U hotelu Pinija zaposleno desetak Ukrajinaca

Slika korisnika mkvanja
SEZONA STIŽE A (domaćih) radnika ni za lijek
Prioritet su nam domaći ljudi. Ali zbog ovakve situacije, morali smo se okrenuti prema ukrajinskom tržištu. Preko strane agencije, zaposlili smo deset zaposlenika iz Ukrajine. Sva ostala su tržišta skupa te se poprilično ispraznio taj 'bazen' radnika iz BIH, Crne Gore, Slovenije..., govori Zdenko Mičić, direktor Pinije
Zadarski list/Arhiva
Hotel Pinija ima svoju bazu stalnog osoblja, koje je stup hotela, ali što se tiče novih mladih ljudi, tu baš i nema izbora

Iako se prema pogledu u nebo tako ne bi reklo, ljeto se bliži.  Zahuktava se pomalo sezona, a s njom i gorući problem nedostatka radne snage u turizmu. Zavod za zapošljavanje cijele godine prekvalificira  ljude, učilišta educiraju, Vlada povećava uvozne kvote, poslodavci povećavaju plaće, ali radnika i dalje kronično nedostaje.

Situaciju jako dobro oslikava primjer hotela Pinija u Petrčanima u koji  je stiglo desetak sezonskih radnika, ni manje ni više, nego iz Ukrajine.  Kako kaže direktor hotela Pinija, Zdenko Mičić, problem nedostatka radne snage dao se naslutiti i proteklih godina, a mogao bi postajati sve  veći iz godine u godinu.

U kadrovskoj kao na kolodvoru

- Jako je puno ljudi otišlo raditi vani, kvalitetnih radnika je među domaćima sve manje, posebice 'bijelog osoblja'. Nedostaje barmena, konobara, kuhara, pomoćnog osoblja... Hotel Pinija ima svoju bazu stalnog  osoblja koje je stup hotela, ali što se tiče novih mladih ljudi, tu baš izbora  nemamo. Prvo, sve manje njih se uopće odlučuje za takve poslove. Oni  uglavnom žele finija radna mjesta - recepciju. Nadalje, neki i počnu raditi, ali, što zbog možda većih plaća, što zbog velikog obima posla u hotelu,  nakon nekog vremena odlaze. Pogotovo kad negdje u lipnju počinju raditi privatni restorani s boljim plaćama. Tako da je u kadrovskoj kao na  kolodvoru, fluktuacija ljudi je ogromna, govori Mičić.

Kako ističe, prioritet kod njih i dalje imaju domaći ljudi.

- Natječaj na Zavodu i na portalima nam je konstantno otvoren, to ni  ne zatvaramo. Prioritet su nam domaći ljudi. Za njih ne trebamo ni  smještaj osigurati, znaju jezik itd. Ali zbog ovakve situacije, morali smo  se okrenuti prema ukrajinskom tržištu. Preko strane agencije, zaposlili  smo deset zaposlenika iz Ukrajine. Sva ostala su tržišta skupa te se poprilično ispraznio taj 'bazen' radnika iz BIH, Crne Gore, Slovenije... Novi radnici iz Ukrajine su nam stigli prije desetak dana i uglavnom su pozitivni, samo ih treba dosta educirati. To su mlađi ljudi koji imaju iskustva s  radom u stranim zemljama i pričaju uglavnom engleski ili ruski jezik, govori Mičić.

Radnici "ucjenjuju" i koriste situaciju

Ukrajinci u Piniji imaju smještaj i prehranu te plaću i dodatke.

Prednost ukrajinske radne snage je i u tome što su puno manje šanse  da će brzo dignuti sidro i otići te tako iznevjeriti poslodavca u nezgodnom trenutku.

- Postala je neka praksa da radnici dođu u hotele u predsezoni, zarade  koju plaću i otiđu u sezoni raditi negdje drugdje. Navečer ti javi da neće  doći, a ti moraš ujutro izbaciti 600 doručaka. Ne poštuju se otkazni rokovi, radnici prilično koriste ovu situaciju i na neki način 'ucjenjuju' poslodavce. Radnik iz Ukrajine će teško tako nešto napraviti kad je već doputovao, platio put, dobio radnu dozvolu..., pojašnjava Mičić.

