U lipnju iznad 35 stupnjeva

Zbog visokih, ljetnih tempratura zraka u svibnju, naglo je porasla i temperatura mora. Na zadarskom području, temperatura mora je dosegla već 22 stupnja Celzijeva, što je dovoljno za kupanje ili barem za odlazak na plažu, navodi Kraljev, dodajući kako su ovakvi trendovi, koji su posljedica globalnog zatopljenja, prisutni u cijelome svijetu, a prema najavama stručnjaka, potrajati će još dugo vremena
O klimi i vremenu, a shodno tome i klimatskih i vremenskim promjenama, u posljednjih nekoliko desetljeća sve više se govori i piše. Zanimanje za klimu i klimatske promjene dovelo je, kao što je poznato, i do nekoliko velikih međunarodnih stručnih i političkih skupova u Riu, Kyotu, Haagu, Johannessburgu… Stoga, slobodno se može reći kako su klima i vrijeme sve češća područja zanimanja suvremenog čovjeka, i to ne samo stručnjaka već i običnih ljudi. Pregršt je razloga za to, no čini se kako su najvažniji oni koji su proizašli iz spoznaja o sve većem onečišćenju atmosfere kao i prijetnji globalnog zatopljenja.
Ali nisu klimatske i vremenske promjene obilježja samo novoga doba. Klima se mijenjala i u prošlosti, pa smo imali ledena i međuledena doba. No, mijenjala se i na manjoj vremenskog ljestvici odnosno iz godine u godinu pa čak iz dana u dan. Klimu čine atmosferske značajke nekog kraja zemljine površine u dugom razdoblju, a vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem odnosno stanje u atmosferi na određenom mjestu i određenom trenutku.
Nestajanje otoka i gradova
Govoreći o klimatskih i vremenskim promjenama stučnjaci posebno ukazuju na međusobni utjecaj i odnos klime i čovjeka te ekstremne događaje u atmosferi. Što se tiče odnosa čovjeka i klime nije niti potrebno posebno naglašavati njihovu međusobnu povezanost i uzajamno djelovanje. Naime, koliko god su klimatske promjene utjecale na, primjerice, seobe ljudi iz jednih u druge krajeve, toliko je, s druge strane, čovjek svojim djelovanjem utjecao na klimatske promjene. Danas je čovjekovo djelovanje sve očitije, ali i sve opasnije. Ono se posebno manifestira kroz proizvodnju tzv. stakleničkih plinova, čime se postupno mijenja sastav atmosfere i dovodi do globalnog zatopljenja.
Iako globalno zatopljenje još uvijek nije pogubno, što prije čovjek toga uzajamnog odnosa svoga djelovanje i klimatskih promjena postane svjestan, to prije bit će moguće izbjeći posljedice koje bi, ako se sadašnji trendovi nastave, mogle biti vrlo opasne i dalekosežne. Tako bi, kako kažu stručnjaci, globalno zatopljenje, zbog topljenja arktičkog i antarktičkog leda te podizanja razine mora, moglo dovesti do nestajanja mnogih otoka i obalnih gradova, mnoge bi životinje mogle izgubiti staništa, poremetio bi se ekološki sustav, a ljude bi pogodile epidemije i mnoge zarazne bolesti. Pitka bi voda, o čemu se već otvoreno govori, imala veću cijenu od nafte i mogla bi prouzročiti rate dok bi suše i poplave ugrozile poljoprivredu i povećale glad.
Iako su u novije vrijeme klimatske promjene sve naglašenije, ekstremnih događaja, onih koji se događaju izvan prosjeka i ne često, bilo je i u prošlosti. Inače, pojavu ekstremnih događaja objašnjava se na način da globalno zatopljenje u atmosferu donosi mnogo više energije, i ta energija uzrokuje da svi procesi u atmosferi budu burniji, a posljedica je toga da su ekstremne situacije jače nego što su bile prije. Međutim, činjenica je, kako su ti ekstremi u posljednjih deset odnosno 15 godina sve izraženiji. To se povezuje s globalnim zatopljenjem na koje utječe i čovjek sa svojim djelovanjem, što nam je potvrdio i zadarski meteorolog Duško Kraljev, koji očekuje kako će se ekstremi postajati sve izraženiji, odnosno da će se još više produbljivati. Tako, duga sušna razdoblja, kakva smo na Jadranu imali i prošle godine, kako najavljuje Kraljev, ponovit će se i ove godine.
Pogubno za biljke i životinje
– Posljednjih godina ljeto počinje sve ranije. Svibanj i lipanj postali su pravi ljetni mjeseci s temperaturama zraka koje nerijetko prelaze 30 stupnjeva Celzijevih i vrlo malo oborina. Takav trend se nastavlja i ove godine, tako da već u lipnju možemo očekivati temperature iznad 35 stupnjeva Celzijevih te duga sušna razdoblja koja mogu potrajati i do rujna, odnosno jeseni. Duga i sušna ljetna razdoblja, prekidati će tek povremeni lokalni pljuskovi, govori Duško Kraljev, podsjećajući kako je lani zbog suše proglašena elementarna nepogoda na zadarskim otocima, a nije isključeno da se ista situacija ponovi i ove godine.
Dugotrajne suše kao i ljetne temperature usred proljetnih mjeseci posljednica su globalnog zatopljavanja. Zbog ljetnih temperatura u svibnju i lipnju, proljeća u svijetu toplija su u prosjeku za 0.5 stupnjeva Celzijevih. Na sjevernoj polutki, proljeća su toplija za 0.7 stupnjeva Celzijevih.
– Zbog visokih, ljetnih tempratura zraka u svibnju, naglo je porasla i temperatura mora. Na zadarskom području, temperatura mora je dosegla već 22 stupnja Celzijeva, što je dovoljno za kupanje ili barem za odlazak na plažu, navodi Kraljev, dodajući kako su ovakvi trendovi, koji su posljedica globalnog zatopljenja, prisutni u cijelome svijetu, a prema najavama stručnjaka, potrajati će još dugo vremena.
Nakon toga, kako prepričava Kraljev, ako je vjerovati tvrdnjama engleskih aktivista, nastupit će ledeno doma. Naime, engleski aktivisti smatraju kako je globalno zatopljavanje, odnosno njegove posljedice, uvod u ledeno doba.
– Podizanje razine mora, topljenje ledenjaka, nagli prelazak iz zime u ljeto, odnosno nestanak lijepih jeseni i proljeća, velike suše i poplave… sve su to posljedice globalog zatopljenja. Takvi ekstremi nepovoljno utječu na biljni i životinjski svijet, čije vrste nepovratno nestaju, ali i na ljude, čije zdravlje nerijetko narušavaju visoke temperature i izrazita vlažnost zraka. No, ekstremi su neminovni, stalni porast stanovnika na Zemlji, a samim time i ljudske djelatnosti, uz prirodni faktor, morao je dovesti do ovakvih promjena, govori Kraljev, dodajući kako ljudski faktor, iako nije sam, iznimno je bitan, zbog čega upozorenja stručnjaka, koja su zasnovana na činjenicama, treba shvatiti ozbiljno.
Zemlju, koja je dom svih nas, kako zaključuje Duško Kraljev, treba sačuvati za buduće naraštaje, generacije koje dolaze.

 LJETO ZA ROŠTILJANJE

Benediktinski redovnici u Dorsetu (jugozapadna Engleska) njeguju zanimljivu legendu vezanu uz dolazak ljeta. Naime, priča kaže da je dan kad se izlegne prvi labud u stvari prvi dan ljeta. Redovnici se za labudove brinu od 1390.-te, otkad legenda i postoji.
Prve bebe labudova već su se izlegle, što bi prema ovoj legendi značilo da je ljeto u Velikoj Britaniji već počelo.
Inače, Britanski Meteorološki Zavod je objavio dugoročnu prognozu za ljeto 2009. i kažu da su izgledi veliki da ovo bude “ljeto za roštiljanje.” Predviđaju da će ljeto biti toplije od prosjeka, te da će temperature povremeno premašiti i 30°C. Za Britance je to pravo olakšanje, jer je nekoliko posljednjih ljeta bilo kišno, a ljeto 2007. je bilo najkišnije otkad postoje mjerenja i poplave su natjerale tisuće obitelji da napuste svoje domove. Iako se ove godine očekuje toplo ljeto, ne znači da neće biti i oborina, vrućine donose i obilne grmljavinske pljuskove.

 MALO IZNAD PROSJEKA

Prema tromjesečnoj prognozi za Hrvatsku za razdoblje od lipnja do kolovoza ove godine iz Državnoj hidrometeorološkog zavoda, srednja temperatura zraka predviđa se malo višom od uobičjene za spomenuto doba godine. Temperatura zraka bliža prosjeku pritom je vjerojatnija na južnom dijelu Jadrana.
Što se tiče ukupnih količina oborine očekuje se oko i malo manjom od prosjeka, pri čemu ispodprosječne vrijednosti vjerojatnije su u kontinentalnim područjima. Srednji tlak zraka predviđa se oko ili malo nižim od tridesetogodišnjeg srednjaka u gotovo svim krajevima. Vjerojatnost ostvarenja navedene prognoze za Hrvatsku je umjerena do velika. Dakle, ljeto će vjerojatno biti toplije od prosječnog, ali to ne znači da neće biti izraženijih hladnijih dana ili razdoblja. Isto tako, iako se količina oborine predviđa oko uobičajenih vrijednosti, to ne znači da neće biti dana ili razdoblja s izraženijim manjkom oborina ili obilnijom oborinom.
Kako nam je pojasnio prognostičar Krunoslav Mikec, sezonska prognoza redovito se izrađuje na DHMZ-u već niz godina. Započelo se s praćenjem sezonskih prognoza odmah kako su se počele izrađivati u raznim meteorološkim središtima, a posebice s izračunima sezonskih prognoza od Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF), iz Readinga, Velika Britanija.
– Nakon pozitivnih ocjena praćenja uslijedila je i redovita izrada sezonskih prognoza u obliku tekstualne interpretacije rezultata modela sezonskih prognoza, i to jednom mjesečno, između 15. i 20. dana u mjesecu za sljedeće tromjesečje, govori Mikec. Današnja sezonska prognoza DHMZ-a temelji se ponajprije na izračunima modela ECMWF-a, i to na ansamblu od 41 izračuna modela za isto razdoblje i područje.
Pritom se prate mnogobrojne statističke obrade tog ansambla te oblikuju u tekst razumljiv korisniku.U tekstu se redovito navodi sezonska prognoza za: odstupanje srednje sezonske temperature zraka, odstupanje srednjeg sezonskog atmosferskog tlaka na morskoj razini i odstupanje srednje sezonske količine oborine.
Također, redovito se navodi i objašnjava vjerojatnost, u tri kategorije (mala-srednja-velika) da prognozirana odstupanja budu iznad medijana, koja korisniku povećavaju ili smanjuju “vjerovanje” u ostvarenje prognoze.
Osim rezultata ansambl modela ECMWF-a, prate se, za usporedbu, i rezultati modela sezonskih prognoza meteorološke službe Velike Britanije te Međunarodnog znanstvenog instituta pri Sveučilištu Columbija u SAD.
– Dosadašnji rezultati verifikacije sezonskih prognoza ECMWF-a i DHMZ-a su pozitivni te se radi na daljnjem dorađivanju sezonskih prognoza. Stalni korisnici kojima se dostavljaju sezonske prognoze su tvrtke iz područja energetike i vodoprivrede, a sve više i one koje se bave turizmom, poljoprivredom, građevinarstvom…, navodi Mikec.