Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Dukat obustavio otkup mlijeka sa 180 farmi

Autor: Bojana Mrvoš Pavić

22.02.2013. 23:00
Dukat obustavio otkup mlijeka sa 180 farmi

Foto: PIXSELL



Farme se nalaze u istočnoj Slavoniji, a Dukat će, kažu, nastaviti s preuzimanjem kad se mlijeko, prelaskom na drugu, nezagađenu stočnu hranu, očisti od aflatoksina. Farmeri kod kojih aflatoksini nisu nađeni skeptični su prema informaciji da je zatrovano mlijeko domaće


Zbog aflatoksina pronađenih u sirovom mlijeku, Dukat je jučer obustavio otkup mlijeka sa 180 farmi u istočnoj Slavoniji, najavljujući kako će s preuzimanjem mlijeka od slavonskih seljaka nastaviti kad se mlijeko, prelaskom na drugu, nezagađenu stočnu hranu, očisti od aflatoksina. U većini uzoraka mlijeka uzetih na tim farmama razina aflatoksina bila je ispod 0,1 mikrograma/l, dok je najviša detektirana vrijednost dosegla 0,5 mikrograma, što je deset puta više od dozvoljenog.
– Teško nam pada odluka o privremenom obustavljanju otkupa. Međutim, moramo je provesti radi sigurnosti potrošača. Svjesni smo mogućih posljedica za naše farmere i nas. Činimo sve što je u našoj moći kako bi farmeri, u najkraćem mogućem roku, počeli isporučivati ispravno mlijeko jer nam je to zajednički interes, kazao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata za Hrvatsku.
Štete za seljake
Dukat je farmerima, ističu u toj mljekarskoj industriji, “osigurao dostupnost mikofiksatora”, dodatka stočnoj hrani kojima se neutralizira djelovanje aflatoksina, kancerogene plijesni. Uzorkovanje mlijeka na farmama s kojih je obustavljen otkup Dukat će ponoviti za pet dana, najavljuje. Otkup mlijeka s farmi na kojima je detektirano proisustvo aflatoksina, obustavio je i Meggle.
Šteta će za slavonske seljake, kojima se ulazni troškovi povećavaju zbog mikofiksatora koje moraju sami kupiti, biti velika, za Dukat i ne toliko. Mlijeka im, odgovaraju našem listu iz Dukata, sigurno neće manjkati. Na farmama s kojih su obustavili otkup inače uzimaju 24.000 litara mlijeka na dan, što je tek nešto više od četiri posto u odnosu na ukupnih gotovo 600 tisuća litara dnevno, koje otkupljuju od svojih brojnih kooperanata. Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj (40 posto), Vindija, s otkupom oko 30 posto sljedeća, Meggle i Ledo otkupljuju svaki po pet posto. Hrvatska ima petnaestak tisuća mljekarskih farmi, odnosno nešto više od četiri tisuće sabirnih mjesta na kojima mljekarska industrija preuzima mlijeko. Afera s aflatoksinima pokazala je dvije ključne stvari – koliko je sustav samokontrole mlijeka, i proizvodnje hrane općenito, manjkav, ali i to da će praćenje strogih europskih kriterija, smišljenih da održe velike europske proizvođače na tržištu, neminovno značiti nestanak malih.
“Imam četiri krave, i prodajem mlijeko mljekarskoj industriji, kojoj stalno nešto u mom mlijeku onda ne valja. Te mi moje četiri kravice nose više glavobolje nego profita. Dalo bi se i mljekarskoj industriji svašta prigovoriti. ‘Svježe mlijeko’ od nas otkupljuju svaki drugi dan, jer je u selu ostalo svega nekoliko nas proizvođača, pa im se ne isplati dolaziti svakodnevno. Svoje kante za mlijeko moramo prati u nekakvoj kiselini, lužini, koja na koži, prolije li se, ostavlja opekotine”, može se pročitati na forumima farmera koji razmjenjuju svoja iskustva o otkupu mlijeka. Kako kaže drugi farmer, “pregled na antibiotike u mlijeku obavlja se samo jednom mjesečno, pri čemu dosta ljudi na terenu unaprijed zna kad će se to uzorkovanje obavljati”. Kako pak zaključuje jedna djelatnica mliječne industrije, mlijeko u trgovini ne pije, već ga uzima od provjerene bakice iz susjedstva.
Zalihe – negativne
– Trebamo se već pripremati za proljetnu sjetvu, što košta, a događa nam se zabrana otkupa, komentar je Davora Blažića iz Koordinacije udruga proizvođača mlijeka. Trebat će neko vrijeme da se mlijeko, prelaskom na hranu nezagađenu aflatoksinima, očisti, no među farmerima već kruže i priče da i stočna hrana iz robnih zaliha, koju će država ustupiti svim farmerima sa hranom zagađenom plijesni, ima aflatoksina. Prije nekoliko dana iz Ministarstva poljoprivrede poručili su suprotno, napominjući da su testovi na aflatoksine u robnim zalihama – negativni.
Farmeri kod kojih aflatoksini nisu nađeni i dalje su skeptični prema informaciji da je zatrovano mlijeko domaće. Aflatoksini su, kažu, pronađeni samo u trajnom mlijeku, koje nam dolazi iz uvoza, ne i u njihovom, svježem. U 2011. godini, kaže Nedjeljko Babić, glasnogovornik Koordinacije mljekara, u Hrvatsku su uvezene dvije tisuće tona mlijeka u prahu, pri čemu je od samo jednog kilograma moguće dobiti šest, sedam litara trajnog mlijeka. “Ova afera sigurno služi tome da nas male uništi”, zaključuje proizvođač mlijeka, Nikola Andrić.
Uistinu, farmer s nekoliko krava u staroj štalici stroge europske kriterije, na koje smo se obavezali, neće moći preživjeti, makar je čitav sustav, u kojem svatko u lancu kontrolira sam sebe, itekako manjkav. Hrvatska broji više od 16.000 farmera-mljekara, a cijela Nizozemska sa 26 tisuća farmera proizvodi, primjerice, 20 puta više mlijeka od hrvatskih. To znači da će u bliskoj budućnosti na hrvatskom tržištu preživjeti najviše tri, do četiri tisuće farmera, ostali “moderni” tempo i pravila neće izdržati.