Sve u svemu, ni budućnost ne izgleda baš obećavajuće.

- Veliki lanci hotela imaju svoje edukacije, surađuju sa školama, pokušavaju se povezati. Ali sve rjeđe se djeca i upisuju u ova zanimanja, ne  žele to raditi. Mi bismo dali i ugovore na neodređeno, ali nemamo kome.  Mladi bi htjeli u kratkom roku zaraditi što više novca, a ostatak godine ne  raditi. Stara garda bijelog osoblja je već na izmaku snaga i pred mirovinu,  a tko će ih naslijediti zaista ne znam, zaključuje Mičić.

I Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije  koji je i sam ugostitelj, ističe da je situacija s radnom snagom poprilično  teška i specifična.

Gdje smjestiti radnika na Poluotoku?

- Prisiljeni smo i nekoliko mjeseci prije uzimati radnike kako bismo ih  naučili i pripremili za sezonu. Svaki je objekt specifičan i ima svoj model  rada tako da ih, na neki način, nepotrebno puno unaprijed uzimamo i  educiramo, što nam stvara veće financijsko opterećenje. Za one radnike  koji dolaze iz drugih gradova i iz inozemstva, još je dodatan problem osigurati smještaj. To je posebno teško za ugostitelje na Poluotoku. Isto tako, situacija se promijenila i s plaćanjem radnika, tako da sve to uvelike  povećava izdatke poslodavaca, kazao je Knežević.

Kako ističe nadalje, kriva je percepcija javnosti da poslodavci loše  plaćaju svoje radnike. Pogotovo toga ima sve manje otkako je do dobrog  radnika vrlo teško doći.

- Osobno volim da se čovjeka plati i dobro cijeni i važno je da i poslodavac i radnik budu zadovoljni, da je odnos korektan. Vjerujte mi da će  svatko platiti dobrog radnika jer ako neće, onda radi protiv sebe, govori  Knežević.

Pohvalio je i Zavod za zapošljavanje.

- Zavod je jako uključen, ekspeditivan, provodi prekvalifikacije i sve  ostalo što je potrebno. Shvatili su na Zavodu da moraju biti servis poslodavcima ukoliko žele zaposliti nezaposlene radnike, govori Knežević.

Najtraženiji konobari i prodavači

Potkraj travnja 2019. u Područnom uredu Zadar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je 4.166 nezaposlenih osoba, što je za 862 osobe manje nego prethodnoga mjeseca te za 740 osoba manje nego u travnju 2018. Ukupno su zaposlene 1.044 osobe i to 998 osoba na temelju radnoga odnosa, a 46 osoba na temelju  drugih poslovnih aktivnosti. Od ovih što su zaposleni u radni odnos, njih 96 posto je  zaposleno na određeno radno vrijeme.

Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: djelatnosti pružanja  smještaja te pripreme i usluživanja hrane, potom u trgovini na veliko i na malo, u administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, prerađivačkoj industriji te u prijevozu i  skladištenju.

Tijekom proteklog travnja prijavljeno je ukupno 885 slobodnih radnih mjesta, što  je 21 posto manje nego u travnju 2018.

Tijekom travnja najtraženiji su bili: konobari, prodavači, radnici u održavanju, čistačice i doktori medicine.

Rekordne kvote

U nedostatku domaće radne snage, povećane su kvote za uvoz radnika. Za ovu  godinu je Vlada poslodavcima odobrila rekordnu kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, a do početka svibnja iskorišteno je gotovo 43 posto kvote. Prije samo dvije godine bilo je odobreno 9.000 uvoznih radnika, a sad je to čak 65.000, s time da je od  toga 15.000 onih koji su tu od ranije pa su produžili radne dozvole. Smatra se da ni  to uskoro neće biti dovoljno pa se mnogi poslodavci, posebice iz turizma i graditeljstva, zalažu za potpuno ukidanje kvota.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (1 glasova)