Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Hotel u zgradi Maraske dobitak je za grad

Autor: Nives Rogoznica

22.07.2008. 22:00
Hotel u zgradi Maraske dobitak je za grad


– Žao mi je jer su stanari “Plave zgrade” stvarno oštećeni. Oni su platili te stanove, ali Grad na to ne može utjecati. Zakone donosi Sabor, a svi smo ih dužni poštovati. Činjenica je da je tamo, umjesto tri zgrade, napravljena jedna, i da ona nema nikakvu građevinsku dozvolu. Ne mogu znati hoće li sutra biti moguća legalizacija te zgrade, što bih ja zbog građana želio, bez obzira što je ona bespravno napravljena, ali investitor to NE zaslužuje jer se na takav način nitko ne smije ponašati
Na internetskim stranicama Zadarskog lista čitatelji od prošlog tjedna imaju priliku postavljati pitanja osobama iz javnog života Zadra. Prošlog tjedna čitatelji su pitanja postavljali gradonačelniku Živku Kolega, dok se ovog tjedna prikupljaju pitanja za Giuseppea Giergiu. Uredništvo Zadarskog lista, zbog broja pristiglih pitanja, provelo je izbor, a odgovore gradonačelnika donosimo u današnjem i sutrašnjem broju.
* Jeste li svjesni da se mešetari gradskim prostorima pod isprikom da je sve po zakonu, dok informacije kruže ispod stola, jer kako inače objasniti da neko u sedam dana skupi svu potrebnu dokumentaciju: projekt, dozvolu iz Ureda za zaštitu spomenika, lokacijsku dozvolu i drugo, dok ja tražeći lokacijsku dozvolu već tri mjeseca nisam uspio niti portira proći (Zadranin)
– Ne vidim povezanost između dvije tvrdnje. Ne znam u kojem smo to mi natječaju, kad iznajmljujemo neki gradski prostor, ikad tražili lokacijsku dozvolu za građevinu koja je već napravljena. Prema tome, građanin ne treba nikakve dokumente koje ne bi mogao prikupiti u sedam dana. Kasnije, kada je već dobio prostor, ako ide u rekonstrukciju, onda može skupljati potrebe dokumente. Metaforički govoreći, može to raditi i godinu dana, ali i njemu i nama je u interesu da se prostor što prije stavi u funkciju.
* Kada će u Zadru prostorno planiranje i u praksi postati multidisciplinarno, rezultat rada više struka i znanosti, umjesto da monopol na vođenje izrade planova imaju isključivo arhitekti? (Dinko Ž.)
– Prostorni planovi su danas, a bili su i u bivšoj državi, izrađivani multidisciplinarno. Uključeni su prostorni planeri, arhitekti, geografi, sociolozi, infrastrukturaši, od prometnih, vodoprivrednih energetičara do svih drugi koji su potrebni za određenu zonu, što ovisi o tome kakva se zona planski radi. Postoje određeni uvjeti koje institucije koje izrađuju prostorne planove moraju zadovoljavati. Ranije je bilo moguće s osobama koje imaju određene stručne profile sklapati ugovore i uključiti ih u rad, ali i prije i sada nositelj je jedan arhitekt. Danas, međutim, biro koji radi prostorni plan mora imati ispunjene minimalne uvjete što se tiče stručnosti osoba koje sudjeluju u planu, mora imati licencu, a vrlo je malo biroa u gradu koji tu licencu imaju.
* Što možete reći o kuloarskim nagađanjima da se zbog nepremostivih imovinsko-pravnih odnosa Gospodarska zona Crno „seli” u Sukošan u blizini brze ceste kod čvorišta Sv. Martin? (Vicko Brkić)
– Sukošanska zona i zona Crno imaju istog vlasnika, pa su, prema tome, isti i problemi. Mi ne možemo postati vlasnik zone dok ne donesemo Prostorni plan. Prostorni plan ove srijedu ide na Gradsko vijeće (razgovor obavljen prije, pr. a.) i tad će se steći uvjeti da možemo od države tražiti to zemljište.
* Dakle, zona se nigdje ne seli?
– Ne. Dapače, mi smo daleko odmakli, ali je trebalo steći preduvjete koji se stječu donošenjem Prostornog plana i skupljanjem svih suglasnosti koje je bilo potrebnih za donošenje plana. Za dobivanje nekih suglasnosti su, napominjem, trebali biti ispunjeni vrlo strogi uvjeti
* Najavili ste gradnju tri hotela uz gradsku jezgru. Kad je Walter Wolf najavio gradnju hotela na području zgrade Maraske, gradske strukture su odbile i samu primisao, zbog čega se on na kraju i povukao iz ovog poduzeća. Mislite li da je novi investitor bolji ili podobniji od Wolfa? (ex)
– Što se tiče Maraske, želim istaknuti da je bivša gradska uprava najprije inzistirala na izmještanju proizvodnje da ne bi došlo do gašenja proizvodnje. Hvala bogu, to se i dogodilo; Maraska je proizvodnju preselila i ona funkcionira. Tek onda se išlo u izradu Detaljnog plana uređenja Maraske. Napominjem da je i bivša gradska uprava tamo uvijek vidjela, ili hotel, ili muzej koji bio govorio o povijesti Maraske koja je, ipak, prva tvornica koja je proizvodila likere. Međutim, po iskustvu drugih gradova, takvi sadržaji su vrlo atraktivni kad imate puno gostiju uz veliki grad, ali u malom gradu kakav je Zadar teško da bi muzej imao toliko posjetitelja da bi se mogao sam financirati. Vlasnik zemljišta se opredijelio za hotel, a ova gradska uprava to apsolutno podržava. Mislimo da je to dobitak za grad Zadar, a sama zgrada će biti sačuvana.
