Gradska rupa od 83 milijuna kuna

Grad Zadar je prošlu godinu završio s deficitom od 47 milijuna kuna, čime se ukupni deficit, računajući manjak od prethodnih godina, popeo na više od 83 milijuna kuna. Naime, Proračunom za 2010. godinu, predviđeno je 379 milijuna kuna prihoda, od kojih je realizirano 315 milijuna kuna, dok je istovremeno rashodovano 364 milijuna kuna. Navedene činjenice okosnica su godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Zadra za prošlu godinu, koji je danas, nakon burne rasprave na sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra, usvojen s 15 glasova za, 7 protiv i jednim suzdržanim.
Zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić, govoreći o izvršenju prošlogodišnjeg Proračuna, istaknuo je kako je situacija u Gradu Zadru iznimno teška i zabrinjavajuća.
– Posljednjih godina, Grad Zadar je suočen s neočekivano velikim padom prihoda, što je dovelo do ovako teško i zabrinjavajuće financijske situacije. Grad Zadar je nekoć ostvarivao 460 do 470 milijuna kuna prihoda godišnje, a lani smo realizirali jedva 315 milijuna kuna. Takav rezultat je ostvaren i uz dva rebalansa proračuna, što znači da nismo neodgovorno trošili. Rebalansom smo smanjili troškove za 72 milijuna kuna, no to očito nije bilo dovoljno. Znali smo da je kriza, računali da će prihodi biti manji, no nitko nije vjerovao da će u dvije godine prihodi pasti za nevjerojatnih 150 milijuna kuna, kaže dr. Vrančić, dodajući kako se troškovi nisu drastično rezali jer gradska vlast željela zadržati dostignuti standard života u Zadru na svim društvenim razinama.
Iako je gradska vlast znala da novaca nema u izobilju, dr. Vrančić navodi da se nastavio sufinancirati smještaj djece u privatnim vrtićima i odvoz smeća na otocima. Kao dodatne standard koji su se nastavili financirati, dr. Vrančić je naveo i pomoć zadarskoj Općoj bolnici i isplatu uskrsnica umirovljenicima.
–  Brojni gradovi u Hrvatskoj, suočeni su s ovakvim problemima, dubiozama. Za razliku od nas, oni imaju prirez koji iznosi 10 do 20 posto. I uz prirez, u velikim su dugovima kao i mi. Da smo htjeli, mogli smo zaustaviti gradnju, čime bismo se riješili svih naših dubioza, no mi to nismo učinili. Opredijelili smo se za gradnju, nastavak realizacije zacrtanih projekata, vjerujući kako ćemo time zadržati dostignuti životni standard, kaže dr. Vrančić, dodajući kako je krizna financijska situacija u gradu njegova dnevna muka, a taj osjećaj dijele i njegovi suradnici.
Grozdana Perić, pročelnica Upravnog odjela za financije u Gradu Zadru, istaknula je kako su 2009. i 2010. godina bile najteže godine u poslovanju gradske uprave uopće. Gospodarska kriza, koja je pogodila cijelu Hrvatsku, kako kaže Perić, ostavila je trag na prihodima Grada Zadra. Najosjetnije su se smanjili prihodi od poreza na dohodak, poreza na nekretnine te komunalnih doprinosa. Inače, gradski prihodi od poreza na dohodak čine 49 posto ukupnih prihoda.
–  Bolje od ovoga nismo mogli. Nitko nije mogao predvidjeti ovakav rapidan pad prihoda iz poreza na dohodak, poreza na nekrenine i komunalnih doprinosa. Poslali smo preko 25 milijuna kuna na račun ovršnih rješenja koja nismo uspjeli naplatiti jer su tvrtke i građani u blokadi, kaže Perić, dodajući da je cjelokupna situacija u jako teška.
Ovakva obrazoloženja, očekivano, nisu zadovoljila oporbene vijećenike. Štoviše, SDP-ova vijećnica Omerka Šarić, ponašanje gradske vlasti nazvala je jadno, tužno i neuko.
– Kriza, kriza, kriza… Istina je ružna i tužna, novaca nema! Kad je proračun za 2010. godinu donesen već je bila kriza, o tome tada nitko nije vodio računa. Danas je stanje neodrživo, farbamo sami sebe! Već tada, krajem 2009. godine, kada se donosio proračun za 2010., dobro se znalo kakvo je stanje. No, nismo utjecali na rashode, barem ne na one koje se moglo utjecati. Kad je kriza i kad se nema novaca, treba se drugačije ponašati, kaže Šarić, dodajući da drastična razlika u prihodima unutar godinu dana, od 140 milijuna kuna ne može se pravdati krizom jer ona nije došla preko noći.
Raspravu o izvršenju Proračuna Grada Zadra za 2010. godinu, zaključio je dr. Vrančić. Zadarskog gradonačelnika zabrinjava dug Grada Zadar od 83 milijuna kuna. Obveza Grada Zadar, kako ističe dr. Vrančić je da zaustavi rast tog duga.
– Što ćemo dalje… Zabrinjava me dug od 83 milijuna kuna, naša obveza je zaustavit njegov rast, pronaći način da se taj dug ne povećava. Uskoro je na redu izvješće o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine. Moramo vidjeti kakvo će ono biti, no u skladu s prihodima kontroliramo potrošnju, pokušavamo je zadržati u granicama prihoda. Nema nam druge nego da se nadamo da smo prošle godine dotakli dno krize i da će ova godina biti bolja, što znači u prvom redu više prihoda od poreza na dohodak, poreza na nekretnine i komunalnih doprinosa, zaključuje dr. Vrančić.

 ODLUKE

U nastavku sjednice Gradskog vijeća, donesen je Zaključak o isplati sredstava za izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu RH radi izgradnje Gospodarske zone “Crno”. Riječ o 400 hektara šumskog zemljišta za što će biti izdvojeno 2,8 milijuna kuna.
Izglasan je i prijedlog Odluke o prihvaćanju Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa kod izgradnje Crpne stanice Gaženica I. U pitanju su međusobni odnosi između Grada Zadra i Lučke uprave. Grad Zadar će dati dio zemljišta u Gaženici, a Lučka uprava će financirati prvu fazu projekta izgradnje crpne stanice u iznosu od 5 milijuna kuna. Crpnu stanicu će Lučka uprava predate Gradu Zadru na korištenje.
Usvojen je i Zaključak o davanju suglasnosti u postupku donošenja odluke o odabiru izvođača za izgradnju građevine “Glavni kolektor uz potok Ričina i sekundarni kolektori na dijelu okolnih ulica na području MO Smiljevac” u Zadru. Za izvođača je izabrana tvrtka “Osijek Koteks” koja je na natječaju ponudila najpovoljniju ponudu od 1,5 milijuna kuna.
Donesena je i Odluka o oslobađanju plaćanja komunalnog doprinosa za rekonstrukciju Gradske knjižnice i Centra za mlade. Komunalni doprinos bi u ovom slučaju iznosio 660 milijuna kuna.