POPUŠTANJE Reaktiviranje dijela smrznutog gospodarstva – od ponedjeljka

Već tjedan dana Vlada i premijer Andrej Plenković izloženi su pritisku nekoliko poduzetničkih udruga da ublaže restriktivne mjere kako bi se pokrenuo dio zatvorenih gospodarskih aktivnosti, ali su dosad tom pritisku odolijevali najavljujući da će se plan popuštanja mjera izraditi po ministarstvima te usuglasiti s epidemiolozima jer će na prvom mjestu i dalje biti briga o zdravlju građana. Dodatni pritisak na Vladu vjerojatno je stvarala i činjenica da su pojedine europske zemlje, a u nekima je epidemiološka situacija i lošija nego u Hrvatskoj, već najavile popuštanje mjera. Čak tri i pol sata o tim je prijedlozima pojedinih resora raspravljao Uži kabinet, ali je premijer nakon sjednice otkrio samo to da će se dio gospodarstva koji je prestao s radom aktivirati u tri faze, prva će biti u ponedjeljka 27. travnja, druga tjedan dana kasnije 4. svibnja te posljednja 11. svibnja. O detaljima premijer nije želio govoriti, najavljujući kako će se sve saznati na današnjoj sjednici Vlade.
– Zdravstveno-restriktivne mjere su dale rezultate. U postupno reaktiviranje gospodarskih aktivnosti idemo s postepenim ublažavanjem. Cilj je da ostvarimo i gospodarsku aktivnost i korist u smislu reaktivacije gospodarstva pa sukladno tome i prihoda u proračunu, rekao je Plenković.

Odgovornost na Vladi
Činjenica da, iako je iz Vlade tako bilo najavljeno, premijer nije iznosio detalje, odnosno nije govorio o tome koje bi mjere mogle popustiti 27. travnja, možda sugerira da se do sutra još jednom žele proći sve mjere, jer bi drugi snažniji val zaraze koronavirusom nakon popuštanja mjera, poništio učinke svih zabrana koje su donesene u posljednjih mjesec i pol dana i koje su Hrvatskoj omogućile da kontrolira zarazu, a odgovornost bi bez obzira na to hoće li mjere blagosloviti epidemiolozi bila isključivo na Vladi. Nacionalni stožer civilne zaštite donosio je zabrane rada škola, trgovina, ugostiteljskih objekata ili nalagao zatvaranje parkova i igrališta, pa mu time pripadaju i zasluge za obuzdavanje epidemije. Odgovornost za pokretanje gospodarstva je i u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, na Vladi i moguće je da u Banskim dvorima u takvoj situaciji trebaju dodatno vrijeme, jer takve odluke nose i odgovornost za povećanja broja zaraženih. O tome koje bi mjere mogle uskoro biti izvan snage, te gdje bi se moglo prvo popustiti – jesu li to škole, trgovine, restorani, frizerski saloni – jučer nije želio govoriti ni ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak koji je kazao da će, u trenutku kad bude povoljna epidemiološka situacija, »pažljivo obavijestiti javnost« koje bi se mjere uvedene od 18. ožujka mogle maknuti«. Iz ovoga se može iščitati da epidemiolozi jučer oko podne još nisu bili načisto s time koje bi to mjere mogle prestati vrijediti, a Capak je najavio da će s Vladom napraviti plan mjera koje će najviše gospodarski doprinijeti oporavku, a koje će najmanje smetati epidemiološkoj situaciji. I Capak je najavio da će se gospodarstvo otvarati u fazama, a po onome što je premijer govorio sinoć zadnja bi faza mogla biti pokrenuta gotovo dva mjeseca nakon što su uvedene restriktivne mjere kako bi se usporilo širenje virusa.

Produžetak rada
I on je naglasio kako je Vlada ta koja će odrediti prioritete u popuštanju mjera, a da su epidemiolozi oni koji će odrediti pod kakvim se uvjetima neka djelatnost može nastaviti.
Krajem travnja, u prvoj fazi otvaranja gospodarstva, prve bi na redu mogle biti trgovine, poput onih koje prodaju namještaj ili dječju opremu. Otvaranje škola najvjerojatnije bi uslijedilo tek u trećoj fazi, a za svibanj je predviđeno otvaranje obrta poput frizerskih salona. Kad su u pitanju kafići ili restorani za sad, kako smo doznali, njihovo otvaranje nije predviđeno ni u jednoj fazi, što ne znači da se neće dogoditi ako epidemiološka situacija bude pozitivna. HGK je od Stožera zatražila ukidanje ograničenja rada svih trgovina, ali i produžetak rada trgovina do 20 sati, koje su i dosad mogle raditi do 17 sati.
– Ovih dana se sve više ljudi vraća na posao, a većina ih ne stiže u kupovinu do 17 sati i to stvara nepotreban pritisak na trgovine i gužve koje ugrožavaju zdravlje. Uvođenjem normalnog radnog vremena bi se to optimiziralo, a koristi bi imalo cijelo gospodarstvo, istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher. On ističe i da sigurnosne mjere treba odrediti prema broju posjetitelja u odnosu na kvadraturu prostora. Po tom bi principu, vjeruju u HGK bilo moguće otvoriti i ostale trgovine, dok bi se posebna pozornost morala posvetiti velikim trgovačkim centrima u kojima postoji velika fluktuacija kupaca.
 

Trgovina već u ožujku pala za 8,1 posto

Već u ožujku, u kojem su mjere uvedene tek u drugoj polovici mjeseca, trgovina na veliko je, napominju iz HGK pala za oko 8,1 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Promet je u trgovini prošle godine bio 9,6 milijardi kuna, dok je ove godine u istom mjesecu 8,9 milijardi kuna. Situacija je nešto bolja u trgovini na malo, jer je iznos fiskaliziranih računa u ožujku ove godine pao za 2,9 posto u odnosu na prošlogodišnji ožujak, odnosno pao je s 7,3 na 7,1 milijardu kuna.