Nada da će i Dugom otoku svanuti

Iz ovoga je očito da je upravo riboprerađivačka djelatnost uz otok vezala nešto ljudi na južnom dijelu pa su nove investicije u ovu granu i više nego dobrodošle. Nadamo se da će se sredstvima EFF-a “Mardešić” podignuti na razinu najmodernijih svjetskih riboprerađivača, rekao je Morović

Među četiri hrvatska  otoka koji će imati povlašteniji  tretman nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniji je i Dugi  otok. U skupini povlaštenih su  još i Mljet, Vis i Lastovo, a na  ova četiri otoka će investicije u  ribarski sektor biti moguće financirati iz Europskog fonda  za ribarstvo (EFF) pod jednostavnijim uvjetima nego  na ostalim otocima.
Podsjetimo da je Hrvatska u  pregovorima s EU-om povlašteni tretman tražila za sve  svoje otoke, uz obrazloženje  da su otoci u nepovoljnom  položaju zbog udaljenosti te  imaju veće troškove proizvodnje. Pregovarači su tražili da  se za novac iz EFF-a mogu  natjecati sva poduzeća bez obzira na veličinu te da iznos  sufinanciranja iz EFF-a smije  biti do 85 posto, a ne 50 ili 75  posto koliko je predviđeno europskim zakonodavstvom.
No odlučeno je da će ovakvi  povoljni uvjeti vrijediti samo  za četiri navedena otoka iako  u dokumentima poslanim Europskoj komisiji Hrvatska tvrdi da je broj slabije razvijenih  otoka u Hrvatskoj veći. Ipak, u  dokumentima se ističe nužnost zadržavanja povlaštenog  tretmana za barem  četiri spomenuta otoka “na kojima razvojni potencijali i tradicija ribarstva predstavljaju dobre temelje za budući razvitak”.
– Drago mi je da su i u  Bruxellesu prepoznali važnost  financiranja u najveći otok  Zadarske županije gdje je depopulacija već uzela toliko  maha da je otok na rubu izumiranja, komentirao je dobre  vijesti načelnik Općine Sali  Zoran Morović.
Dojam o tomu koliko su  Dugom otoku financijska  injekcija i stvaranje povoljnije  privredne klime prijeko potrebni može se dobiti kad se  navede podatak da se broj  stanovnika od 1948. do danas  u nekim mjestima na zapadnom dijelu Dugog otoka  smanjio čak deseterostruko,  dok je broj žitelja na otoku u  globalu trostruko manji.
– Tvornica ribljih konzervi  ‘Mardešić’ donekle je spasila  situaciju na južnom dijelu otoka gdje u četiri mjesta živi oko  1.100 žitelja. U ovim mjestima  imamo 85 osonovaca i 25 djece vrtićkog uzrasta. U ostalih  sedam mjesta koja nisu vezana  uz tvornicu živi oko 500 stanovnika, a osnovnu školu u  Božavi pohađa samo dvoje  đaka.
Iz ovoga je očito da je upravo riboprerađivačka djelatnost uz otok vezala nešto ljudi na  južnom dijelu pa su nove investicije u ovu granu i više  nego dobrodošle. Nadamo da  će se sredstvima EFF-a “Mardešić” podignuti na razinu najmodernijih svjetskih riboprerađivača, rekao je Morović uz  zaključak da odluka o svrstavanju Dugog otoka u skupinu  povlaštenih daje nadu da je  napokon netko “pogledao” na  ovaj otok te da se neće dopustiti da otok uskoro sasvim  opusti.
Viješću je zadovoljna i direktorica “Mardešića” Marina  Depolo.
– Zvuči predobro, ali ipak se  neću previše veseliti unaprijed. Ova vijest daje naznaku  da ćemo ulaskom u EU biti  barem donekle u poziciji riboprerađivača u Uniji. Po iskustvima kolega iz EU-a znam  da su svi svoje pogone obnovili  upravo novcima iz EFF-a. Izgleda da nam je svanulo i da  smo dobili razlog da se veselimo ulasku u Uniju. Samo  se nadam da se taj ulazak neće  previše prolongirati, zaključila je Depolo.