Ipak se ide u izjednačavanje statusa. I diplomirani na stručnim studijima imat će titulu – magistra

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika aplahinek
Nova pobjeda studenata
Autor: 
Velik je to uspjeh studenata stručnih studija, koji se kroz Inicijativu 300=300 godinama bore za izjednačavanje statusa. Studenati s diplomama stručnih studija bili su na tržištu rada diskriminirani kao visokoobrazovani kadar drugog reda, jer su poslodavci prioritet davali sveučilišnim diplomama
Ilustracija
Studenti

I studenti stručnih studija stjecat će po završenom diplomskom studiju naziv magistra, »prelomio« je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, dajući zeleno svjetlo zahtjevima stotina studenata stručnih studija u javnoj raspravi o novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju.

Diplome s novim nazivljem dobit će i studenti koji su na stručnim studijima već diplomirali u proteklim godinama. Riječ je o velikom uspjehu studenata stručnih studija, koji se kroz Inicijativu 300=300 već godinama bore za izjednačavanje statusa. Završeni studenti s diplomama stručnih studija, njih oko 50.000, bili su dosad na tržištu rada diskriminirani kao visokoobrazovani kadar drugog reda, jer su poslodavci prioritet davali sveučilišnim diplomama.Lakše zapošljavanje unatoč tome što je koncept stručnih studija njihova snažna povezanost s potrebama gospodarstva i usmjerenost na praktična i primjenjiva znanja, u natječajima za posao nerijetko se uopće ne predviđa mogućnost zapošljavanja s diplomom stručnih studija, iako je riječ o razini obrazovanja koja u potpunosti parira sveučilišnoj. Izjednačavanje nazivlja u diplomama stručnih i sveučilišnih studija, smatraju studenti, trebalo bi pomoći lakšem zapošljavanju ove kategorije diplomiranih radnika. Nakon što je resorno ministarstvo uvažilo njihove zahtjeve, praksa će pokazati je li novo zakonsko rješenje dovoljno da se u glavama poslodavaca razbiju predrasude o tome da je radnik sa sveučilišnom diplomom kvalitetniji i poželjniji od onog s diplomom stručnog studija. U cilju ispravljanja diskriminacije studenata stručnih studija, svaki student koji završi stručni studij i ostvari 300 ECTS bodova imat će tako pravo na titulu magistra po uzoru na sve države članice Europske unije. Dosad su studenti diplomskih stručnih studija stjecali naziv specijalista struke, a studenti sveučilišnih studija naziv magistra, pa je već ta razlika otvarala prostor za dvostruka mjerila prema dvjema kategorijama studenata. U novom zakonu predlagalo se da na diplomama stručnih studija piše kratica »struč. mag. ing«, što studente nikako nije zadovoljavalo.

– Uspjeli smo nešto što nitko prije nije, ispisali smo povijest. Pokazali smo da se na studente treba računati, da nismo pasivni i ne mirimo se sa sudbinom, nego mijenjamo svijet. Doslovno smo pomaknuli planine, poručila je u povodu pozitivnog odgovora MZO-a na studentske zahtjeve predvodnica Inicijative 300=300, Dijana Radovniković. Studenti stručnih studija nadaju se da će se diskriminacija kod zapošljavanja time prekinuti. »Mislim da će poslodavci sad puno više razumjeti o čemu se radi i da nećemo više imati situacije da završeni student dođe na razgovor za posao, pa onda mora poslodavcu 15 minuta objašnjavati što je on to zapravo završio. Vjerujem da poslodavci zahvaljujući novim nazivima više neće smatrati da su stručni studiji nekakvo doškolovanje, tečajevi, nego će shvatiti da je pred njima visokoobrazovana osoba«, ističe Radovniković.

Praćenje situacije Inicijativa 300=300 i dalje će pratiti situaciju s primjenom novih naziva, prije svega jesu li oni ravnopravno zastupljeni na natječajima za posao. »Imamo dosta članova u našoj inicijativi, pa iako ne može provjeriti baš svaki objavljeni natječaj, pratit ćemo pojavljuju li se na natječajima za posao i naziv »sveučilišni magistar« i naziv »magistar«, jer smo dosad imali problem da se puno puta naziv »stručni specijalist« ne bi ni pojavio u natječaju«, svjedoči ona. Spremni su, dodaje, reagirati na svaki takav budući slučaj.

– I dosad smo znali reagirati ako nam se netko požali na natječaj za koji je zainteresiran i ima kvalifikacije, ali se njegov naziv stručnog specijalista tamo ne navodi. Javili bismo se direktno poslodavcu i pozvali ga da otkloni grešku. Dosta puta poslodavci bi promijenili sadržaj natječaja, ali je ostalo pitanje kojeg će kandidata preferirati kod samog zapošljavanja, upozorava Radovniković.

Diplome s novim nazivima trebali bi dobiti svi diplomirani studenti stručnih studija, koji danas imaju titulu stručnog specijalista. Zamjena diploma neće ići automatizmom, već će najvjerojatnije svaki vlasnik takve diplome trebati matičnoj ustanovi podnijeti zahtjev za izdavanjem nove diplome.

 

Lakši pristup poslijediplomskim studijima

Studenti stručnih studija po novom će zakonu imati lakši pristup poslijediplomskim sveučilišnim studijima, koji su im sada praktički nedostižni. Na doktorske studije i dalje neće imati pristup. Za prelazak sa stručnog preddiplomskog na sveučilišni diplomski studij i dalje moraju polagati razliku ispita, što im otežava pristup sveučilišnom obrazovanju. – Pristup poslijediplomskim studijima bit će ubuduće bitno lakši. Dosad ste morali nakon diplomiranja na stručnom studiju i stjecanja 300 ETCS bodova, za upisivanje poslijediplomskog studija prvo upisati razliku ispita na sveučilišnom diplomskom studiju. To je značilo da vas vraćaju stepenicu niže, a razlike ispita bile su tolike da se ljudima najviše isplatilo ponovo upisati sveučilišni diplomski studij ispočetka. Sad će se poslijediplomski studij moći upisati izravno nakon stručnog studija, a uvjet za upis bit će nekoliko ispita razlike ili pet godina iskustva u praksi u području za koje upisujete poslijediplomski, ilustrira Radovniković.

 

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno