Odlično ako se ne uvedu novi nameti

U situaciji blokiranja i sve učestalijeg zatvaranja obrta ukidanje bilo kojeg nameta obrtnicima je velika stvar, kazao je predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Stipe Knežević
Spomenička renta vjerojatno je jedan od mijenama najpodložnijih nameta Grada Zadra.
Nakon što je odlukom Gradskog vijeća Zadra spomenička renta za 2009. godinu za sve obveznike smanjena na minimalne tri kune po četvornom metru, u 2010. godini Gradsko vijeće ponovno je na snagu vratilo odluke iz 2004. godine po kojima spomenička renta, ovisno o vrsti objekta, iznosi 3, 5 ili 10 kuna po četvornom metru, u sklopu mjera novog Vladinog programu gospodarskog oporavka, ovaj bi namet trebao biti ukinut u potpunosti.
– Za sada nismo dobili službenu obavijest te ne znamo kad će odluka o ukidanju spomeničke rente stupiti na snagu. Trenutačno na području grada Zadra vrijedi odluka o spomeničkoj renti iz 2004. godine, a planirani prihodi u Gradskom proračunu za 2010. godinu iz ovog izvore iznose 2,550.000 kuna. Jednako kao i prije uvođenja minimalne spomeničke rente za sve. Kako je poznato, ti se novci koriste za održavanje i obnovu spomenika kulture. Veći dio namijenjen je održavanju gradskih bedema. Kad se ukine spomenička renta, novci za ovu namjenu u gradskom će se proračunu morati osigurati iz nekog drugog izvora, kazala je Ivana Dadić, stručna suradnica za informiranje i protokol Grada Zadra.
Predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Stipe Knežević ocjenjuje da bi ukidanje spomeničke rente obrtnicima bilo od velike pomoći.
– U situaciji blokiranja i sve učestalijeg zatvaranja obrta ukidanje bilo kojeg nameta obrtnicima je velika stvar. Samo da se ne bi dogodilo da ukidanje jednog znači uvođenje nekog novog nameta, oprezan je Knežević.
Podsjetimo da su obveznici plaćanja spomeničke rente fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost na području kulturno-povijesne cjeline ili u nepokretnom kulturnom dobru.
Prema odluci iz 2004. godine, najveći iznos spomeničke rente po četvornom metru – deset kuna, plaćale su banke, kockarnice i kladionice. Pet kuna po četvornom metru su između ostalih bile dužne plaćati trgovine na veliko, pošte, putničke agencije, agencije za nekretnine, ambulante, škole stranih jezika i ostale ustanove za obrazovanje odraslih, dok su minimalnu spomeničku rentu od tri kune po kvadratu i dosad plaćali ugostiteljski obrti, hoteli i restorani, videoteke, fotografske djelatnosti, kina, radio i tv postaje, izdavači, staklari, trgovine na malo i drugi.