Zasad iz Zadra na plin prelaze tek bolnica i sportska dvorana

Radovi na glavnom plinovodu uskoro bi trebali biti nastavljeni od Benkovca do Šibenika, i tako dalje prema jugu, odnosno kroz Šibenik i Split i okolicu

Otvaranjem magistralnog plinovoda od Gospića do Benkovca u ponedjeljak, treće dionice plinovoda koji će se 2014. godine pružati od Bosiljeva do Splita, prirodni plin je stigao i do Dalmacije. Radovi na glavnom plinovodu uskoro bi trebali biti nastavljeni od Benkovca put Šibenika i tako dalje prema jugu, dok se čekaju i lokacijske dozvole za gradnju distributivnih mreža od magistralnog plinovoda prema, odnosno kroz Šibenik i Split i okolicu.
Priključenja na jesen
Lokalnu mrežu u Dalmaciji uskoro će imati tek Zadar, iz kojeg austrijska tvrtka EVN Croatia, budući distributer za Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju, najavljuje prva priključenja potrošača za jesen. Sada je, poručuju iz EVN-a, poznato da će se na plinsku mrežu u Zadru priključiti, od velikih potrošača, tamošnja bolnica, kao i Sportski centar Višnjik. S ostalima, po svemu sudeći, tek predstoje pregovori, a upitan je i broj zadarskih kućanstava koja će biti voljna uvesti plin.
Austrijanci računaju na priključenje oko 25 tisuća kućanstava, no koliko je to izvjesno, vidjet će se tek nakon što bude poznata i cijena po kojoj će se plin u Zadru, i općenito Dalmaciji, kupcima prodavati.
– Većina domaćica u Dalmaciji plin u kući ne želi, a i poduzetnici, koji su donedavno za njega pokazivali velik interes, sada dvoje, budući da plin više neće biti jeftin energent. On se, međutim, još uvijek isplati, a kako bi se građanima to i dokazalo, trebalo bi potrošnju plina ‘pretvoriti’ u potrošene kilovat sate struje, pa da potencijalni potrošači vide razliku, napominje Nenad Kurtović, čelnik Saveza udruga za zaštitu potrošača.
Kako napominje, cijena plina u Dalmaciji bit će poznata tek nakon što Hrvatska energetska regulatorna agencija donese pravilnik koji će regulirati priključenje na mrežu, a Vlada odredi cijene priključaka. Tada će i potrošači sami vjerojatno biti “zreliji” za konačnu odluku.
Visoki troškovi
Za priključak kuće od stotinu četvornih metara u kontinentalnoj Hrvatskoj, primjera radi, potrebno je izdvojiti oko osam tisuća kuna, u Zagrebu do 12.000, plus još oko pet tisuća kuna naknade za priključenje. Zajedno s kupnjom unutarnje opreme, atestom i ostalim, ukupan se trošak penje i na 30.000 kuna.  U Rijeci će samo jedan zainteresirani korisnik u stambenoj zgradi priključak platiti šest tisuća kuna, a ukoliko je korisnika više, u zgradi sa više od sedam stanova priključak će svakog pojedinačno koštati oko 4.500 kuna. Tome, međutim, dodati treba naknadu za priključenje na mrežu, kupnju bojlera, radijatora, dimnjačarskih atesta i ostalih troškova, ovisnih o veličini prostora, nakon kojih se trošak penje na 15.000 do 20.000 kuna.
U Zadru je prema početnom dogovoru s koncesionarom priključak trebao biti besplatan uz uvjet potrošnje od 750 kubičnih metara u roku od dvije godine. Troškove instalacije građani u svojim domovima pokrivaju sami, a prosječna cijena je protekle godine bila pet do šest tisuća kuna, uz atest dimnjaka koji košta oko 2 tisuće kuna.
Plinovod kasni
U dalmatinskim županijama, čija je kupovna moć stanovništva među nižima u Hrvatskoj, ostaje upitan interes onih koji će se na uvođenje plina uopće odlučiti. Kad se zbroje svi troškovi, napominje Kurtović, dalmatinskom se kućanstvu više isplati ugraditi solarne kolektore i besplatno se grijati čitavu zimu!
Po svemu sudeći, plinovod, na kojeg će država do 2014. godine potrošiti ukupno 590 milijuna eura, u Liku i Dalmaciju dolazi prekasno, i u najnezgodnije, recesijsko doba. Čak i ako se Dalmatince uspije “preobratiti”, i uvjeriti ih u sve prednosti plina, oni su – pritom navikli na šparno grijanje zimi – svjesni činjenice da će plin dugoročno samo poskupljivati.
 Kako pokazuju europske statistike, GJ plina u Hrvatskoj košta 10,54 eura, dok prosjek unutar 27 zemalja EU-a iznosi 15,88 eura. Kućanstva plin plaćaju jeftinije od hrvatske industrije kao potrošača na veliko, što u Europi nije praksa, i što će se i kod nas promijeniti. Poskupljenju u prilog svakako ide i činjenica da ćemo, dugoročno, sve više plina uvoziti. Do 2030. godine Hrvatska će, umjesto sadašnjih 40 posto, morati uvoziti čak 80 posto plina, što će povećati njegovu cijenu.