Prva HNL iduće sezone s 12 ili čak 10 klubova!

Slika korisnika admin
nkzadar_pletikosic_mandzukic
Davor KOVAČEVIĆ

Prihvaćanjem inicijative niželigaša iz Osječko-baranjske županije o preustroju trećeg i četvrtog ranga natjecanja Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza ovog je petka zakucao zadnji čavao u lijes Lige 16, čeda nekadašnjeg predsjednika Udruge prvoligaša Igora Štimca. Kako sada stvari stoje, ta "masovka" će gotovo sigurno izdahnuti sa zadnjim kolom ove sezone. Naime, prije moguće promjene bit će provedena dubinska analiza svih nogometnih natjecanja na nacionalnoj razini, a o dobivenim rezultatima raspravljat će se, kako je najavljeno, krajem lipnja, na Tematskoj skupštini HNS-a. Doduše, na braniku Lige 16 stoji Zakon o sportu, koji jasno kaže da svaku promjenu sustava natjecanja treba najaviti dvanaest mjeseci prije primjene. Međutim, ni taj problem nije nepremostiv. Ključ rješenja zove se Postupak licenciranja klubova. Plan za smanjenje elitnog stupnja natjecanja nije pretjerano kompliciran. Skoro dva mjeseca prije spomenute Tematske skupštine, 1. svibnja, bit će objavljeni konačni rezultati Postupka licenciranja za iduću sezonu, a, kako sada stvari stoje, rijetki će se moći pohvaliti pozitivnim odgovorom.

Takav rasplet smanjit će broj prvoligaša, pa ne treba sumnjati da će skupštinari na kraju lipnja podići ruke za promjenu sustava natjecanja u sezoni 2011./12. Jedina dva otvorena pitanja predstavljaju formati Prve HNL u iduće dvije godine. Ovoga ljeta u natjecanje će krenuti samo oni koji dobiju odgovarajuću licencu, a taj broj nitko ne može predvidjeti. Kada je u pitanju sezona 2011./12., sve ovisi o odluci lipanjske Tematske skupštine, s tim da su jedine dvije varijante povratak na Ligu 12 ili prelazak na Ligu 10.

Postupak licenciranja klubova sastoji se od provjere pet skupina zadanih kriterija: sportskih, administrativnih, infrastrukturalnih, pravnih i financijskih. Ovi zadnji sasvim sigurno će predstavljati nepremostivu prepreku za velik broj aktualnih prvoligaša. Naime, HNS-ovom Odjelu za licenciranje mora se dostaviti stručno mišljene ovlaštene revizorske tvrtke o poslovanju kluba, te projekcija planiranog budžeta za novu sezonu. Uz to je potrebno priložiti odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje da ne postoje nikakva dugovanja prema zaposlenicima, državi ili drugim klubovima.

Naravno, mnogi će vjerojatno priložiti razne dokumente kojima će pokušati prikazati da je svako dugovanje u fazi skorog saniranja. Međutim, kad se u obzir uzme galopirajuća recesija, teško je vjerovati da će se puno klubova odlučiti za još jednu godinu agonije koja će ionako završiti još većim dubiozama, začinjenim grčevitom borbom za očuvanje statusa člana Prve HNL. Nije na odmet podsjetiti da je prije nešto više od dva mjeseca Udruga prvoligaša prvi put javno priznala da se pola lige nalazi u izuzetno teškoj financijskoj situaciji. Tom je prilikom između redaka istaknuta bojazan da bi sezona mogla završiti u neregularnim uvjetima zbog eventualnog odustajanja od natjecanja uslijed bankrota, zbog čega HNS već neko vrijeme namjerava tražiti pomoć od premijerke RH Jadranke Kosor, u obliku prekrajanja zakonske regulative.

Međutim, društvo iz Banskih dvora more puno veći problemi od sudbine hrvatskog profesionalnog nogometa. Opet, više je nego upitno bi li zadiranje u zakone pomoglo u doba recesije, dok čelnici većine prvoligaša obijaju pragove iole solventnih firmi, grozničavo tražeći spasonosnu injekciju financijske pomoći. Danas realne činjenice govore da klubovi ne mogu polagati prevelike nade u sponzorske ugovore i nekakvu dobit od marketinških i TV prava. Na kraju krajeva, Udruga je nedavno službeno potvrdila da će jedanaest jesenjih izdanja emisije "Volim nogomet" svakog prvoligaša koštati oko 45 tisuća kuna.

