Vinogradarstvo u sjeni turizma i ovčarstva

Slika korisnika admin
pag_sime mestrovic_vinograd
Alenka FESTINI
Šime Meštrović jedan je od malobrojnih paških vinogradara

Paški vinogradari kažu da bi ove godine berba grožđa mogla biti za petnaestak dana. Ističu da je ove godine zima bila bez ekstremno jakih bura, proljeće s dosta sunca i kiše, a ljeto vruće. Naklonjeni vremenski uvjeti rezultirat će dobrim urodom grožđa, ali i visokom gradacijom vina.

No, ipak količina vina koja se u ovoj godini planira proizvesti u Pagu nije niti približna onoj kakva je bila u 70-im godinama prošloga stoljeća. Tada se vinogradarstvom bavila svaka druga otočna obitelj. Danas je na Pagu ostalo svega nekoliko desetaka obitelji koje još uvijek njeguju vinogradarsku tradiciju. Uglavnom su to starije generacije, dok je mladih vinogradara vrlo malo.

Domaća kapljica

Šime Meštrović, 55-godišnji Pažanin, kaže da se vinogradarstvom bavi zbog obiteljske tradicije, ali i zato što voli u kući imati čašicu dobrog domaćeg vina.

- U mom vinogradu ima nekoliko sorti grožđa koje su uobičajene za naš otok. To su gegić i topola, koje su izuzetno kvalitetne sorte i daju visoku gradaciju. Imamo i sortu turbijan, koja preradom daje veću količinu vina. Ove godine očekujemo dobru berbu i kvalitetno vino budući da je tijekom ljeta bilo puno sunčanih dana, kaže Meštrović.

On navodi kako vinogradarstvo u Pagu stagnira jer su ga potisnuli ovčarstvo i turizma od kojih se bolje živi.

- Ne treba zaboraviti da je Pag otok na kojem česti udari bure unište puno uroda. Stoga je vinogradarstvo na Pagu od davnina bio posao s velikim rizikom.

No, kako naši stari nisu imali velike mogućnosti za zaradu, vinogradarstvom su se bavili iz potrebe te su ulagali puno rada i truda kako bi na jesen imali vina za prodati.

Oduvijek rizičan posao

Osamdesetih godina prošloga stoljeća situacija se mijenja naglim razvojem turizma. Ljudi su jednostavno došli do zaključka da od turizma mogu lakše živjeti. Stoga, nije nimalo čudno da su polja vinograda, primjerice na predjelu Vodica, postala građevinske parcele. Nekadašnji vinogradi na južnom dijelu grada postali su pašnjaci, kaže Meštrović.

Tradicija pravljenja vina na Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća je vinogradarstvo bilo jedno od temelja paškog gospodarstva. U prosjeku se na Pagu godišnje ubiralo oko 3.300 tona grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. Tek se 2002. godine na Pagu počelo obnavljati vinogradarstvo, ali još se uvijek ta poljoprivredna grana sporo razvija.

Akcije darivanja sadnice vinove loze

Vinogradarstvo kao poljoprivredna grana desetljećima je bilo zapušteno na cijelom otoku Pagu. Jedan od razloga je nagla urbanizacija i razvoj turizma, kao i veliki razvoj ovčarstva. U posljednjih nekoliko godina otočne lokalne samouprave krenule su s akcijama darivanja sadnica vinove loze radi ponovnog oživljavanja vinogradarstva. Za sada je Općina Povljana napravila veliki iskorak te svojim mještanima u posljednjih 5 godina podijelila preko 10.000 sadnica vinove loze. Vinogradarstvo se, iako sporim koracima, ipak razvija i na ostalim područjima otoka. Mladi ljudi ipak se radije vraćaju obiteljskoj tradiciji bavljenja ovčarstvom.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno