Žilogriz uništava i uzorne nadinske trešnjike

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Gordana DRAGUN
MILE VICKOVIĆ - Rane sorte na zdravim stablima prispjele za berbu

Trešnja je kultura koja posljednjih godina doživljava svoj preporod u novoj sadnji, ali pored brojnih uputa i smjernica ostaje i dalje gotovo nerješivi problem zaštita od žilogriza, baš kao i odabir sorte koja će redovito davati rod.

Posljedica napada žilogriza je propadanje nasada, a loš odabir sorte nerodan nasad.

Ličinke nalik na škampa

 Ostale agrotehničke mjere vezane uz rezidbu, gnojidbu i zaštitu uspješnije se rješavaju ili nam se samo čini, jer njihove posljedice nisu tako pogubne. Slika nasada trešnje, gdje pojedina stabla počinju mijenjati boju lista u žutu, a potom se i potpuno osuše sve je češća.

Mnogi proizvođači radi neznanja u nevjerici promatraju takva stabla i nerijetko im se javlja sumnja u "susjeda" koji je možda herbicidom radi zavisti poprskao njegovo stablo koje se radi toga suši. Ukoliko se takvo oslabljenjo stablo iščupa zajedno s korjenovim sustavom našu dvojbu riješit će ličinke nalik na škampa.

 Nova stabla žute

Radi se o najopasnijem štetniku svega koštičava voća, a tako i trešnje koji može uništiti čitav nasad - žilogrizu.

Uzoran nasad trešnje vlasnika Mile Vickovića u Nadinu postaje sve rjeđi baš kao i mnogi drugi diljem Županije.

 Već ove godine vršio je nadosadnju, a nova stabla žute. Kako bi se i sam uvjerio da je odrasli kornjaš, kojeg smo pronašli na stablu u svojoj ranijoj fazi prije transformacije, ličinka nalik na škampa iskopao je područje oko stabla kako bi oslobodio korjenov sustav te ga potom iščupao.

 I doista ispod korjenova vrata (mjesta cijepljenja) do glavnih žila bilo je prisutno više ličinki koje su postupno dovele do sušenja stabla.

Navodnjavanje i međuredna obrada

Žilogriz se rjeđe javlja u nasadima koji se navodnjavaju, ali nije isključena njegova pojava i u takvim nasadima. U njih najčešće žilogriz dolazi sa sadnim materijalom i kako njegov razvoj traje do dvije godine šteta se ne uočava odmah. Suzbijanje se provodi agrotehničkim i kemijskim mjerama. Od agrotehničkih mjera najznačajnije je navodnjavanje, a potom i međuredna obrada i obrada tla u redovima, osobito u razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj). Takvom obradom uništavaju se korovi koji ženkama služe kao sklonište pri odlaganju jaja. Posebno se preporuča u jutarnjim satima odrasle kornjaše skupljati nakon trešnje stabala i uništavati ih. Sve ove mjere su preventivnog karaktera.

Skupljanje i uništavanje kornjaša kao i spaljivanje korijena napadnutih stabala su vrlo važne mehaničke mjere.

Problematičan sadni materijal

Posebnu pažnju, kao što je već i rečeno treba posvetiti sadnji zdravoga sadnog materijala. Pravilno provođenje agrotehničkih mjera, posebno navodnjavanja u kritičnom suhom razdoblju daje voćkama optimalnu opću i zdravstvenu kondiciju te podiže njen obrambeni sustav.

Kemijske mjere: U vrijeme odlaganja jaja, u lipnju oko blagdana sv. Ante, treba tretirati tlo tridesetak centimetara oko stabala insekticidima, prašivima ili granulama. Preporuča se tretirati korjenov vrat pri sadnji istim sredstvima. Pri razvoju ovog štetnika u mladim nasadima učinkovit je način tretiranja korjenova vrata insekticidima dubinskog ili fumigantnog djelovanja u povećanim koncentracijama.

Trešnjik Dinka Vrsaljka

Uz prethodno znanje o ovom pogubnom štetniku svi oni koji su se odlučili na sadnju trešnje ili oni koji je tek namjeravaju saditi morali bi raspolagati makar minimumom znanja o ovoj, naizgled skromnoj, voćnoj vrsti kako bi osigurali rod svake godine.

Redovitu i visoku rodnost u svom starijem trešnjiku u Nadinu ima Dinko Vrsaljko, a s obzirom na zastupljenost sorata očekuje se isto i u mlađem nasadu. Poznato mu je kako se većina sorata trešnje ne oplođuje sama i kako je takvima potrebno osigurati oprašivača, odnosno sortu koja je s njom kompatibilna i cvate svake godine u isto vrijeme, ili saditi isključivo samooplodne, kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu.

Izbor sorte i podloge

Izbor sorte i podloge ključan je kod podizanja nasada trešnje, jer nam samo pravi izbor jamči visokokvalitetnu standardiziranu proizvodnju. Pri izboru sorte osim oprašivanja treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme dozrijevanja, osjetljivost na bolesti i štetnike te osjetljivost na pucanje plodova uslijed kišnog razdoblja u razdoblju dozrijevanja. Pri podizanju nasada trešanja, ukoliko se ne radi o samooplodnim sortama, oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%.

Sadašnja industrija trešanja zagovara multisortne voćnjake, tj. voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobno oprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Za pravilno oprašivanje potrebni su insekti. Najznačajniji prenositelj polena voćaka su pčele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose i divlje pčele.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno