Oteti pomorci javili se kući e-mailom

Riječ je o dvojici hrvatskih pomoraca, nisu iz Zadra, na što se obično sumnja kad je riječ o časnicima na tankerima, već je jedan iz Zagreba a drugi iz Dubrovnika, a od Sindikata pomoraca doznajemo da su e-mailom javili obiteljima da su zatočeni, ali za sada sigurni u nekoj somalijskoj luci
 Riječ je ipak o dvojici, a ne trojici naših pomorskih časnika. Nisu iz Zadra, već je jedan iz Dubrovnika a drugi iz Zagreba. Ukrcani su preko neke tamošnje agencije, a posljednja nam je informacija da su se e-mailom javili kući da su zatočeni u nekoj somalijskoj luci, ali za sada sigurni i da im životi nisu ugroženi, kazao nam je, prije svih službenih izvora informiranja, Marko Miočić iz zadarskog područnog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske, upućujući na predsjednika Predraga Brazzodura:
– Inzistirano je na neobjavljivanju imena prema želji obitelji, pa sam, da ne bih došao u napast, izbjegao pitati imena. Poslali su e-mail da su zatočeni u nekoj somalijskoj luci, ali da su za sad sigurni. Vjerojatno je riječ o, u ovakvim prilikama uobičajenom, traženju otkupnine, kazao nam je Brazzoduro.
Istina je da su ukrcani preko splitske agencije, ali navodno je jedan Splićanin, a drugi Konavljanin, no i to je nepotvrđeno.
– Za sada znamo da je riječ o dva naša državljana, posljednja je informacija bila da brod plovi prema somalijskoj obali i da su svi pomorci sigurni. Naše ministarstvo u stalnim je kontaktima s panamskim vlastima (zastava pod kojom brod plovi), odnosno japanskom kompanijom, vlasnikom broda, a obavještavat ćemo o svemu novom, kazano nam je u Uredu za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Nema Zadrana
Dragan Gaćina iz Tankerske plovidbe uputio nas je na web-stranicu kompanije Koyo Kaiun Co, Ltd i njihovu listu flote na kojoj je i kemikal tanker Irene, izgrađen 2000., s 11.920 dwt-a.
U četvrtak je kod somalijske obale otet japanski tanker Irene koji plovi pod panamskom zastavom. Saznanje da se radi o tankeru na kojem je među 19 članova posade većina Filipinaca i moguće dvojica Rusa i dvojica Hrvata, automatski po sastavu posade asocira na mogućnost da je riječ o hrvatskim časnicima. Kako je tradicionalno u Hrvatskoj da je pomorački kadar za tankere najviše vezan za Zadar i Tankersku plovidbu, sumnje u to da je riječ o Zadranima nameću se same po sebi.
Prvo naše traganje je rezultiralo jedino informacijom da brod (satelitski ga se prati) plovi preme obali Somalije i da su svi pomorci dobro. U tom trenutku čak i nije bilo jasno je li riječ o dva ili tri hrvatska pomorca, jer Ministarstvo vanjskih poslova raspolagalo je informacijom o dva Hrvata, dok je Sindikat pomoraca Hrvatske baratao s troje.
Ni u Ministarstvu vanjskih poslova, a ni u sindikatu nisu imali moguća imena, odnosno listu posade koja se očekuje od kompanije.
Uputili smo se i dalje od toga u uobičajeno pomorsko traganje kada je riječ o gusarskim napadima. Vjerovali ili ne, na internetu možete na Googlovoj karti naći podatke o svim otetim brodovima, a riječ je o iznimno velikom broju.
Informaciju o otmici je naše ministarstvo saznalo preko hrvatskog veleposlanstva u SAD-u.
Otet je istog dana i iranski brod koji prevozi rasuti teret, dok su dan ranije gusari oteli malezijski tanker s 39 članova posade, koji je prevozio palmino ulje.
Japan, Panama…
Andrew Mwangura iz Istočnoafričkog programa za pomoć pomorcima izjavio je da je na japanskom tankeru bilo 16 Filipinaca, dva Rusa i jedan Hrvat, no potom su uslijedile razne informacije koje su se kretale do dva, odnosno tri naša pomorca. Tanker je prolazio kroz Adenski zaljev na putu iz Francuske prema Indiji, dakle izlazak iz Crvenog mora i rog između Afrike (Somalije) i Jemena. Od 1991. godine ova je točka jedna od najčešćih u piratskim napadima. Predvodi ipak Malajska prevlaka, iako somalski gusari prijete preoteti primat tamošnjim, a pojava je prisutna i u dijelu brazilske obale, odnosno u Zapadnoj Africi.
U priopćenju kojim se odmah oglasilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija stoji kako su upoznati s otmicom broda Irene, te da pretpostavljaju kako se među posadom nalaze dva Hrvata.
“Iako nema službenih podataka, pretpostavlja se da su među posadom broda koji je plovio pod panamskom zastavom, uz japanske i ruske državljane, bila i dvojica hrvatskih državljana”, priopćilo je tada ministarstvo.
Japansko Ministarstvo prometa tvrdi da je oteti brod registriran u Panami, te da kompanija u čijem je vlasništvu nije japanska, već je strana kompanija samo prenijela dio svog poslovanja na jednu japansku tvrtku koja je ostala neimenovana.
Kontaktirali smo one kojima su gusarski napadi “domaći rad”, a riječ je o Međunarodnom pomorskom uredu (IMB) u Kuala Lumpuru. On je ranije objavio da su pirati u vodama kod Somalije oteli u četvrtak tri broda, uključujući tanker MT Irene, iako su dvojili o pravom nazivu broda (Atene, Athene i sl.).
Na službenim stranicama IMB-a u Kuala Lumpuru stoji da je prvi malezijski tanker s čak 39 članova posade, koji je prevozio palmino ulje, otet u srijedu, dok su se dvije nove otmice dogodile u četvrtak.
O anarhiji koja vlada u somalijskim vodama govori podatak da su prošlog tjedna oteta dva druga broda, tajlandski cargo brod MV Thor Star, i nigerijski MT Yenegoa Ocean.
Lokalni “pistolerosi” drže još i bulk carrier MV Stella Maris, otet 20. srpnja.
Kriza se namjerava rješavati preko veleposlanstava u Keniji i Jemenu.
Reuters je javio da malezijske vlasti, čiji je brod u ovom posljednjem serijalu prvi otet, nemaju još kontakte s otmičarima.

