa zadarskoga područja na zagrebački Krematorij prevozi se godišnje  zanemariv broj pokojnika, kaže direktor "Nasada" Lenko Ugrinić, te navodi da je u Dalmaciji općenito manji interes za ovakvim načinom ukopa u odnosu na neke druge dijelove Hrvatske, a posebno zagrebačko područje, gdje je interes veći i zbog blizine jedinog Krematorija u Hrvatskoj,  onog zagrebačkog.

Gradsko groblje Zadar, doznajemo dalje, trenutačno raspolaže s 40  pretinaca za odlaganje urna, a u planu je izgradanja dodatnih 150 pretinaca za ovu namjenu.

- Radi se o projektu kojim bi se značajno povećao broj pretinaca za urne, kako bi se omogućilo što većem broju Zadrana da koriste ovu uslugu,  kaže dalje direktor Ugrinić.

Iako se prije nekoliko godina spominjala ideja o izgradnji krematorija  na području Dalmacije, a kao moguće lokacije navodio se Zadar ili Split,  nedovoljan interes za kremiranjem otklonio je ovakvu ideju, barem u  skoroj budućnosti.

- Krematorij je vrlo skupo postrojenje i stoga ekonomski neisplativo, a  osim financijskih razloga takav projekt nije opravdan ni iz razloga premalog interesa za ovom pogrebnom uslugom, dodaje još Ugrinić.

Zagrebački Krematorij na Mirogoju, koji je izgrađen još 1985. godine,  tako je i dalje jedino mjesto na kojem se obavlja postupak spaljivanja posmrtnih ostataka pokojnika, i u njemu se godišnje obavi oko 4.500 kremacija, što je oko deset posto od ukupno umrlih u Hrvatskoj. Poslije Zagreba najveći interes za ovom posmrtnom uslugom pokazuju Riječani, a  zatim stanovnici Pule, Splita, Osijeka, Karlovca, Varaždina i Siska. U Dalmaciji je interes daleko manji.

Iako je kremiranje jeftinija opcija od klasičnog pogreba, u prvome redu jer ne uključuje velike troškove kupovine grobnog mjesta, nekima je  cijeli postupak kompliciran jer podrazumijeva prijevoz pokojnika do  krematorija na Mirogoju, te povratak urne do mjesta pokopa.

Prosipanje pepela

Za kremiranje se odlučuju i neki pojedinci koji ne žele da njihov pepeo bude  pohranjen u za to predviđenom pretincu na groblju, već razasut po prirodi, što je zakonom zabranjeno. Prosipanje pepela izvan granica groblja moguće je, naime, samo  uz posebnu dozvolu koju izdaje tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove, uz prethodno mišljenje tijela jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove zdravstva. Zakon urnu tretira kao lijes i ona se smije položiti samo  na grobljima, u za to predviđeno mjesto u obliku pretinca, ili pak u grobnicu. Pepeo  je moguće prosuti jedino u Gaju urni na Sunčanoj poljani na zagrebačkom Krematoriju. Unatoč takvoj zakonskoj regulativi i dalje se događaju pojedinačni slučajevi prosipanja pepela, najčešće po morskoj površini.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)