Žilogriz uništava i uzorne nadinske trešnjike

Uzoran nasad trešnje vlasnika Mile Vickovića u Nadinu postaje sve rjeđi baš kao i mnogi drugi diljem Županije. Već ove godine vršio je nadosadnju, a nova stabla žute. Ispod nekih od korjenova vrata do glavnih žila puno je ličinki žilogriza koje su postupno dovele do sušenja stabala

Trešnja je kultura koja posljednjih godina doživljava svoj preporod u novoj sadnji, ali pored brojnih uputa i smjernica ostaje i dalje gotovo nerješivi problem zaštita od žilogriza, baš kao i odabir sorte koja će redovito davati rod.
Posljedica napada žilogriza je propadanje nasada, a loš odabir sorte nerodan nasad.
Ličinke nalik na škampa
 Ostale agrotehničke mjere vezane uz rezidbu, gnojidbu i zaštitu uspješnije se rješavaju ili nam se samo čini, jer njihove posljedice nisu tako pogubne. Slika nasada trešnje, gdje pojedina stabla počinju mijenjati boju lista u žutu, a potom se i potpuno osuše sve je češća.
Mnogi proizvođači radi neznanja u nevjerici promatraju takva stabla i nerijetko im se javlja sumnja u “susjeda” koji je možda herbicidom radi zavisti poprskao njegovo stablo koje se radi toga suši. Ukoliko se takvo oslabljenjo stablo iščupa zajedno s korjenovim sustavom našu dvojbu riješit će ličinke nalik na škampa.
 Nova stabla žute
Radi se o najopasnijem štetniku svega koštičava voća, a tako i trešnje koji može uništiti čitav nasad – žilogrizu.
Uzoran nasad trešnje vlasnika Mile Vickovića u Nadinu postaje sve rjeđi baš kao i mnogi drugi diljem Županije.
 Već ove godine vršio je nadosadnju, a nova stabla žute. Kako bi se i sam uvjerio da je odrasli kornjaš, kojeg smo pronašli na stablu u svojoj ranijoj fazi prije transformacije, ličinka nalik na škampa iskopao je područje oko stabla kako bi oslobodio korjenov sustav te ga potom iščupao.
 I doista ispod korjenova vrata (mjesta cijepljenja) do glavnih žila bilo je prisutno više ličinki koje su postupno dovele do sušenja stabla.
Navodnjavanje i međuredna obrada
Žilogriz se rjeđe javlja u nasadima koji se navodnjavaju, ali nije isključena njegova pojava i u takvim nasadima. U njih najčešće žilogriz dolazi sa sadnim materijalom i kako njegov razvoj traje do dvije godine šteta se ne uočava odmah. Suzbijanje se provodi agrotehničkim i kemijskim mjerama. Od agrotehničkih mjera najznačajnije je navodnjavanje, a potom i međuredna obrada i obrada tla u redovima, osobito u razdoblju odlaganja jaja (lipanj – srpanj). Takvom obradom uništavaju se korovi koji ženkama služe kao sklonište pri odlaganju jaja. Posebno se preporuča u jutarnjim satima odrasle kornjaše skupljati nakon trešnje stabala i uništavati ih. Sve ove mjere su preventivnog karaktera.
Skupljanje i uništavanje kornjaša kao i spaljivanje korijena napadnutih stabala su vrlo važne mehaničke mjere.
Problematičan sadni materijal
Posebnu pažnju, kao što je već i rečeno treba posvetiti sadnji zdravoga sadnog materijala. Pravilno provođenje agrotehničkih mjera, posebno navodnjavanja u kritičnom suhom razdoblju daje voćkama optimalnu opću i zdravstvenu kondiciju te podiže njen obrambeni sustav.
Kemijske mjere: U vrijeme odlaganja jaja, u lipnju oko blagdana sv. Ante, treba tretirati tlo tridesetak centimetara oko stabala insekticidima, prašivima ili granulama. Preporuča se tretirati korjenov vrat pri sadnji istim sredstvima. Pri razvoju ovog štetnika u mladim nasadima učinkovit je način tretiranja korjenova vrata insekticidima dubinskog ili fumigantnog djelovanja u povećanim koncentracijama.
Trešnjik Dinka Vrsaljka
Uz prethodno znanje o ovom pogubnom štetniku svi oni koji su se odlučili na sadnju trešnje ili oni koji je tek namjeravaju saditi morali bi raspolagati makar minimumom znanja o ovoj, naizgled skromnoj, voćnoj vrsti kako bi osigurali rod svake godine.
Redovitu i visoku rodnost u svom starijem trešnjiku u Nadinu ima Dinko Vrsaljko, a s obzirom na zastupljenost sorata očekuje se isto i u mlađem nasadu. Poznato mu je kako se većina sorata trešnje ne oplođuje sama i kako je takvima potrebno osigurati oprašivača, odnosno sortu koja je s njom kompatibilna i cvate svake godine u isto vrijeme, ili saditi isključivo samooplodne, kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu.
Izbor sorte i podloge
Izbor sorte i podloge ključan je kod podizanja nasada trešnje, jer nam samo pravi izbor jamči visokokvalitetnu standardiziranu proizvodnju. Pri izboru sorte osim oprašivanja treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme dozrijevanja, osjetljivost na bolesti i štetnike te osjetljivost na pucanje plodova uslijed kišnog razdoblja u razdoblju dozrijevanja. Pri podizanju nasada trešanja, ukoliko se ne radi o samooplodnim sortama, oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%.
Sadašnja industrija trešanja zagovara multisortne voćnjake, tj. voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobno oprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Za pravilno oprašivanje potrebni su insekti. Najznačajniji prenositelj polena voćaka su pčele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose i divlje pčele.