MAGAŠ “Dokle god nastava povijesti bude predmet ideoloških prepucavanja ne možemo dalje”

Nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka  Divjak odbila prijedlog kurikuluma povijesti kakav joj je nedavno poslala  Ekspertna radna skupina kojom koordinira Radovan Fuchs, prijedlog je  uputila u novu javnu raspravu. Moglo bi se dogoditi kako je ovo treći prijedlog kurikuluma povijesti u tri godine.

Povijest bi trebalo temeljiti na činjenicama
O ovoj temi i razgovarali smo i sa zadarskim profesorima povijesti koji  svakodnevno rade s djecom prema postojećim kurikulumima.
Nazvali smo nekoliko profesora koji predaju povijest u gimnazijama te  nekoliko njih u strukovnim školama kako bismo dobili njihova mišljenja.  Međutim, naišli smo na prepreku jer velik dio njih nije htio o tome razgovarati od straha da bi se njihove riječi mogle krivo protumačiti te kako  bi mogli imati problema.
Ipak, neki su kratko prokomentirali, a jedna od njih je i Tihana Magaš,  profesorica povijesti u Gimnaziji Vladimira Nazora.
 – Dokle god nastava povijesti bude predmet ideoloških prepucavanja  ne možemo dalje. Ipak, najviše mi smeta što se ni u jednom prijedlogu  kurikuluma nije postigla veća autonomnost profesora, rekla je Magaš  pojasnivši kako profesori moraju pratiti određenu satnicu, ali često uvjeti rada nisu u svim razredima jednaki.
Ruzario Šoša, profesor povijesti u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića  rekao nam je kratko kako je pesimističan te kako bi povijest trebalo temeljiti na činjenicama.

Budak/Koren kurikul
O ovoj temi upitali smo i izv. prof. dr. Antu Bralića, pročelnika Odjela  za povijest Sveučilišta u Zadru.
– Profesori sa zadarskog Odjela povijesti su se na ovu temu izjašnjavali  i 2016. i krajem 2018. godine kao i sada 2019. godine. Pri tome nismo  mogli naići niti na elementarnu mogućnost promoviranja naših stavova  sve do početka ove godine. Iako je postojala, sve do nedavno, medijska  blokada svih onih koji su imali kritično mišljenje o Budak/Koren kurikulu, u stručnim krugovima s pažnjom su praćene ocjene Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru jer su bitne segmente naših iskaza potvrdili i Hrvatski institut za povijest, najznačajnija povjesničarska institucija i  Stručna skupina HAZU koja je dala negativnu ocjenu Budak/Koren kurikula. Ukratko prijašnji Budak/Koren kurikuli imali su osnovna dva nedostatka: nepostojanje vertikale podučavanja nacionalne povijesti, nerealno postavljeni ishodi učenja, pojasnio je profesor Bralić.
Dodao je kako sadašnji dorađeni kurikul, koji je na raspravi od 7.  veljače 2019., ima jasno naznačene ishode učenja i sadržaje. Uspostavljena je jasna vertikala podučavanja svjetske i nacionalne povijesti.  Međutim, dodao je, kako je ovaj kurikul rađen u iznimno kratkom roku  kroz božićno i novogodišnje vrijeme neke stvari nisu bile najbolje napravljene te je Stručno vijeće Odjela za povijest predložilo neke izmjene i  poboljšanja.
– Nakon iskaza predsjednika Vlade koncepcija zadnjeg kurikula je uzeta kao temelj budućih preinaka, zaključio je Bralić.