* Kad će se sanirati ruševina iz II. svjetskog rata u ulici Rivnica na Poluotoku koja predstavlja opasnost za prolaznike i ostavlja ružan dojam. (Nevenka)
– Imamo nekoliko takvih mjesta koja nažalost još uvijek nisu obnovljena. Negdje imamo problem s vlasništvom, jer titular vlasništva još nije sudski definiran. Ova zgrada je u privatnom vlasništvu, a postupak povrata je u tijeku. Ali, za neka zapuštena područja smo natječajem napravili idejna rješenja. Jedan od primjera je područje zapadno od skladišta kazališta Verdi do „Primoštena”. Imamo projekt kojeg ćemo pokušati realizirati kroz javno-privatno partnerstvo ili prodajom tih manjih zgrada koje nisu interesantne za javnu namjenu. Radimo idejno rješenje za Kapitolij na Rimskom forumu koje uključuje i okolne zgrade. Želim napomenuti da se ova gradska uprava, kada su se napokon stekli uvjeti, pa i financijski, uhvatila u koštac s prostorom Trga Ivana Pavla II iTrga Petra Zoranića. Arheološka istraživanja koja su tamo provedena su jako opsežna. To su skupi projekti. Tu je i sanacija kave u bedemima. Kod uređenja Trga Ivana Pavla II. smo zapeli na imovinsko-pravnim odnosima. Imamo izvedbeni projekt, glavni projekt i troškovnik. Trebamo ići u natječaj, ali to možemo tek kad riješimo kompletno imovinsko-pravne odnose.
* Zbog čega se ne počnu projektirati i izgrađivati kružni tokovi u zamjenu za semafore? (Ante Vulin)
– Prva dva kružna toka smo dobili između Polačišća i Ulice kneza Višeslava te na TIZ-u. Nekoliko ih je u projektiranju. Kružni tokovi traže širok prostor i negdje zapinjemo s vlasništvom. Prvi sljedeći, nadam se, bit će kod Interšpara i Merkatora, umjesto sada opasnog križanja. Kod Kauflanda neće biti napravljen tako brzo, jer nema smisla danas tamo urediti kružni tok kada znamo da bi se trebao rušiti kod prokapanja kolektora koji ide od biološkog pročišćavača do Bokanjca. Do toga može doći već i za godinu dana, jer je projektiranje pročišćavača ušlo u projekt Jadran kojeg financiraju Svjetska banka, Grad Zadar, Hrvatska vlada i Hrvatske vode i najvjerojatnije će sama izgradnja, kad projekt bude gotov, a imovinsko-pravne odnosi riješeni, biti prihvaćena u sklopu projekta Jadran. Riječ je o velikom kolektoru promjera 3,2 x 2 metra.
* Kada će se riješiti pitanje Centra za mlade u Zadru, odnosno mjesta za djelovanje udruga i kvalitetno provedenog slobodnog vremena mladih? (morgana)
– Nakon idejnog rješenja, sada imamo u izradi glavni i izvedbeni projekt. Projekt je vrlo zahtjevan, vrlo velik; na gotovo 3.600 metara četvornih dobivamo oko 2.800 „kvadrata” za mlade i oko 800 „kvadrata” za širenje Gradske knjižnice. Prostor će biti vrlo kvalitetan s jednom velikom multifunkcionalnom dvoranom u kojoj će s moći održavati niz programa od koncerata do simpozija. Da približim čitateljima; središnji prostor sličan je prostoru kakav postoji u Gradskoj knjižnici, a bit će natkriven. Čim dobijemo dozvolu za izvedbeni i glavni projekt idemo u natječaj za gradnju. Nije bilo moguće brže dobiti sve dozvole. Nadam se da ćemo taj natječaj raspisati u ovoj godini, a graditi se ne bi trebalo duže od godine dana.
* Imate li saznanja hoće li i kada “plava zgrada” na Boriku dobiti uporabnu dozvolu. Pisala sam nekoliko e-mailova na razne gradske mjerodavne adrese, ali nitko mi nije niti odgovorio da je primio e-mail. U očekivanju useljenja u svoj stan u “plavoj zgradi”, podstanari smo s dvije male djevojčice. (Mare Kate)
– Žao mi je jer su građani tu stvarno oštećeni. Oni su platili te stanove, ali Grad na to ne može utjecati. Zakone donosi Sabor, a svi smo ih dužni poštovati. Činjenica je da je tamo, umjesto tri zgrade, napravljena jedna, i da ona nema nikakvu građevinsku dozvolu. Ne mogu znati hoće li sutra biti moguća legalizacija te zgrade, što bih ja zbog građana želio, bez obzira što je ona bespravno napravljena, ali investitor to zaslužuje jer se na takav način nitko ne smije ponašati.
* Kada će biti gotova šetnica od Maraske do Borika? (Domagoj Knežević)
– Postupno idemo u ovaj projekt, jer Grad jednostavno nema toliko sredstava da bismo sve mogli napraviti odjednom. Šetnicu smo završili do uvale Draženica. Za Draženicu je već napravljen DPU, a tamo je sad potrebno napraviti vrlo zahtjevan kolektor oborinskih i fekalnih voda koji ide od uvale Maestral do mehaničkog pročišćavača na Boriku. Prema tome, potrebno je napraviti određene predradnje da bi se pitanje uvale Draženica riješilo upravo onako kako smo riješili i Trpimirovu obalu. Istovremeno, DPU Maraske rješava i obalni dio od same Maraske do uvale Maestral.
*Možemo li na jesen očekivati početak radova na Putu Nina i proširenju Tuđmanove ulice (Nenad)
– Možemo; izvođač je izabran.
* Je li Vaša kuća na Puntamici spojena na sustav kanalizacije? Kad će se spojiti Ulica Frana Kršinića? (Ljiljana)
– Mi rješavamo odvodnju prema prioritetima i mogućnostima. U ovom trenutku Puntamika je velikim dijelom spojena na sustav odvodnje; na mehanički pročiščavač. Ulica u kojoj ja živim nije spojena, pa onda stanari te ulice kažu „mi nismo dobili zato što je gradonačelnik ovdje, pa da mu netko ne zamjeri”. Ne, ja se ne ponašam na taj način, nego se radi onda kad se za to steknu uvjeti. U Ulici Frana Kršinića za sad nisu stvoreni uvjeti, ali da smo mislili na Ulicu Frana Kršinića, kompletnu Gaženicu, Crvene kuće i sve što je sjeverno i istočno od magistrale, dokazuje i to što smo u magistralu postavili cjevovod. Taj cjevovod ne može biti u funkciji dok se ne napravi biološki pročiščavač koji će biti spojen na novi kolektor koji ide u more. Trebalo je napraviti novi kolektor, treba završiti biološki pročiščavač, pa se onda tek može napraviti i taj spoj. Ja znam da čovjeka koji mora prazniti svoju crnu jamu često to ne zanima, ali mi ne možemo tu investiciju završiti preko noći. Investicije u odvodnju, koje se na kraju i ne vide, su jako skupe, ali sigurno ćemo biološki pročiščavač pustiti u promet ove godine. Sljedeće godine imat ćemo pročišćene sve ispuste u more. To nema ni jedan grad na Jadranu, niti će do tada imati. Neka se čitateljica strpi; već od sljedeće godine steći će se uvjeti da se počne sustavno radi i na Crvenim kućama i Gaženici.
* Kada će biti završeni radovi na rivi i jesu li prekoračeni rokovi za završetak navedenih radova i tko ce i koliko platiti penale za kašnjenje? (Ika)
– Teško je završiti neku građevinu ako se istodobno s radovima dopusti odvijanje prometa. Mi smo na to bili primorani, jer se u suprotnom tijekom ljeta ne bi mogao odvijati međunarodni promet. Isto tako, u tijeku radova se nešto i na samom projektu mijenjalo, a bilo je i dodatnih radova koji projektom nisu bili obuhvaćeni. Mi smo najveći dio objekata preuzeli, slijedi još preuzimanje Pozdrava suncu, a nakon toga ćemo dobiti detaljno izviješće i stav našeg nadzora i prema njemu će se Poglavarstvo odrediti.
* Kad će se putnički promet preseliti iz gradske luke u luku Gaženica? (K. Smolić)
– Dobivanjem investitora, Europske investicijske banke i Njemačke razvojne banke, mi smo dobili i određene obveze tako da se nije išlo s nasipavanjem onako kako smo mi planirali, nego je kreditor, ne investitor nego kreditor, tražio od nas da najprije izaberemo konzultanta. Ta procedura je, nažalost, dosta duga. Zatim je trebalo izabrati nadzor i tek nakon toga je prihvaćen naš plan o gradnji. Radi se o investiciji vrijednoj 220 milijuna eura koja je, hvala bogu, dogovorena gotovo od početka do kraja. Treća i četvrta faza koje omogućuju prihvat brodova, a radi se o infrastrukturi terminalnih zona, uređenju cesta, vode i kanalizacije, počinje se raditi u travnju 2010. godine, a završetak kompletne investicije očekuje se u prosincu 2011. godine. Prije tog roka nije moguće preseliti trajekte. Da smo išli u etapnu gradnju mogli smo napraviti jedan ili dva gata i preseliti trajekte, ali onda bi investicija trajala puno duže i pitanje je u kojem obimu i kada bi završili. Ovako, sigurni smo da će se projekt realizirati bez prekida do samog kraja.
(SUTRA: Teško mi je kada vidim grafite na kulturnim spomenicima po kojima je Zadar itekako prepoznatljiv u svijetu)