Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Istražitelji terete Zagorca za pronevjeru 71,5 milijuna eura

22.08.2010. 22:00
Istražitelji terete Zagorca za pronevjeru 71,5 milijuna eura


Istražitelji su utvrdili da je Hypo financirala Zagorčeve građevinske poslove, a osnovano sumnjaju da su odgovorne osobe u Hypo svjesno prikazivali troškove financiranja višima nego što su oni u realnosti bili
Austrijski istražitelji već su neko vrijeme u posjedu opsežne dokumentacije koja svjedoči o sumnjivim poslovima između Vladimira Zagorca i Hypo banke. Tijekom istrage o financijskim malverzacijama unutar banke, u Klagenfurtu je nađen registrator na čijoj je poleđini pisalo “ZAGOREC”, a u kojem je bila arhivirana dokumentacija o nekoliko Zagorčevih projekata. Ukupna vrijednost kredita što ih je Hypo banka dala Zagorcu za realizaciju projekata iz navedenog registratora iznosi preko 71,5 milijuna eura.
“Na poleđini registratora navedeno je i nekoliko naziva projekata i tvrtki, koje treba dodati Zagorčevoj financijskoj jedinici, a to su: Emperador Group Anstalt, PZ Ulaganja d.o.o., Antao Holdings i Molteh” stoji u službenoj dokumentaciji do koje je došao Novi list.
Nadalje stoji kako se, temeljem iskaza svjedoka i drugih dokaza kojima raspolažu austrijski istražitelji, može opravdano sumnjati kako su “odgovorne osobe u Hypo Bank International (HB Int), a pogotovo magistar Striedinger, prilikom financiranja Zagorčeve financijske jedinice počinile kazneno djelo pronevjere”.
Šest projekata
Austrijski istražitelji utvrdili su i kako je HB Int financirala šest Zagorčevih projekata u Hrvatskoj: PZ Ulaganja, Inter-Construct, Molteh, Hvar Građenje, Rovinj Građenje i Equipage. Svi navedeni su građevinski projekti, odnosno tvrtke koje se bave građevinskim poduzetništvom. U dokumentaciji se tako navodi kako Molteh stoji iza izgradnje “trgovačkog centra”, dok su Inter-Construct, Hvar Građenje, Rovinj Građenje i Equipage poslužili za kupovinu zemljišnih terena na kojima se trebalo graditi turističke objekte.
Istražitelji navode i kako su navedene tvrtke “hrvatska vlasnička društva u većinskom vlasništvu vlasničkih društava iz Lihtenštajna, preko kojih se opet dolazi do Zagorca”. Navodi se i kako je za barem tri od navedenih nekoliko projekata ukupna suma namijenjena njihovu financiranju uplaćena na račune u Lihtenštajnu, a ne u Hrvatskoj. Tako su, primjera radi, za “Inter-Construct” sredstva uplaćena tvrtki Antao Holdings u Lihtenštajnu, a za “Rovinj Građenje” tvrtki Emperador Group Anstalt, također u Lihtenštajnu. Prema procjeni istražitelja, za financiranje svih navedenih projekata HB Int. izdvojila je 71 milijun i 582 tisuće eura.
Protiv bankarske logike
“Postoji osnovana sumnja da su odgovorne osobe u HB Int. svjesno prikazivali troškove financiranja višima nego što su oni u realnosti bili”, stoji u dokumentima austrijskih istražitelja te se navodi sumnja i na postojanje kompletnog mehanizma preko kojeg su se financirali Zagorčevi projekti, a koji je u najmanju ruku suprotan bankarskoj logici.
“Donošene su odluke o financiranju bez ikakvih pismenih potvrda o jamstvima Vladimira Zagorca ili osoba iz njegovog kruga, pri čemu su molbe za kreditiranjem, sudeći prema postojećoj dokumentaciji, u pravilu izravno odnošene odgovornoj osobi na čelu koncerna (Striedinger), koji bi zatim pripremio odobrenje financiranja i ugovor u skladu sa donešenim zahtjevom,” stoji u dokumentu austrijskih istražitelja. Navodi se i kako za barem dva projekta (Inter-Construct, Rovinj Građenje) u trenutku kada je donošena odluka o financiranju nije postojao nikakav projektni plan na temelju kojeg bi se odluka o financiranju uopće mogla donijeti.
 


Novac prebacivan privatnim avionima


Günther Striedinger, dugogodišnji član uprave Hypo banke, nedavno je u austrijskim medijima izjavio kako nema nikakve veze sa Zagorčevim poslovima te da Zagorca poznaje samo unutar poslovnih okvira. Bivši zaposlenik tvrtke koji je prije tri dana anonimno progovorio za Austrijsku televiziju o aferi Hypo je, pak, naveo da je Zagorec bio u odličnim odnosima sa Striedingerom te je ispričao kako se privatnim avionima novce prebacivalo iz Hrvatske u Lihtenštajn, ali preko Klagenfurta. Identitet anonimnog sugovornika bio je nepoznat samo jedan dan – austrijski list “Österreich” navodi kako je riječ o Christianu Rauscheru, voditelju Financijskog odjela banke u periodu od 1999. do 2005. godine. Pamti ga se i po tome što se 17. siječnja 2005. godine vratio kući krvave odjeće, tvrdivši kako su ga “napali Hrvati” zbog kovčega čiji je sadržaj do danas nepoznat. Izjavu da su ga napali Hrvati Rauscher je kasnije povukao.