Zadarski sakralni kompleks uskoro na UNESCO-voj listi?

Čekamo da nam se odredi evaluator koji će konzultirati tehnički materijal, a to je ogromna dokumentacija od ukupno 370 stranica. Evaluator će doći i u Zadar, i nakon toga će dati svoje mišljenje, pa će se tek nakon toga na komitetu za svjetsku baštinu raspravljati o tome hoće li Zadar ući na listu ili neće, rekao je Domijan

Hoće li sakralni sklop na ostacima rimskog Foruma biti upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine bit će poznato najranije za godinu dana.
-Elaborat smo predali smo prije 1. veljače. Mjesec dana je trajala administrativno-tehnička provjera i nikakvih primjedbi nije bilo. Prošli smo prvu fazu i sad će međunarodna svjetska organizacija za očuvanje baštine ICOMOS odrediti evaluatore koji će procijeniti vrsnoću elaborata i vrsnoću spomenika, te ispunjavaju li ti spomenici i njihov opis kriterija.  Čekamo da nam se odredi evalutaor koji će konzultirati tehnički materijal, a to je ogromna dokumentacija od ukupno 370 stranica, a posebno smo poslali planove i snimili film. Evaluator će doći i u Zadar, i nakon toga će dati svoje mišljenje, pa će se tek nakon toga na komitetu za svjetsku baštinu raspravljati o tome hoće li Zadar ući na listu ili neće. Ukupna procedura može trajati godinu dana ili dvije, procijenio je Miljenko Domijan, glavni konzervator za nepokretnu baštinu u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture koji je vijećnicima Gradskog vijeća prezentirao Elaborat za upis sakralnog sklopa na ostacima rimskog Foruma u povijesnoj jezgri grada Zadra na UNESCO-ov  popis spomenika, dok je Plan upravljanja  kompleksom izložila pročelnica Konzervatorskog odjela u Zadru Anastazija Magaš.
Nedostatak suradnje i zajedničkog angažmana
Magaš je napomenula kako će,  ukoliko UNESCO uvrsti sakralni kompleks na listu svjetske baštine, Gradsko vijeće morati usvojiti Plan upravljanja. 
– Ovaj je dokument zamišljen kao dinamički dokument koji se stalno dopunjava. Mislim da će poslužiti kao dobra osnova za donošenje i drugih planova i strategija. Kao što nemamo strategiju turističkog razvoja, tako nemamo ni strategiju kulturnog razvoja grada Zadra, niti imamo strategiju razvoja muzejskih ustanova, niti ijedna muzejska ustanova ima strategiju razvoja. Iz toga dolazi do krucijalne spoznaje, a to je da postoji nedostatak suradnje i zajedničkog angažmana.  Svi smo svjesni da zajednički angažman muzejskih ustanova doprinosi  ogromnom posjetu građana muzejima tijekom manifestacije „Noć muzeja” kada su muzeji popunjeni i  dobit se ostvaruje od prodaje suvenira, iako se ulaznice ne naplaćuju. Organizacija takvih i sličnih manifestacija poboljšala bi prihode muzejskih ustanova.  Kad je u pitanju nominirano kulturno dobro, nedostaje nam tijelo koje bi objedinjavao sve zainteresirane na  tom području i preporuka ovog Plana upravljanja  je da se osnuje jedno savjetodavno tijelo koje bi se periodično sastajalo i donosilo preporuke za upravljanje dobrom koje bi bilo na UNESCO-ovoj listi ,  a u kojem bi bili predstavnici  vlasnika, gradske uprave, Ministarstva kulture, znanstvenih i muzejskih institucija, kazala je Magaš.
Što je nominirano?
– Grad Zadar se razvijao tako da je osnovan kao rimski municipij na mjestu gdje je bila liburnska kolonija i ima zakonitosti rimskog urbanizma koje su karakteristične u svojoj pravilnosti, i tamo gdje se križaju glavna uzdužna ulica  – decumanus i cardo, danas je zona koju nazivamo Forum koja je bila središte grada koje je ostalo  nesrušeno do 4.- 5.  stoljeća, pa se ruši i na tom mjestu, već tada u rano kršćansko vrijeme,  krajem 4. stoljeća se gradi novi kultni centar, gradi se takozvani biskupski ili nadbiskupski sklop; katedrala, krstionica, katekumeneion, prostorija za pripremu krštenika, biskupska palača, kasnije i sjemenište „Zmajveć”  i, kao stožerna građevina  – Sv. Donat. U zoni koja se zove kapitolij, na istočnoj strani gdje se nalazio rimski hram, kasnije se nalazila srednjovjekovna crkva sv. Ilije koja je u vrijeme baroka,u 18. stoljeću, postala crkva pravoslavnih Srba u Hrvatskoj. Imamo i element multikonfesionalnosti. Na istočnoj strani, preko glavne poprečne ulice, nalazi se sklop samostana sv. Marije koji traje već tisuću godina s dragocjenim spomenicima kao što su sama crkva, zvonik i kapitularna dvorana. Južno od Foruma nalazi se arheološki park s prezentiranim rimskim nalazima kao što su bazilika i arheološki artefakti uredno i civilizirano uređeni,  opisao je Domijan područje koje ni moglo postati zaštićenim dobrom svjetske baštine.
 

 VRAG “ODNIJA” I POLITIKE I PARTIJE

Vijećnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović prigovorila je što je u prezentaciji vijećnicima prikazan dokument na engleskom jeziku.
 – Nedopustivo je da se gradskim vijećnicima prezentira materijal na engleskom jeziku. U Sloveniji se to ne bi dogodilo nikad, rekla je.
– Ovo je elaborat koji je išao u UNESCO.  Grad više vrijedi od svih nas zajedno, jer kontinuum ovog grada je upravo njegov beskrajni urbanitet.  Vrag „odnija” i politike i partije, i sve skupa.  Ono što su ljudi učinili u ovom gradu pretvorilo se u kulturnu baštinu, i to je bitno, i svaka naša politička opcija mora se utkati u to da se naš gard još bolje prezentira. Bili bismo beskrajno primitivni da smo ovaj dokument poslali na hrvatskom. Naravno da imamo tekst na hrvatskom,  govorili smo vam hrvatski, odgovorio je Miljenko Domijan.