Slovenija blokadom Hrvatske spašava Novu ljubljansku banku

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Darko JELINEK
Vesna Pusić

Hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić danas će u Bruxellesu prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova EU, a na sastanku će imati priliku razgovarati i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem, koji je u subotu otvoreno potvrdio ono što je Novi list prvi najavio još potkraj travnja, i odonda u više navrata ponovio, a što je hrvatska strana uglavnom ignorirala i minimizirala: Slovenija neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor sve dok hrvatska strana "ispuni obveze" i odustane od sporova protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima.

Kosor-Pahor

Erjavec je u subotu u razgovoru za mariborsku Večer objasnio da je takva mogućnost "vrlo realna". Naime, slovenski parlament za ratifikaciju treba dvotrećinsku većinu, dakle i potporu opozicije, a upravo je tadašnji premijer Borut Pahor od bivše hrvatske premijerke i svoje velike prijateljice Jadranke Kosor uspio dobiti pristanak za rješavanje problema Ljubljanske banke u okviru sukcesije, kao uvijet za zatvaranje četvrtog poglavlja hrvatskih pregovora, iako je dotad cijelo jedno desetljeće hrvatska tvrdila potpuno suprotno - da nije riječ o sukcesijskom, nego o privatno-pravnom odnosu banke i klijenta.

Ministar Erjavec podsjeća kako čak postoji televizijska izjava hrvatske premijerke koja na obalama Bohinjskog jezera najavljuje da će se problem rješavati u okviru sukcesije. Kada je riječ o slovenskim interesima, logično je ustrajati na tome. Problem je nastao zbog raspada bivše države, a 2001. potpisan je sporazum o sukcesiji. Slovenija, naime, inzistira da je pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije nakon raspada nekadašnje SFRJ povezano s preuzimanjem jamstava za tu štednju, te da jamstva treba preuzeti po teritorijalnom načelu gdje su banke djelovale, neovisno o tome gdje je bilo sjedište matične banke. Za Ljubljanu je stoga, kako kaže slovenski ministar, "neprihvatljivo" da Hrvatska na jednoj strani izražava spremnost za rješavanje spora u okviru sukcesije, a da se na drugoj strani vode sporovi protiv Ljubljanske banke. Iako hrvatska strana tvrdi da na te sporove nema utjecaja, u Ljubljani dobro znaju kako se ti sporovi vode uz ovlaštenje hrvatskih ministara financija.

Ključ ucjene

Slovenija je stoga povezala ratifikaciju s "neriješenim zapletom" oko štediša Ljubljanske banke, očekujući da će taj zaplet biti riješen "na razuman način" i "u skladu s obvezama koje je Hrvatska već dala", a to pak znači u okviru pregovora o sukcesiji. Drugim riječima, Slovenija očekuje da Hrvatska obustavi postupke što se protiv Ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima, smatrajući te postupke kršenjem obaveza preuzetih tijekom pristupnih pregovora s EU.

Zasad, hrvatski sudovi redovito su odbijali takve tužbe što se protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima. No što ako bi neki hrvatski sud odlučio drukčije? U Ljubljani su zabrinuti jer bi u tom slučaju, ako bi Hrvatska bila punopravna članica EU, i Slovenija morala provesti odluku hrvatskog suda. U tome je ključ najnovije slovenske ucjene. Slovenija ne može dopustiti situaciju u kojoj bi Nova ljubljanska banka, koja je od Ljubljanske banke preuzela imovinu, ostavljajući hrvatske štediše na cjedilu, mogla biti opterećena milijunskim odštetama zbog neisplaćene štednje. Riječ je o najvećoj slovenskoj banci, koja je u većinskom državnom vlasništvu, a u kojoj je baš ovih dana utvrđeno postojanje tri milijarde eura teško naplativih potraživanja.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno