Prednosti rezidbe maslina na rod

Maslinari koji su slabije vični raspoznavanju vrsta grančica neka s rezidbom započnu što kasnije. Tada će moći vidjeti koje su plodne, a koje vegetativne grane
Iako kiša ometa obavljanje intenzivnije poljoprivrednih radova ne samo voćari, već i maslinari prionuli su poslu. U brojnim maslinicima, prvenstveno u primorskim mjestima naša županije obavlja se rezidba. Iako je još uvijek vrijeme obnove starih i zapuštenih maslinika, i njihovo dovođenje u produktivnu rodnost, naveliko se obavlja rezidba na rod.
Uz mnogobrojne, održavane i njegovane maslinike veliki broj je onih koji su zapušteni sa stogodišnjim stablima, obraslim sredozemnom makijom. Kada se vlasnik takvog maslinika odluči krenuti u njihovu obnovu prvi korak je osigurati pristup do stabala na kojima će se provesti neki od načina obnove. Hoće li obaviti obnovu na panj ili obnovu krošnje to je zahvat o kojem će odlučiti maslinar nakon procjene stanja stabla. Prije toga potrebno je maslinu očistiti od korova.
 Prije obnove maslina posjeći korove
Na terenima gdje su zapuštene masline, kojima se desetak pa i više godina nije posvećivalo pažnju, stanje vegetacije vratilo se u izvorni klimaks. Tako se u listopadnoj vegetacijskoj zoni razvio šiprag sastavljen od bodljikavih vrsta zvani dračik. U zimzelenoj vegetacijskoj zoni nastao je vrlo gusti šiprag zvani bušik. U bušiku osim grmolikih biljnih vrsta koju čine smrič, drača, kupina i zelenika razvio se alepski bor i druge šumske sastojine koje su se nadvile nad maslinom.
Zbog svoje izdržljivosti i u tako nepovoljnim uvjetima, pritisnuta mnogobrojnim nepoželjnim vrstama, maslina je uspjela preživjeti. Da bi se pristupilo obnovi maslina prvi posao je odstranjivanje svih nepoželjnih biljnih vrsta kako bi se maslini osigurao životni prostor. Taj posao može se obaviti jedino uz pomoć dobre pile i sjekire. Sve ono što se otpili ili posiječe mora se ukloniti. Najbolji način je da se ono što je krupnije odveze kući i upotrijebi kao drvo za ogrjev, a sitnije spali na licu mjesta.
Posao obnove maslina najbolje je obavljati tijekom zime i u rano proljeće. Već u godini čišćenja maslina i njihova prevođenja u produktivni život pojavit će se jednogodišnji korovi, većinom trave koje će buknuti jer im je odstranjena konkurencija. Suzbijanje tih korova mora se obvezno provoditi, mehaničkim ili kemijskim metodama, to već ovisi o odluci svakog maslinara.
 S rezidbom na rod pričekati
Rezidba maslina mora se obaviti u razdoblju od kraja zime do pojave cvata, i nije potrebno žuriti s njome. Upoznat ćemo naše maslinare koja je prednost kasnije rezidbe maslina na rod.
Rezovi stimuliraju metabolizam i rast, pa time čine tkivo osjetljivim na štete od niskih temperatura. Rezidba je upravo najsloženiji dio maslinarstva koji uključuje poznavanje anatomije i fiziologije, uz planiranje rasta i roda. U svom godišnjem ciklusu maslina prolazi više faza: od razvrstavanja pupova do cvatnje, od početka cvatnje do početka oplodnje, od početka oplodnje do početka šarke, od početka šarke do zrelosti ploda i od zrelosti ploda do početka razvrstavanja pupova.
Mnogi maslinari pitaju: što je zapravo razvrstavanje pupova, kada se odvija i kakve ono veze ima s rezidbom?
Razvrstavanje ili diferencijacija pupova je pretvaranje pupa u drvni pup koji daje novi izbojak ili cvjetni pup, koji daje plod. To je proces koji se odvija prije vidljivog početka kretanja vegetacije, dakle, dok je maslina na “zimskom odmoru”. U toj fazi maslina negativno reagira na sve što joj remeti “san i mir”. U našim prilikama to se događa tijekom veljače i početka ožujka, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba, koja dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitak grančica, može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.
Prednost rezidbe koja se radi odmah po otvaranju pupa je mogućnost da i manje stručni maslinar procijeni količina cvjetova, a time i potencijalnu količinu ploda čiji dio bi bio odbačen rezidbom. Pri tome je važno što kod masline, za razliku od ostalih vrsta voća, nije moguće razlikovati golim okom cvjetni pup od onog za izdanke sve do trenutka pojave cvata.
Rezidbu maslina ne smije se obavljati nakon trenutka pune cvatnje, jer bi se tada odbacilo tkivo za koje su već mobilizirani biogeni elementi i rezerve ugljikohidrata što bi bilo čisto rasipanje hranidbenih resursa. Kasna rezidba ne šteti stablu, ali znatno umanjuje vegetativni impuls i godišnji prirast grana.
Većina maslinara vrlo brzo shvati principe rezidbe masline nakon kratke pokazne rezidbe. Najveći broj njih uvidi da treba prorijediti krošnju, otvoriti je iz sredine da maslina ima dovoljno svjetla i sunca, te da je potrebno prikraćivati izbojke te ne dopustiti da stabla postanu previsoka. Nažalost, još uvijek ima onih koji ostave previše gustu krošnju iz koje odstrane samo vodopije. Veliki broj maslinara još uvijek ostavlja okomite, umjesto bočnih izbojka. Time iz godine u godinu povećavaju visinu krošnje.

 PLODNE I VEGETATIVNE GRANE

Gusta krošnja rodi po izbojcima. Sve ono što je u sjeni neće dati rod. Osim toga gusta krošnja pogoduje razvoju bolesti paunova oka, razvoju mediča i naseljavanju gljive čađavice.
Masline na rod najbolje je rezati od kretanja izbojaka do pune cvatnje. Zbog toga s rezidbom ne treba žuriti. Maslinari koji su slabije vični raspoznavanju vrsta grančica neka s rezidbom započnu što kasnije. Tada će moći vidjeti koje su plodne, a koje vegetativne grane.