Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Svakog dana od raka u Hrvatskoj umre 36 ljudi

Autor: Dragana Glavočić

22.04.2010. 22:00
Svakog dana od raka u Hrvatskoj umre 36 ljudi

Foto: Sebastian GOVORČIN



Godine 2005. u svijetu je od kroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne, rak, dijabetes i bolesti dišnog sustava, oboljelo 35 milijuna, a predviđa se da će do 2015. oboljeti 41 milijun. Rak je ubio 7,9 milijuna ljudi u 2007. godini. Predviđa se da će svaki treći stanovnik zemljine kugle do 75. godine života dobiti rak, a svaki četvrti će umrijeti od komplikacija, pojašnjava dr. Bubičić
Posljednjih godina vodeći uzrok smrtnosti kako u Zadru, tako i u ostalim hrvatskim gradovima su rak pluća, rak debelog crijeva i rak dojke. Statistika iz 2008. godine govori kako je Hrvatska u odnosu na prethodne godine povećala mortalitet od raka te se pomaknula za dva mjesta gore. Trenutačno na prvom mjestu u Europi od kancerogenih bolesti najviše smrtno stradavaju Mađari. Hrvatska je prije tri godine zauzimala četvrto mjesto, a sad drugo. Na rang listi svoje su mjesto, prethodno smanjivši stopu smrtnosti, pomakle prema dolje Češka i Poljska koje su godinama imale lošiju statistiku od Hrvatske.
Stopa smrtnosti od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj tijekom 2008. godine iznosila je 213 umrlih na 100 tisuća stanovnika, dok je godinu dana ranije stopa bila 210. Statistike pokazuju da je tijekom 2005. godine od 104 pacijenta oboljelih od raka pluća preminulo njih 95, od 83 pacijenta s rakom debelog crijeva 43. Od 87 pacijentica s dijagnozom raka dojke preminule su 24 te od 59 pacijenata s rakom prostate umrlo ih je 25.
Globalna zdravstvena kriza
Dr. Josip Bubičić, kirurg u Općoj bolnici Zadar i predsjednik Lige protiv raka kazuje da navedeni podaci govore da se radi o globalnoj zdravstvenoj krizi.
– Godine 2005. u svijetu je od kroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne, rak, dijabetes i bolesti dišnog sustava, oboljelo 35 milijuna, a predviđa se da će do 2015. oboljeti čak 41 milijuna ljudi. Rak je ubio 7,9 milijuna ljudi samo u 2007. godini. Predviđa se da će svaki treći stanovnik zemljine kugle do 75. godine života dobiti rak, a svaki četvrti će umrijeti od komplikacija, pojašnjava dr. Bubičić te ističe da najmanje 40 posto smrti raka bi se moglo spriječiti.
Pušenje, alkohol, premalo voća i povrća u svakodnevnoj ishrani, spolno prenosive bolesti, manjak tjelesne aktivnosti i neodgovarajuće liječenje čimbenici su koji utječu na nastanak zloćudnih bolesti.
– Gotovo 30 posto svih karcinoma uzrokovano je pušenjem, također je 30 posto karcinoma nastalo zahvaljujući lošoj prehrani, dok je tek 15 posto nasljedno. Svatko tko živi nezdravo i ne hrani se pravilno, cijeli se život priprema za rak. Osim toga, na nastanak raka pet posto utječu ultravioletne zrake, radna sredina, čimbenici okoliša i virusi, no to je sve zanemarivo u odnosu na pušenje i lošu prehranu, kazuje kirurg.
Godine 2005. zabilježeno je u svijetu 20 milijuna novooboljelih i onih koji se liječe od raka, a za dvadeset godina predviđa se porast novooboljelih za 50 posto. Očekivanja za budućnost su zabrinjavajuća. Naime, 2030. godine očekuje se 12 milijuna umrlih od raka.
– Rak je zastrašujući neprijatelj. To je prvenstveno ljudska tragedija koja za sobom odnosi drage nam ljude iz obitelji i okoline, koja djecu ostavlja bez majki i koja ostavlja vječnu tugu u roditeljima zbog preranog gubitka djeteta, kazuje dr. Bubičić dodajući da je rak drugi najčešći uzrok smrti na svijetu. Počinje promjenom na samo jednoj stanici. Ova promjena može biti uzrokovana vanjskim ili genetskim faktorima.
Razlike između Istoka i Zapada u pojavnosti kancerogenih oboljenja su zapanjujuće. Primjerice u nekim dijelovima SAD-a više od 100 žena na svakih 100.000 obolijeva od raka dojke. Nasuprot tome, samo osam Tajlanđanki na svakih 100 tisuća pogađa ista bolest. Isto vrijedi i za rak debelog crijeva. Dok u nekim dijelovima Zapada 50 od 100 tisuća osoba obolijeva od te vrste raka, ista bolest pogađa samo pet od 100 tisuća Indijaca. Što se tiče raka prostate, razlika je još značajnija. Naime, ta vrsta raka pogađa deset puta manje Japance i čak stotinu puta manje Tajlanđane negoli zapadnjaka. U Indiji rak debelog crijeva pogađa pet od 100 tisuća stanovnika. Razlog tome je, napominje dr. Bubičić, što je u njihovoj kuhinji izostavljena upotreba crvenog mesa.
– Kod Japanaca je zabilježen nizak postotak raka prostate, a razlog tome je što jedu složene ugljikohidrate s puno vlakana. Međutim, kada Japanci napuste svoj tradicionalni način ishrane i poprime kulinarske običaje useljene zemlje svrstavaju se u isti postotak karcinoma. Isto vrijedi i za Tajlanđane i Tajlanđanke kad se dosele u Ameriku ili Europu, kazuje sugovornik.
Statistike za 2007. godinu govore da je pet najčešćih oblika raka u Hrvata – rak pluća, debelog crijeva, prostate i mokraćnog mjehura. Kod žena najčešći oblik raka je rak dojke, debelog crijeva, genitalnog trakta i pluća. U Hrvatskoj je zabilježeno da su pojavnost i smrtnost malignog melanoma u razdoblju od 1968. do 1995. godine povećane za 309, odnosno 310 posto.
– Stravični podaci raka u Hrvatskoj govore da se svakog dana dijagnosticira 57 novih slučajeva raka. Također, svakog dana u Hrvatskoj umre od raka 36 osoba, a 25 posto svih smrti uzrokovane su rakom, pojašnjava dr. Bubičić.
Najčešći rak pluća i dušnika
U Hrvatskoj je tijekom 2008. godine od raka, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, umrlo ukupno 13.280 osoba, odnosno 427 više nego godinu dana ranije, kada su maligne bolesti bile kobne za 12.853 života.
– Rak, dakle, u prosjeku svaki dan odnose 36 života, a godišnje se s ovom dijagnozom suoči oko 20.500 stanovnika Hrvatske. Najviše smrti uzrokuje rak pluća i dušnika koji je u 2008. godini odnio 2.750 života, potom slijedi rak debelog crijeva koji je bio koban za 1.855 osoba, dok je rak dojke uzrokovao smrt kod 902 žene, ističe Bubičić. Prema prostornoj raspodjeli u državi, najviše oboljelih od raka godišnje dijagnosticira se kod stanovnika Međimurske, Varaždinske i Splitsko-dalmatinske županije te kod stanovnica Zagrebačke, Istarske i Primorsko-goranske županije.
Neke vrste raka, kao što su rak pluća, bubrega, debelog crijeva, gušterače, jednjaka i ždrijela mogu se izbjeći, ali i poboljšati zdravlje ako čovjek počne živjeti zdravije.
– To podrazumijeva na prvom mjestu prestanak pušenja, održavanje odgovarajuće tjelesne težine, povećanje tjelesne aktivnosti i dnevne konzumacije svih vrsta povrća i voća. Nadalje važno je ograničiti količinu namirnica koje sadrže masti životinjskog porijekla, kao i konzumiranje alkoholnih pića. Osobito je bitno izbjegavati prekomjerno sunčanje i uredno poštivati propise koji su namijenjeni sprječavanju izloženosti poznatim kancerogenim tvarima, ističe kirurg.
Dr. Bubičić posebno je upozorio na štetnost pušenja koji je vodeći uzrok u nastajanju zloćudnih oboljenja.
– Pušenje je eksperimentiranje s toksičnim supstancama do pojave simptoma raka. U Hrvatskoj godišnje od posljedica pušenja umire oko 10.000 osoba, a od pasivnog 3.000. Ako jedna cigareta košta jednu kunu, tada možemo reći da se svaki dan popuši oko 20 milijuna kuna, kazuje dr. Bubičić dodajući da su sve napredne zemlje prihvatile zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, a u Americi i Engleskoj zabranjeno je pušenje i u parkovima.
Prema desetom izdanju “Internacionalne klasifikacije bolesti” pušenje se definira kao bolest/dijagnoza F17. Ukupno 76 posto anketiranih hrvatskih liječnika smatra kako je pušenje bolest. Problem je što se u kartonima liječnika obiteljske medicine ne evidentira detaljno, ni redovito pušačka anamneza, odnosno dijagnoza F17, premda se procjenjuje kako je od svih pacijenata u obiteljskoj medicini pušača oko 30 posto.
Dr. Bubičić mišljenja je da bi se veliki broj umrlih od posljedica pušenja može smanjiti ako se sustavno djeluje na povećanju broja nepušača.
– Procjenjuje se da liječenje pacijenta koji ima srčani udar košta od pet do deset tisuća eura. Prestankom pušenja, odnosno prevencijom nastanka srčanog udara, u Hrvatskoj bi se na taj način moglo uštedjeti za jednu godinu oko 500 milijuna kuna, zaključuje dr. Bubičić te dodaje da bi duhan trebao ponovno postati ukrasna biljka, kao što je i bio neko vrijeme kad ju je Jean Nicot, francuski namještenik donio u Francusku iz Portugala i predstavio ju francuskom dvoru. Biljku su počeli upotrebljavati neki velikaši Pariza na čelu s kraljicom Katarinom Medici.
U prevenciji zloćudnih bolesti osobito je važno odazivati se na sve skrining programe kao što su Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke “MAMMA” i Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Dosadašnji rezultati programa “MAMMA” za Zadarsku županiju su, kako je kazao dr. Bubičić zadovoljavajući. Naime, mamografskom pregledu odazvalo se 73,35 posto žena, od toga je 70 novootkrivenih karcinoma dojke u prvom cilusu programa.
Danas se procjenjuje da je 30 posto svih vrsta raka izravno povezano s prirodom osobnih prehrambenih navika. Istočna i Zapadna hemisfera ima potpuno različitu kulturalnu percepciju ulogu hrane. Na Zapadu, gdje se na uzimanje hrane gleda općenito kao na čin čiji je preventivni cilj pružiti organizmu izvor energije potrebne za preživljavanje, prehrana se najčešće opisuje kao unošenje kalorija i vitamina. Za razliku od toga, u Aziji se prehrana oduvijek povezivala s održavanjem zdravlja u smislu da se na hranu gleda kao izvor prevencije od bolesti.
– Čovjekov način života igra odlučujuću ulogu u stvaranju rizika obolijevanja od raka. U prevenciji važna je raznolika prehrana, bogata voćem i povrćem, kao i kontrolirano unošenje kalorija kako bi se izbjegla povišena tjelesna težina, kazuje dr. Bubičić.
Sprječavanje raka ispravnom prehranom istovjetno je kemoterapiji koja nema toksično djelovanje na organizam. Dr. Bubičić osobito je istaknuo važnost fitokemijskih sastojaka. Riječ je o molekulama koje su zaslužne za boju i ostala svojstva na koja reagiraju čovjekova osjetila, a koja su specifična ne samo za voće i povrće, nego i za veliki broj pića i začina usko povezanih za kulinarsku tradiciju mnogih zemalja. Fitokemijske tvari imaju snažna antikancerogena svojstva kojima je zadatak onemogućiti procese do kojih dolazi tijekom razvoja raka. Neke od antikancerogenih fitokemijskih sastojaka iz hrane sadrže kurkuma, borovnica, jagoda, zeleni čaj, soja, rajčica, grožđe, agrumi, luk, kupus i brokula.
– Prehrana zasnovana na stalnom unosu namirnica koje sadrže fitokemijske tvari predstavlja najbolje oružje koje nam je danas na raspolaganju u prevenciji raka, ističe kirurg. Od namirnica koje su današnjem čovjeku na dohvat ruke, slabo je poznato da stanice raka mrze kupus. Ovo povrće sadrži znatne količine brojnih antikancerogenih sastojaka koji zaustavljaju razvijanje raka tako što sprječavaju da kancerogene tvari izazovu oštećenja na stanici.
– Brokula i kelj pupčar izuzetni su izvor takvih antikancerogenih molekula. Za što bolje iskorištavanje potencijala ovog povrća važno je da se blago iskuha i dobro žvače, napominje dr. Bubičić. Danas mnogi izbjegavaju jesti sirovi bijeli i crveni luk zbog neugodnog mirisa koji se širi iz usta, no ovo povrće svojim zaštitnim djelovanjem idealno je protiv oštećenja koja nanose kancerogene tvari, ali ima i sposobnost spriječiti rast stanica raka. Svježe narezani bijeli luk je najbolji izvor tvari u borbi protiv raka.
S vremenom soja se, kao namirnica polako, ali sigurno vraća na dnevne menije. Iako je ova hrana Japancima, Kinezima i Indonežanima svakodnevno jelo, soja je na zapadnoj hemisferi još uvijek slabo poznata i u svakodnevnu prehranu uključuje je samo malen broj ljudi.
Velike razlike u učestalosti obolijevanja od hormonskih vrsta raka, kao što su rak dojke i rak prostate, između Dalekog istoka i Zapada mogu se pripisati uzimanju proizvoda na bazi soje. Antikancerogeni sastojci soje, izoflavoni, imaju kemijsku strukturu koja se može usporediti sa strukturom spolnih hormona i samim time mogu djelovati na razvoj tumora izazvanih prevelikom količinom tih hormona.
Brojna su klinička istraživanja već pokazala da povećano konzumiranje biljnih proizvoda, naime voća i povrća, predstavlja ključni faktor smanjenja rizika obolijevanja od raka. Što je još bolje, neke namirnice imaju sposobnost ubijanja mikrotumora u samom njihovom korijenu, prije negoli postanu prijetnja i razviju se u istinski rak. Najnovija istraživanja su pokazala da, uz voće i povrće, i neke druge namirnice, kao što su zeleni čaj, crno vino ili čokolada, sadrže velike količine antikancerogenih sastojaka. Svakodnevni unos tih raznovrsnih namirnica jednostavan je i djelotvoran način borbe protiv nastanka i napredovanja raka.
U prevenciji i u borbi protiv raka idealan saveznik je začin kurkuma. Riječ je o žarko žutom proizvodu nastalom mljevenjem sušenoga gomolja tropske biljke Curcuma longa iz obitelji đumbira. Kurkuma i njezin glavni sastojak kurkumin imaju mnogobrojna antikancerogena svojstva. Iako se kurkumin relativno slabo apsorbira u organizmu, papar svojom prisutnošću može u velikoj mjeri uvećati njegovu apsorpciju.
– Kurkumin je idealan u prevenciji i liječenju raznih vrsta raka, među kojima su rak želuca, tankog crijeva, debelog crijeva, kože i jetre. Ovaj začin djeluje protuupalno te djeluje preventivno kad je riječ o raku debelog crijeva. Neka istraživanja ukazuju da kurkumin sprječava stvaranje novih krvnih žilica angiogenezom, prekidajući time tumorima dovod energije, ističe kirurg.
Dnevno ispijanje šalice zelenog čaja može se pripomoći u suzbijanju širenja zloćudne bolesti. Istraživanja su pokazala da zeleni čaj najviše pridonosi ograničavanju rasta tumora, odnosno snažno utječe na proces angiogeneze. Sitno voće poput divlje borovnice, brusnice, murve, maline, jagode, trešnje, šljive, marelice i ostalo je izniman izvor polifenola koji imaju antikancerogeni potencijal – elagne kiseline, antocijanidin i proantocijanidin.
– Sitno voće pokazalo se kao izvrstan saveznik u u sprječavanju rasta raznih stanica raka, posebice onih u debelom crijevu, napominje dr. Bubičić. Uskoro na tržnici u prodaji naći će se rajčice, svih oblika i vrsta. No slabo je znano da ovo slasno povrće sadrži likopen, pigment zaslužan za njezinu crvenu boju, a njen je sastojak antikancerogenog potencijala.
– Rajčica je najbolji prijatelj prostate. Rezultati velikog broja istraživanja ukazuju na to da ljudi koji jedu velike količine rajčice i proizvode na njezinoj bazi pokazuju daleko manji rizik obolijevanja od raka prostate, posebice od najagresivnijih pojavnih oblika ove bolesti, govori sugovornik.
Agrumi su daleko više od izvora vitamina C, jer sadrže brojne fitokemijske sastojke koji su zaslužni za antikancerogeno djelovanje ovoga voća. Istraživanja ostvarena na raznim krajevima svijeta uspješno su dokazala vezu između konzumiranja agruma i smanjenja rizika obolijevanja od nekih vrsta raka. Ta je veza osobito očita u slučajevima raka probavnog trakta, odnosno jednjaka, usta, grkljana i želuca kod kojih je zamjećeno smanjenje rizika od 40 do 50 posto.
– Raznoliki sastojci iz agruma mogu ne samo izravno djelovati na stanice raka i tako spriječiti njihovo napredovanje, već i djelovati protuupalno te modificirati apsorpciju i eliminaciju mnoštva sastojaka, govori dr. Bubičić.
Tri puta tjedno jedite ribu
– Omega-3 masne kiseline su napokon zdrave masti koje se nalaze u plavoj ribi, a njihovo je djelovanje protuupalno i antikancerogeno. Preporuča se da se jede plava riba dva do tri puta tjedno te koristi maslinovo ulje, napominje zadarski kirurg te dodaje da vrlo povoljan učinak za ljudski organizam ima i omega-9. Riječ je o masnim kiselinama koje su mononezasićene i nisu esencijalne što znači da ih tijelo može samo sintetizirati iz njihovih prekursora. Ovim kiselinama bogate su masline, kikiriki, bademi, liješnjaci, sezam i avokado. Omega 9 nezasićene masne kiseline smanjuju ljepljivost kolesterola za stijenke arterija. Njih u pravilu ne nedostaje u našoj prehrani.
– Hranu koju su naši preci tisućama godina selektirali i u ishrani primjenjivali, današnji naraštaj je sve to odbacio te se sve to vidi na današnjoj slici zdravlja svijeta. Namirnice koje u sebi sadrže anitkancerogene tvari predstavljaju ništa drugo nego kemoterapiju bez nuspojava i nepovoljnog utjecaja na krvnu sliku i organizam, kazuje kirurg.
Međutim, osim prehrane određene promjene u samom načinu života također mogu imati ogroman učinak na smanjenje rizika obolijevanja od raka. Stoga na prvom mjestu trebalo bi prestati pušiti, potom smanjiti unos kalorija, izbjegavati namirnice koje sadrže potencijalno kancerogene tvari i u svakodnevni život uključiti tjelovježbu, zaključio je dr. Bubičić.
 




