PANDEMIJSKA POŠAST Za oporavak pušačkih pluća potrebno 20 godina!

Slika korisnika mkvanja
Voditelj Odjela za torakalnu kirurgiju dr. Ivan Bačić o posljedicama pušenja
Kod pojedinih slučajeva raka pluća otežano je, pa i nemoguće, izvođenje operativnog zahvata jer dugogodišnji pušači imaju lošu plućnu rezervu, kaže dr. Ivan Bačić i naglašava da su čak 95 posto umrlih od raka pluća bili pušači
Arif SITNICA
Doc. dr. sc. Ivan Bačić, specijalist opće kirurgije i subspecijalist torakalne kirurgije

Pušenje ubija više ljudi nego što ih umire od posljedica alkoholizma, ovisnosti o drogama, u prometnim nesrećama i ubojstvima  zajedno, a samo u Hrvatskoj 14 tisuća osoba godišnje umre od posljedica pušenja, što je grad veličine Makarske, neke su od alarmantnih posljedica i brojki koje ostaju iza ove pogubne navike, na što će se ukazati i tijekom ovogodišnjega Svjetskog dana nepušenja koji se obilježava 31.  svibnja.

Puši svaki treći Hrvat

Da je riječ o pošasti pandemijskih razmjera potvrđuje i dugogodišnji  zadarski liječnik i voditelj Odjela za torakalnu kirurgiju u Općoj bolnici  Zadar doc. dr. sc. Ivan Bačić, specijalist opće kirurgije i subspecijalist torakalne kirurgije. Dr. Bačić ujedno je i zamjenik predsjednika zadarske  Lige protiv raka dr. Branka Dukića, humanitarne udruge koja svojim  brojnim akcijama i aktivnostima u borbi protiv zloćudnih bolesti često  ukazuje upravo na povezanost pušenja s nizom karcinoma.

U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a veliki broj oboljelih  od posljedica pušenja su i pacijenti koji se liječe u zadarskoj bolnici. Iako  praktički nema organa u tijelu kojI nije pogođen štetnim učincima  pušenja, povezanost duhanskog dima s pojedinim vrstama raka znanstveno je utemeljena, o čemu smo više upitali dr. Ivana Bačića koji se s  oboljelima od raka svakodnevno susreće.

- Najčešće bolesti od kojih pušači obolijevaju su zloćudni tumor pluća,  grkljana, usne šupljine, bubrega, mokraćnog mjehura i vrata maternice.  Osim na razvoj zloćudnih tumora kod pušača dolazi do promjena na krvnim žilama što dovodi do nastanka kardiovaskularnih bolesti. Procjene  su da pušači od bolesti srca i krvnih žila obolijevaju 20 do 40 posto više  od nepušača, kaže dr. Bačić, te ističe kako su u pušača učestaliji i poremećaji cirkulacije u mozgu, te povećan rizik i od moždanog udara.  Pušenje, nadalje, izaziva čitav niz drugih bolesti, osobito kroničnu opstrukcijsku plućnu bolest (KOPB) i s njom povezane poremećaje poput  emfizema pluća. Osamdeset posto oboljelih od KOPB-a su pušači. 

Pušenje, navodi dalje kirurg Bačić, pogubno djeluje na probavni sustav, živčani sustav, koštano-mišićni sustav, na kožu, kao i na reproduktivno zdravlje oba spola, te izaziva neplodnost. Smrtnost pušača je od 30 do  80 posto veća nego u nepušača.

U svjetskim razmjerima, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje od posljedica pušenje umre 6 milijuna ljudi, a tragično  je da čak 900.000 ljudi godišnje umire od posljedica pasivnog pušenja.  Dulja izloženost duhanskom dimu, tzv. pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju od niza bolesti i prijevremenom umiranju i nepušača,  od kojih su neki od najranije dobi u roditeljskom domu izloženi duhanskom dimu.

Nakon dijagnoze odbace cigaretu

Duhan, naime, sadrži 4.000 različitih kemijskih supstanci, od kojih je  47 kancerogeno, a najopasniji je katran. Udisanjem duhanskog dima u  plućima se talože svi ti štetni sastojci, ulaze u krvotok i šire se tijelom.

O razmjerima štetnosti pušenja, najbolje svjedoči podatak koji iznosi  dr. Bačić, kako je potrebno čak 15 do 20 godina nepušenja da bi se pluća  pušača oporavila i da bi njegov rizik od razvoja zloćudne bolesti bio jednak onome u nepušača.

- Kad je riječ o najčešćoj bolesti koja nastaje kao izravna posljedica  pušenja - o raku pluća, u pojedinim slučajevima otežano je, pa i nemoguće, izvođenje operativnog zahvata jer dugogodišnji pušači imaju lošu  plućnu rezervu, kaže dr. Bačić i naglašava da su čak 95 posto umrlih od  raka pluća bili pušači.

Iako većina pušača, doznajemo još, odbaci cigaretu nakon što im je dijagnosticiran karcinom pluća, ima i onih koji nastavljaju pušiti i tijekom  bolesti i liječenja.

- Uglavnom su pacijenti oboljeli od raka kao posljedice dugotrajnog  pušenja disciplinirani, ali jedan manji dio i dalje se ne odriče cigarete,  kaže još dr. Ivan Bačić, te dodaje kako posljedice pušenja nisu vezane samo za zdravlje čovjeka, odnosno uz pojavnost brojnih bolesti, uzrokujući tako smanjenje kvalitete života i dovodeći do prerane smrti, nego utječu i na ekonomsko i financijsko stanje države jer smanjuju radnu sposobnost, a povećavaju troškove liječenja i rehabilitacije.

- Pušenje predstavlja ogromno opterećenje za hrvatski zdravstveni  sustav, a jedan od načina da se utječe na smanjenje broja pušača u Hrvatskoj je edukacija mladih o štetnosti duhanskog dima jer njegove posljedice su velike i tragične, zaključuje zadarski kirurg dr. Ivan Bačić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)