Slovenija blokadom Hrvatske spašava Novu ljubljansku banku

Ako bi Hrvatska bila punopravna članica EU i Slovenija bi morala provesti odluku hrvatskog suda. U tome je ključ najnovije ucjene jer Slovenija ne može dopustiti da Nova ljubljanska banka bude opterećena milijunskim odštetama zbog neisplaćene štednje
Hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić danas će u Bruxellesu prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova EU, a na sastanku će imati priliku razgovarati i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem, koji je u subotu otvoreno potvrdio ono što je Novi list prvi najavio još potkraj travnja, i odonda u više navrata ponovio, a što je hrvatska strana uglavnom ignorirala i minimizirala: Slovenija neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor sve dok hrvatska strana “ispuni obveze” i odustane od sporova protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima.
Kosor-Pahor
Erjavec je u subotu u razgovoru za mariborsku Večer objasnio da je takva mogućnost “vrlo realna”. Naime, slovenski parlament za ratifikaciju treba dvotrećinsku većinu, dakle i potporu opozicije, a upravo je tadašnji premijer Borut Pahor od bivše hrvatske premijerke i svoje velike prijateljice Jadranke Kosor uspio dobiti pristanak za rješavanje problema Ljubljanske banke u okviru sukcesije, kao uvijet za zatvaranje četvrtog poglavlja hrvatskih pregovora, iako je dotad cijelo jedno desetljeće hrvatska tvrdila potpuno suprotno – da nije riječ o sukcesijskom, nego o privatno-pravnom odnosu banke i klijenta.
Ministar Erjavec podsjeća kako čak postoji televizijska izjava hrvatske premijerke koja na obalama Bohinjskog jezera najavljuje da će se problem rješavati u okviru sukcesije. Kada je riječ o slovenskim interesima, logično je ustrajati na tome. Problem je nastao zbog raspada bivše države, a 2001. potpisan je sporazum o sukcesiji. Slovenija, naime, inzistira da je pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije nakon raspada nekadašnje SFRJ povezano s preuzimanjem jamstava za tu štednju, te da jamstva treba preuzeti po teritorijalnom načelu gdje su banke djelovale, neovisno o tome gdje je bilo sjedište matične banke. Za Ljubljanu je stoga, kako kaže slovenski ministar, “neprihvatljivo” da Hrvatska na jednoj strani izražava spremnost za rješavanje spora u okviru sukcesije, a da se na drugoj strani vode sporovi protiv Ljubljanske banke. Iako hrvatska strana tvrdi da na te sporove nema utjecaja, u Ljubljani dobro znaju kako se ti sporovi vode uz ovlaštenje hrvatskih ministara financija.
Ključ ucjene
Slovenija je stoga povezala ratifikaciju s “neriješenim zapletom” oko štediša Ljubljanske banke, očekujući da će taj zaplet biti riješen “na razuman način” i “u skladu s obvezama koje je Hrvatska već dala”, a to pak znači u okviru pregovora o sukcesiji. Drugim riječima, Slovenija očekuje da Hrvatska obustavi postupke što se protiv Ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima, smatrajući te postupke kršenjem obaveza preuzetih tijekom pristupnih pregovora s EU.
Zasad, hrvatski sudovi redovito su odbijali takve tužbe što se protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima. No što ako bi neki hrvatski sud odlučio drukčije? U Ljubljani su zabrinuti jer bi u tom slučaju, ako bi Hrvatska bila punopravna članica EU, i Slovenija morala provesti odluku hrvatskog suda. U tome je ključ najnovije slovenske ucjene. Slovenija ne može dopustiti situaciju u kojoj bi Nova ljubljanska banka, koja je od Ljubljanske banke preuzela imovinu, ostavljajući hrvatske štediše na cjedilu, mogla biti opterećena milijunskim odštetama zbog neisplaćene štednje. Riječ je o najvećoj slovenskoj banci, koja je u većinskom državnom vlasništvu, a u kojoj je baš ovih dana utvrđeno postojanje tri milijarde eura teško naplativih potraživanja.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU