Lukama nautičkog turizma rasli prihodi

Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ
Marina Dalmacija, koja upravlja i marinom Borik, uz kompleks marina u Biogradu na čelu s Ilirijinom Kornati, Tankerkomercovom Zadar, itd. razlogom su pozicioniranja Zadarske županije u vrh nautike u zemlji zajedno sa Šibensko-kninskom županijom, pa Sjev

U 98 luka nautičkog turizma  na morskoj obali Hrvatske  prošle je godine ostvareno  574,1 milijun kuna ukupnog  prihoda bez PDV-a, što je 5,7  posto više nego u godini prije,  podaci su Državnog zavoda za  statistiku kojima se sumira jedan dio djelatnosti nautičkog  turizma čiji su prihodi, naravno, višestruko veći iz čitavog  niza drugih djelatnosti izvan samog veza i usluga u lukama -  marinama.

Gotovo 76 posto ukupnog  prihoda, ili 435,9 milijuna kuna,  odnosi se na prihod od iznajmljivanja vezova koji je u odnosu na godinu prije veći za 7,4  posto, a govori prije svega o  rastu - cijena.

Kod iznajmljivanja vezova  porast prihoda zabilježen je i  od stalnog veza, za 5,4 posto, na  339,3 milijuna kuna, a još veći  od 15,5 posto od tranzita čime  je ostvareno 96,6 milijuna kuna. Porast na način povećanja  cijena očito je moguć i dalje, jer  postoji veća potražnja od broja  vezova u našim marinama što  bi, možda, nekim planerima  uvećanja hrvatske ekonomije i  puteva investiranja moglo pasti  na pamet.

Od servisnih usluga prihod  svih luka iznosio je gotovo 50  milijuna kuna, ili 7,3 posto više  nego 2009. godine.

Raspored po  županijama

Među jadranskim županijama najveći prihod od luka nautičkog turizma od 135 milijuna  kuna imala je Šibensko-kninska županija za koju je to porast  od 2,8 posto. Sa 11 luka nautičkog turizma ta je županija na  petom mjestu po broju luka  među šest jadranskih županija,  dok je Primorsko-goranska s  najvećim brojem tih luka - 30,  zabilježila prihod od 87,5 milijuna kuna ili 4,3 posto više.

Zadarska županija i njenih  24 luke nautičkog turizma druge su po ostvarenom prihodu  od gotovo 131 milijun kuna i  porastom od 3,4 posto. Uglavnom, stari je pokazatelj o udjelu Sjeverne Dalmacije u  prihodima od nautičkog turizma samo potvrđen. Naime,  Šibensko-kninska i Zadarska  županija uvjerljivi su rekorderi,  jer s više od 265 milijuna samo u  ovim prihodima njihov je udjel  u državi dominantan. Kod  računica drugih prihoda od  nautike taj je primat i izrazitiji  (charteri, boravak turista na  određenom području i sl., jer i  značajan broj gostiju koji koristi marine u drugim krajevima  najrađe svoje vrijeme na moru  provode na tom prostoru).

I u ostale tri jadranske županije zabilježen je porast prihoda od luka nautičkog turizma.  U 13 luka Splitsko-dalmatinske  županije prihod je bio 8,8 posto  viši ili gotovo 79 milijuna kuna,  dok je u 15 luka Istarske županije prihod povećan 10 posto,  na 111,1 milijun kuna.

Najmanji prihod od 30,5 milijuna kuna, što je za 9,7 posto  više u odnosu na 2009., ostvarilo je pet luka nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Raspored vezova

Ukupno je u svih 98 luka  nautičkog turizma na Jadranu,  od kojih je 60 marina (od toga  10 suhih) te 38 ostalih luka,  prošle godine bilo 16.913 vezova, a najviše vezova imale su  nautičke luke Istarske županije  (4.291), Zadarske (3.759), Primorsko-goranske (3.416) i  Šibensko-kninske županije  (3.001).

Na dan 31. kolovoza prošle  godine u svima je ukupno bilo  zaposleno 1.327 osoba, od kojih  su 242 sezonska radnika.

Na stalnom vezu krajem  prošle godine ukupno je u svim  nautičkim lukama bilo 14.431  plovilo, od čega ih je 12.661  koristilo vez u moru, što je 2,5  odnosno 1,7 posto manje nego  krajem 2009.

U tranzitu je u lukama nautičkog turizma prošle godine  bilo 206.028 plovila ili 0,9 posto  više nego 2009.

Prema zastavi plovila najviše  je plovila i u tranzitu i na stalnom vezu bilo iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Austrije, Slovenije i SAD-a.

Ovom možemo dodati činjenicu da Zadarska županija svojim lukama nautičkog turizma  pridružuje i najveći broj sidrišta  u zemlji, jer je taj model i osmišljen ovdje. Uz to, velik broj  luka otvorenih za javni promet  u dijelu koji nije neophodan za  linijsku plovidbu i domaće čamce i brodove koristi se, također  za nautički posao, iako nemaju  status marina. U svakom  slučaju jedinstven krajobraz i  rivijera na prostoru Sjeverne  Dalmacije, s ogromnim brojem  otoka, četverorednom zaštitom  do kopna, mnoštvom atraktivnih i dostupnih sigurnih uvala,  uz prirodnu ljepotu ostaju i  dalje potencijal za razvoj ovdašnjeg turizma.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno