Bolja platna bilanca – izraz problema, a ne uspjeha

Iako je Hrvatska narodna banka prikazala hrvatsku bilancu tek za prvo tromjesečje i u njoj se ogleda pozitivan prinos turizma platnoj bilanci, ovo će ljeto taj prilog biti značajniji nego ikad
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine iznosio 1,82 milijarde eura, što je 735,7 milijuna eura, ili 28,8 posto manje nego u prvom tromjesečju lani, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka.
Za laičko objašnjenje kažimo da je trgovinska bilanca – bilanca vrijednosti uvoza u odnosu na izvoz roba. Platna bilanca obuhvaća i sve druge devizne transakcije, dakle, prihode i rashode s osnova izvoza i uvoza usluga, posebnu težinu za Hrvatsku uvijek ima turizam, a tu su i strana ulaganja (naša vani ili vanjska kod nas) usluge tranzita, devizne doznake iz inozemstva i sl.
Smanjenje manjka zbog gospodarskog posrnuća
Sadašnje smanjenje manjka na tekućem računu platne bilance rezultat je slabljenja gospodarske aktivnosti u zemlji i inozemstvu, koje se odrazilo na smanjenje izvoza, a još i više na pad uvoza robe, napominju analitičari središnje banke u najnovijem tromjesečnom biltenu.
Tako je manjak na računu robe u prvom tromjesečju u iznosu 1,73 milijarde eura gotovo za trećinu, točnije za 32,5 posto, ili 835,5 milijuna eura manji negoli u prvom kvartalu lani.
Dakle, Hrvatska, odnosno njeni gospodarski subjekti sve manje robe uvoze. To bi u nekim konotacijama mogao biti pozitivan znak. Na primjer, kada bi taj uvoz bio kompenziran domaćom proizvodnjom. No, to nije slučaj, jer proizvodnja već dugo pada. Dakle, pad uvoza odraz je zamiranja gospodarskih aktivnosti, a dijelom lošijih socijlanih prilika stanovništva i sl. (recimo, pad inače značajnog uvoza auotomobila i sl.). Potvrđuje to pad izvoza. No, kako je uvoz pao i više negativni je saldo u prvom tromjesečju smanjen.
Sve to nema previše veze s turizmom.
No, na računu usluga pak bilježi se rast suficita za 28,6 posto, na 127,4 milijuna eura, čemu su najviše pridonijeli povoljniji rezultati na računima usluga putovanja te ostalih usluga. Tu smo već u tematici ovog priloga, dakle turizmu.
Manje turista primili, još manje dali
Analitičari HNB-a napominju kako je učinak smanjenja prihoda od turizma na neto prihode od putovanja ublažen još snažnijim padom rashoda za turističku potrošnju rezidenata u inozemstvo. Riječ je o tome da turizam u Hrvatskoj i nema posebno vrijedne učinke prvom inače najgorem kvartalu kada su u pitanju naše sezone. No, koliko je god sam turizam u tom mjesecu slab ipak korijeni suficit. No suficit nije povoljniji jer je naš turizam poskočio u tim u nas neturističkim mjesecima, već su domaći daleko manje odlazili na skijanje i zimski odmor nego su to činili godinu prije.
Podaci na računu putovanja pokazuju da su prihodi u prvom tromjesečju iznosili 289,4 milijuna eura, što je 18,4 milijuna eura, ili 6 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su snažnije, za oko 34 posto, ili za 64,1 milijun eura smanjeni rashodi i oni su iznosili 124,9 milijuna eura. Dakle, minus je zabilježio i ovdašnji turizam, ali je naš prilog tuđim “turizmima” značajnije pao.
No, ono na što valja ukazati i kod ovih malenih podataka je značaj turizma za Hrvatsku. Dakle, u prva tri mjeseca kada je ovdašnji turizam više nego simboličan s te smo osnove zaradili gotovo 300 milijuna eura.
Tako je na računu putovanja zabilježen suficit u iznosu 164,5 milijuna eura, što je 38,3 posto više nego u istom razdoblju lani.
Negativan saldo ostalih usluga smanjen je za četvrtinu (sa 115,7 na 88,5 milijuna eura) također zbog smanjenja rashoda. Među pojedinim vrstama usluga najviše su se, napominju analitičari HNB-a, smanjili rashodi s osnove rojaliteta i raznih poslovnih usluga, poput arhitektonskih i usluga istraživanja i razvoja.
S druge pak strane, zabilježeno je primjetno smanjenje prihoda od usluga prijevoza, poglavito u pomorskom prijevozu tereta, što je, kako se navodi, posljedica slabljenja vanjskotrgovinske razmjene. Prihodi od prijevoza smanjeni su za oko 72 milijuna eura, na 173,9 milijuna eura, dok su rashodi smanjeni za 27,5 milijuna, na 122,5 milijuna eura pa je suficit na računu usluga prijevoza iznosio 51,4 milijuna eura, što je 43,6 posto manje nego u prvom kvartalu lani.
Po podacima središnje banke, manjak na računu faktorskih dohodaka povećan je za trećinu i u prvom je ovogodišnjem tromjesečju iznosio 417,7 milijuna eura, dok se pozitivan saldo na računu tekućih transfera smanjio za 9,7 posto i suficit je na tom računu iznosio 200 milijuna eura.
Turizam još značajniji
Prema posljednjim procjenama koje je iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski deficit tekućeg računa platne bilance, s obzirom na očekivani pad izvoza i uvoza, mogao bi s 4,5 milijardi eura u prošloj godini u ovoj pasti na oko 3 milijarde, odnosno sa 9,4 posto BDP-a na procijenjenih oko 6 posto BDP-a.
Naravno, upravo smo u najžešćem, odnosno sudbonosnom razdoblju za hrvatsku platnu bilancu, dakle, u vrhuncu turističke sezone. Pokazatelje za nju imat ćemo tek krajem godine. Ipak manje-više je jasno da svi očekujemo bitan pad prihoda s ove osnove. Štoviše, gotovo je sigurno da će pad prihoda s osnova turizma biti najvjerojatnije dvostruko veći od pada fizičkih pokazatelja. Pod fizičkim pokazateljima podrazumijevamo broj prijavljenih turista i broj ostvarenih noćenja. Razlog je, svakako, u bitno smanjenoj potrošnji po gostu, ali i obaranju cijena u ovoj kriznoj godini.