Zadarska mrtvačnica i dalje bez kamere

U svakome poslu moguće su krađe i nezakonitosti, ali slučaj u Osijeku izazvao je veće zgražanje jer se ipak radi o pokojnicima, što daje dodatnu težinu krađama za koje se sumnjiče neki od osječkih grobara, komentira osječku horor priču direktor “Nasada” Hrvoje Grdović
Jedna od nevjerojatnih priča koja je u posljednje vrijeme zgrozila hrvatsku javnost, stigla je iz Osijeka, točnije tamošnjeg pogrebnog poduzeća “Ukop.”
Istovremeno dok su tisuće hrvatskih građana sudjelovale u prikupljanju novca za bolesnu djevojčicu Noru Šitum, pokazujući i u teškim danima krize nesebičnost i odricanje u korist drugoga, na vidjelo je izišla monstruozna krađa za koju policija sumnjiči čak trinaestoricu grobara navedenog osječkog poduzeća, koji su radili na poslovima ukopa.
Zapisnik o sadržaju lijesa
Horor u osječkom “Ukopu”, koji se događao godinama, odvijao se na način da su grobari okradali tijela pokojnika, skidajući s njih vrijedan nakit, dijelove odjeće, a navodno i zlatne zube koje su im vadili kliještama. Za šokantnu krađu koristili su trenutak kad su u mrtvačnici ostajali sami, neposredno pred zatvaranje lijesa, kada su s pokojnika poskidali sve što bi im moglo koristiti odnosno sve što su mogli prodati. Navodno su grobare odali otkupljivači zlata. Trinaesteročlana grobarska banda iz Osijeka, koja je nakon otkrića uhićena i otpuštena s posla, kazneno će odgovarati zbog povrede mira pokojnika i teške krađe.
Ova, dosad u Hrvatskoj neviđena krađa, dovela je do uvođenje novih pravila tijekom pogrebnog obreda u nekim hrvatskim gradovima. Tako će pojedina pogrebna poduzeća, uz postavljanje nadzornih kamera u mrtvačnice, uvesti i vođenje zapisnika o sadržaju lijesa koji će se sastavljati kad pokojnika preuzmu grobari, a uz posmrtni kovčeg cijelo vrijeme moći će dežurati netko od članova pokojnikove rodbine.
Osim toga, u gradovima Osijeku, Đakovu, Belom Manastiru i još nekim slavonskim mjestima pogrebne tvrtke ubuduće će rotirati zaposlenike koji rade na poslovima ukopa jer je osječki slučaj pokazao da se tijekom godina stvorila prava uhodana mreža u ovom morbidnom ostvarivanju dodatne zarade.
Častan grobarski posao
Šokiranost jezivom pričom iz osječkog pogrebnog poduzeća izrazio je i Hrvoje Grdović, direktor zadarske gradske tvrtke “Nasadi”, koja uz usluge održavanja javnih površina održava i Gradsko groblje, krematorij, te obavlja pogrebne poslove.
– Teško je uopće nešto takvo komentirati. Ono što mogu reći jest da je tu riječ o ljudima koji su se upustili u tako grozna nedjela, a ne o samom poslu kojeg obavljaju grobari, a koji je častan kao bilo koji drugi posao. U svakome poslu moguće su krađe i nezakonitosti, ali slučaj u Osijeku izazvao je veće zgražanje jer se ipak radi o pokojnicima, što daje dodatnu težinu krađama za koje se sumnjiče neki od osječkih grobara, kaže direktor “Nasada” Hrvoje Grdović, a na pitanje bi li takve eventualne slučajeve u budućnosti moglo spriječiti postavljanje kamera u mrtvačnicama, o čemu se negdje već razmišlja, odgovara:
– Mi o kamerama ne razmišljamo jer bi to značilo da se unaprijed nekoga podvrgava sumnji, a osim toga, postavljanje kamera bio bi i dodatan financijski trošak.
Na sreću, na oba zadarska groblja nikad do sada slični slučajevi nisu zabilježeni, osim već odavno uobičajenih krađa sa samih grobova s kojih lopovi i vandali povremeno odnose ukrasne predmete poput nadgrobnih vaza, predmeta sa sakralnim motivima, lampaše, pa čak i cvijeće. S obzirom da su grobni ukrasi često izrađeni od bronce ili mesinga kradljivci te predmete vjerojatno preprodaju kao sekundarne sirovine.
Inače, zadarsko Gradsko groblje datira iz 1820. godine kada se, zbog zabrane pokapanja unutar gradskih zidina, započelo s izgradnjom ogradnog zida oko terena za ukop, a početkom 1821. godine započinje se s prvim ukopima. Današnji položaj, oblik i veličina Gradskog groblja razvili su se iz njegovog najstarijeg dijela koji se danas naziva Novo groblje A. Taj je predjel 1974. godine stavljen pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne baštine.