IMB Piracy Reporting Centre
Na stranicama IMB Piracy Reporting Centre i prije otmice stajalo je upozorenje upravo oko Adenskog zaljeva – “Gulf of Aden Warning – Upsurge in pirate activity”. Svi pomorci koji prolaze kroz ovaj zaljev (na putu kod prolaza uz Sueski kanal) obaviještavaju se da su u 48 sati oteta četiri broda 13/14 stupnjeva sjeverno i 046/051 stupnjeva istočno. Svi se brodovi upozoravaju na strikno radarsko motrenje, jer brzo uočavanje omogućava posadama zvanje pomoći odnosno pokušaj sprječavanja ukrcaja pirata. Također se navodi kako obavještajni izvori javljaju da se u gulfu nalaze dva plovila koja su sumnjiva kao mogući gusarski motorni brodovi. Obično je riječ o manjim iznimno brzim brodovima – gliserima. Uobičajeno je pljačkanje onog što brod prevozi i svega na njemu, odnosno traženje otkupnine za pomorce.
IMB Piracy Reporting Centre ima zadaću osigurati i pomoći sigurnost brodova u gusarskim napadima i napadima naoružanih bandita diljem svijeta.

Somalija – više od 20 godina građanskog rata
Četiri su broda oteta u blizini Somalije samo u posljednja dva dana. Vode u blizini Somalije smatraju se zbog gusara najopasnijima na svijetu. Somalski gusari izvrsno koriste stratešku poziciju svoje domovine na samom rogu Afrike koja kontrolira i ulazak u Adenski zaljev. Svi brodovi koji plove kroz Crveno more, odnosno Sueski kanal moraju proći taj zaljev. Tamošnjim gusarima na ruku ide i činjenica da se u Somaliji vodi dugotrajni građanski rat rezultat kojega je praktično potpuni raspad države. Istodobno s otmicama četiri broda, u luci Kismayu na jugu države odvijaju se najkrvavije borbe između islamističkih pobunjenika i vladinih snaga u posljednjih nekoliko mjeseci. Samo u četvrtak poginulo je 55 ljudi, a procjenjuje se da je dosad poginulo oko osam tisuća civila, dok ih je oko milijun (što je desetina stanovništva) raseljeno.
Građanski rat započeo je prije 22 godine pobunom protiv diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Siada Barrea. Kad je nakon pet godina Barre zbačen s vlasti a zemlja praktično podijeljena. Razdoblje od 1992. do 1995. godine označeno je neuspješnim i krvavim mirovnim misijama UN-a, a jača religijska komponenta unutar Somalije.
Prije dvije godine naglo je ojačao islamistički pokret koji je postao glavni rival Transnacionalnoj federalnoj vladi. Sredinom 2006. godine islamisti su nakon druge bitke za Mogadishuu uspostavili kontrolu nad glavnim gradom. Snažno ih je podržavala Eritreja, a to je, pak, isprovociralo ulazak eritrejskog rivala Etiopije u rat na strani sekularnih snaga, što je rezultiralo promjenom ratne sreće i slabljenjem islamista.
Početkom prošle godine u sukob su se ponovo umiješale i SAD zbog utemljenje sumnje da se među islamistima nalaze i brojni pripadnici al-Qaede. Međutim, islamisti su s klasičnog načina ratovanja prešli na gerilsko i nema naznaka da će građanski rat u Somaliji u dogledno vrijeme biti završen. U međuvremenu je BDP po stanovniku te desetmilijunske zemlje pao na svega 600 dolara godišnje. Mir u Somaliji pokušava uspostaviti Misija Afričke unije koja broji oko osam tisuća pripadnika.