Povratak u budućnost

Slika korisnika admin
plodovi_masline
Naša stručna suradnica okružena znatiželjnim preškim maslinarima

Maslina je najbrojnija voćka Zadarske županije s preko 750.000 stabala.
Broj stabala u prošlom stoljeću opadao je, stari maslinici su se napuštali, a novi se nisu podizali. No, ohrabruje slika posljednjih desetak godina; stari maslinici se obnavljaju i sade se novi. Konačno, poslije toliko desetljeća maslini se poklanja pažnja. Prisutna je educiranost te utrošena poprilična novčana sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka i lokalne samouprave, jer samo udruženi (znanje i novac) mogu obnovu maslinarstva povesti u pravcu visoke i rentabilne proizvodnje te tržištu ponuditi visoku kakvoću ulja.
U godini koja je pred nama brojno stanje maslina moglo bi dostići ono iz davne 1939. godine. Naime, tada je na ovim prostorima bilo blizu 800 tisuća stabala masline i proizvodili smo dostatno za vlastite potrebe.

Drastične razlike
Razlog drastičnom opadanju broja stabala maslina u periodu od 1939. do 1988. godine je dobro poznato sustavno napuštanje sela i naseljavanje u gradove. No, od 1988. godine do 1995. godine maslinarstvo je stagniralo i nazadovalo, jer je veliki broj stabala tijekom Domovinskog rata uništen, poglavito u kopnenom dijelu županije (područje Benkovca, Škabrnje, Ribnice i dr., koje je neprijatelj palio bježeći iz ovih krajeva). Nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja" i povratka prognanika svojim kućama počinju se podizati veći, novi suvremeni nasadi masline. Ministarstvo poljoprivrede je poticajnim novčanim sredstvima omogućilo svim zainteresiranima podizanje novih nasada, limitirajući minimalnu površinu na 0,5 ha. Na taj način su se 2000./01., 2001./02. podignula 43 ha, a od 2002./07. godine podiglo se preko 700 ha. Od toga je 95% realizirano na obalnom i kopnenom dijelu županije, a svega 5% na otocima (otok Pašman i Ugljan).
No, još uvijek se najveći broj maslina nalazi na njenim otocima.

Otoci i kopno
Najbrojnija su stabla na otoku Ugljanu, zatim na Velom Ižu, Dugom otoku, pa Malom Ižu. Najmanji broj stabala je na Istu, Viru, Zapuntelu i Molatu. Na obalnom dijelu maslina je najbrojnija na katastarskoj općini Diklo, Sukošan, Novigrad i Petrčane.
Najveći broj stabala nalazi se u okolici Zadra, Novigrada i Posedarja.
Na području Poličnika i Zemunika masline su nekada bile rijetke, a posljednjih godina upravo na tim područjima imamo vrlo uzornih maslinika.
Na biogradskom području također se najveći broj stabala nalazi na otočnom dijelu. Na otocima Pašmanu i Vrgadi nalazi se preko 80% od ukupnog broja stabala. Na kopnenom dijelu najveći broj nalazi se u okolici samog Biograda, a zatim na vransko-pakoštanskom području. Na području grada Benkovca posljednjih godina niknulo je više uzornih maslinika (južne padine okolnih brda koja okružuju polja ovog područja). Na području bivše općine Obrovac također se podižu manji nasadi.

Usitnjenost i edukacija
Općenito maslinici se nalaze na više međusobno udaljenih čestica zemljišta istog vlasnika. Karakteristična je usitnjenost parcela zemljišta, koja doprinosi i niskoj produktivnosti rada.
Osim spomenutih poticajnih novčanih mjera od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu vrše edukaciju maslinara raznim prikazima, od rezidbe u formiranju, rezidbe u rodu, obnove starih maslinika do strojne rezidbe i berbe, predavanjima i uputama putem javnih glasila.
U suradnji sa Zavodom za zaštitu bilja vrši se posljednjih godina monitoring maslinove muhe te se prema stanju napada na različitim lokacijama daje preporuka o vremenu i načinu suzbijanja ovog veoma neugodnog štetnika masline.
U cilju realizacije Operativnog programa podizanja trajnih nasada do ulaska u EU, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izdao je brošuru o maslinarstvu s tehnološko-ekonomskim smjernicama te brošuru o integriranoj proizvodnji maslina koje bi trebale biti putokaz u radu naših maslinara.

Sortiment i spuštanje krošnje
Nedostatak istraživačkog rada iz područja maslinarstva i dalje doprinosi širenju prihvaćenog sortimenta sjevernodalmatinske – IV maslinarske podregije. Najbrojnija je sorta oblica, koja čini preko 75 % svih stabala. Pored oblice na otocima se susreće puljizica (Ugljan), karbunčela, oštrica i drobnica, a posljednjih godina levantinka, slivnjača i dužica s kojima se precjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi.
Na kopnenom obalnom dijelu uz oblicu prisutna je krvavica i karbunčela te introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio, cucco i druge. U unutrašnjosti kopnenog dijela prevladava oblica, a posljednjih godina sve više se šire i razne introducirane talijanske sorte. Siromaštvu sortimenta doprinosi nedovoljan istraživački rad čija posljedica je jednolična ponuda sortimenta na tržištu.
Posljednjih godina krošnja se spušta i nastoje se na novijim nasadima formirati i noviji sistemi uzgoja (polikonična vaza, grmolika vaza).

Brojno stanje stabala zadarskog područja

1939.            1988.            2007.

785.258       521.158       760.700

* za 49 godina (od 1939. do 1988. godine) broj stabala je manji za 264.100 stabala
* za 19 godina (od 1988. do 2007. godine) broj stabala je povećan za 239.542 stabla

__________________________
Obnova, rekonstrukcija i sadnja
Razvoj maslinarstva teče u tri pravca:
A) obnova starih maslinika (veliki dio maslinika na otocima i oko 50% maslinarskog fonda u kopnenom dijelu županije)
B) rekonstrukcija i intenziviranje mlađih maslinika koja obuhvaća gotovo sve postojeće nasade na kopnu, a manje na otocima
C) sadnja novih

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno