Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Nenaplaćeno 14 milijardi kuna poreza i doprinosa

22.05.2011. 22:00
Nenaplaćeno 14 milijardi kuna poreza i doprinosa


Ukupni nenaplaćeni porezi, prema dostupnim podacima, lani su u Hrvatskoj iznosili 12 milijardi kuna, a ukupno nenaplaćeni doprinosi oko dvije milijarde kuna. Nenaplaćeni porezi i doprinosi, kako ističe Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije (IJF) u svojoj analizi, značajnije su porasli u protekle dvije godine. Tako su tijekom 2009. i 2010. godine rasli za po više od tri milijarde kuna ističe se u radu pod nazivom Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i EU.
Zastare otpisati
Ministarstvo financija moralo bi veću pozornost posvetiti što boljem prikupljanju državnih prihoda, kako bi se kotrolirao i pokušao smanjiti javni dug i deficit. S obzirom da nenaplaćeni porezi posljednjih godina značajnije rastu, Bronić ističe kako ih je potrebno uključiti u analize radi preciznije usporedbe s porezima U EU. Tako zaključuje i da Ministarstvo financija treba prikazati pojedinačne nenaplaćene iznose za svaku vrstu poreza i doprinosa te objaviti koji je dio nenaplaćenih poreza i doprinosa zastario i otpisati ih.
Ukupan porezni teret u Hrvatskoj, odnosno udio svih poreza i doprinosa u BDP-u, od 2000. do 2009. bio je malo niži od prosjeka EU-27, te malo viši od prosjeka EU-12. Međutim, Bronić ističe kako ta usporedba nije objektivna jer se kod nas porezi prikazuju isključivo u trenutku naplate, što je takozvano gotovinsko načelo. U većini država EU, međutim, porezi se prikazuju čim nastanu bez obzira jesu li naplaćeni. To znači i da u podacima za Hrvatsku nisu prikazani nenaplaćeni porezi, pa bu ukupan porezni teret kod nas bio viši kada bi se porezi prikazivali na isti način kao u EU.
Oporezivanje potrošnje
U analizi se navodi kako je u Hrvatskoj naglasak na oporezivanju potrošnje, a to je trend u u EU-12. Autorica analize pohvalnim smatra izglasavanje Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Taj zakon određenim poreznim obveznicima omogućuje reprogram poreznog duga. No, “nepohodno je deteljnije razraditi i obznaniti kriterije po kojima će Ministarstvo financija odlučivati o reprogramu”.
Kako se navodi u analizi Instituta za javne financije, potrebno je istražiti i ostale slučajeve neplaćanja poreza, odnosno one slučajeve koji nisu posljedica krize. Dakle, treba utvrditi tko i zašto ne plaća poreze i doprinose te ih pokušati smanjiti i naplatiti, ali “i spriječiti nastanak novih dugovanja takve vrste”.