Što dalje od pržene hrane


Hranu koju bi svakako trebalo izbjegavati jesu marinirane, dimljene, pržene, transformirane namirnice te bi trebalo u umjerenim količinama jesti crveno meso i alkohol.


 




Vino u umjerenim količinama dobro za zdravlje


Utemeljitelj medicine Hipokrat o vinu je govorio “Vino je čudesno dobra stvar za čovjeka, ukoliko se, bilo u zdravlju ili u bolesti, pije pametno i s mjerom, uzimajući u obzir osobnu tjelesnu građu” te ga je često propisivao u liječenju raznih bolesti. Iako je alkohol u malim količinama dobar za zdravlje, čini se da je njegovo povoljno djelovanje najviše izraženo kod ljudi koji piju umjerene količine vina. Analiza stope smrtnosti od srčanih oboljenja u 18 zemalja, s obzirom na količinu konzumiranog vina, pokazalo se da je ona daleko niža u zemljama u kojima se pije vino, kao što su Francuska i Italija, negoli u zemljama u kojima vino nije sastavni dio prehrane, kao u SAD-u.
– Nekoga bi moglo začuditi da jedno alkoholno piće dovodi do takva smanjenja obolijevanja od teških bolesti kao što su kardiovaskularne, no važno je razumijeti da crno vino nije alkoholno piće poput svih ostalih. Naime, crno vino ne može se tretirati kao alkoholno piće poput svih ostalih jer sadrži mnoštvo fitokemijskih sastojaka koji imaju povoljno djelovanje na zdravlje. Vino je je najkompleksniji napitak u ljudskoj prehrani. Ta je kompleksnost rezultat dugoga procesa fermentacijegrožđa, koja dovodi do bitnih promjena u kemijskom sastavu pulpe, omogućuje odvajanje nekih molekula, mijenjajući strukturu drugih, kazao je kirurg. Reservatol je prisutan u crnom vinu te ima snažno antikancerogeno djelovanje zaslužno za povoljne učinke vina u prevenciji nekih vrsta raka.




 


Svakodnevno uzimanje čokolade čuva od bolesti


Tamna čokolada koja sadrži 70 posto kakao mase donosi sa sobom znatne količine polifenola koji imaju povoljno djelovanje na kronične bolesti kao što su rak i oboljenja kardiovaskularnog sustava. Apsorpcija polifenola iz kakaa izaziva sniženu razinu receptora koji je važan za rast raka i angiogenezu, pojašnjava dr. Bubičić. Svakodnevno uzimanje 20 grama tamne čokolade može imati povoljno djelovanje na zdravlje, smanjujući istodobno priliv slastica prepunih šećera i masnih tvari.