Očekivana pomoć tradicionalnih dobročinitelja, u obliku jedinica lokalne samouprave i državnih tvrtki, također je više nego neizvjesna. Novca nema puno, a za pretpostaviti je da kod raspodjele oskudnih sredstava prioritet neće predstavljati sport, već neki drugi subjekti, poput bolnica, škola, vrtića i socijalnih ustanova. Većinu državnih tvrtki, pak, tresu korupcijske afere, a u takvim okolnostima rijetki će se sjetiti svog najdražeg kluba.

Kad se u obzir uzmu sve činjenice, prilično je jasno da HNS polako priprema teren za spašavanje profesionalnog nogometa kresanjem elitnog razreda natjecanja. Posljedice vala recesije označit će neslavan kraj Lige 16 kroz svojevrsnu selekciju koja će svesti hrvatski profesionalni nogomet u nešto realnije okvire.

 KRITERIJI ZA LICENCIRANJE

Sportski

*popis registriranih igrača seniorske momčadi

*popis momčadi mlađih uzrasta

*popis registriranih igrača mlađih dobnih uzrasta

Infrastrukturalni

*upitnik o stadionu

*prosudba sigurnosti

*vrijednosti rasvjete

*sve dimenzije nogometnog igralište

*sve dimenzije pomoćnog igrališta

*vrijednosti rasvjete na pomoćnom teren

Administrativni

*popis administrativnog i stručnog osoblja

*potvrda o radnom vremenu i komunikacijskim detaljima tražitelja licence

Pravni

*kopija važećeg Statuta i izjava da nije bilo promjena od zadnjeg postupka licenciranja

*izvod iz registra klubova nadležnog Županijskog saveza

*izvadak iz Registra udruga ili registra Trgovačkog suda

*izvadak iz Registra profesionalnih sportskih klubova

Financijski

*godišnji financijski izvještaj nakon revizije

*revizorski izvještaj o nepostojanju dugova prema zaposlenicima ili državi (doprinosi i porezi)

*revizorski izvještaj o nepostojanju dugova na ime djelatnosti transfera

*budući financijski podaci

 NIZOZEMSKI MODEL - STROGO KONTROLIRANI PROFESIONALIZAM

Potragu za rješenjem problema HNS bi mogao započeti od Nizozemske, koja, baš kao i Hrvatska, spada u skupinu zemalja bogate nogometne tradicije. Naime, tamošnji model ligaškog natjecanja već godinama striktno razdvaja dva profesionalna razreda (Eredivisie i Eerste Divisie) od najvišeg stupnja natjecanja amatera (Hofdklase). Konkretnije rečeno, puno bogatija i sređenija zemlja od Hrvatske stvorila je strogo kontrolirani profesionalizam kroz zatvoreni sustav sa 38 klubova u dvije lige. Svim članovim trećeg ranga natjecanja plafon je doigravanje za naslov amaterskog prvaka na državnoj razini.

Doduše, Nizozemski nogometni savez u sezoni 2010./11. planira uvesti novu ligu na trećoj stepenici (Topklasse), koja bi služila kao svojevrsna premosnica između profesionalnog i amaterskog nogometa. U tom sustavu drugi stupanj natjecanja bio bi skraćen sa dvadeset klubova na osamnaest, ali to sigurno neće označiti početak invazije amatera. Naime, iz Eerste Divisie ispadao bi samo "fenjeraš", a njegovo mjesto popunio bi pobjednik iz dva finalna ogleda prvaka dvaju skupina iz Topklasse. Ako niti jedan klub ne bi pokazao interes za promociju u viši rang natjecanja, raspored snaga u ligama ostao bi nepromijenjen za iduću sezonu.

Dakle, 32 kluba iz poluamaterske lige nadmetat će se za jedno jedino mjesto koje vodi u viši, profesionalni rang natjecanja. Preciznije, od iduće sezone u Nizozemskoj više neće biti zatvorenog profesionalnog sustava, ali selekcija će biti iznimno rigorozna, što će reći da licencu za prvu ili drugu ligu neće moći dobiti svatko tko ju poželi.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno