Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Ne možete uživati rezultate s jednima, a onda “brati vrhnje” s drugima

22.08.2010. 22:00
Ne možete uživati rezultate s jednima, a onda “brati vrhnje” s drugima


Cilj je imati ono što ima Slovenija – jednu jedinu umirovljeničku parlamentarnu stranku. Ne sedam, nego jednu koja ima sedam zastupnika. Ne možete ići na juriš pod sedam, osam zastava. Morate nastupati pod jednom zastavom i jednom komandom
Kazali ste kako od lokalnih organizacija stranke nećete tražiti raskid koalicije s HDZ-om, iako je HSU na nacionalnoj razini ušla u koaliciju sa SDP-om, HNS-om i IDS-om. Hoće li nositelji koalicijskog sporazuma HSU s HDZ-om u Zadru i Zadarskoj županiji biti u IX. izbornoj jedinici na listi koalicije lijevog centra s kojom HSU ide na parlamentarne izbore?
– To sve ovisi o situaciji koja će biti. Mi smo u pregovorima. U koaliciji lijevog centra nema puno mjesta na listama. Pretpostavljam da će po svakoj izbornoj jedinici nama pripasti jedno, dva ili tri mjesta, a mi moramo pomiriti Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju. Ja mislim da neće biti ljutnje, tko god bio na listi. U ovom trenutku o tome nismo razgovarali, to je tema koja nam predstoji i o tome ćemo razgovarati nakon što se u okviru koalicije dogovore kvote.
Hoće li vaši ljudi koji su u koaliciji s HDZ-om biti u nepovoljnijem položaju, makar samo i iz praktičnog razloga što bi došli u situaciju dvostruke koalicije s partnerima koji su jedan drugom konkurenti?
Opravdanje za koalicije
– Ne bi trebali biti. Mi nemamo tu nikakvih problema, mi s tim možemo živjeti. Djeluje vam kao neka dvojnost, podvojenost ličnosti, ali mi tu nemamo problema, jer smo koncentrirani na programe. Mi smo rekli da smo deideologizirana stranka i mi to otvoreno priznajemo, mada ne želimo da nas se zove interesnom strankom, jer nema stranke koja nije interesna, i uvijek smo dominantno usmjereni prema programima koje možemo učiniti za naše umirovljenike, za onaj naš potencijalni birački korpus, više nego na pozicije koje bi trebali negdje dobiti, i to i jest, na neki način, opravdanje za sve koaliciji koje imamo.
Ipak, postoji mogućnost da osoba iz vaše stranke, koja danas sjedi u Gradskom vijeću ili Županijskoj skupštini kao koalicijski partner HDZ-a, osvoji saborski mandat kao koalicijski partner SDP-a. Ne bi li to dovelo osobu u političku šizofreniju?
– Ne bi joj bilo lako, ali ja mislim da ćemo sve učiniti da te stvari pomirimo i da toga baš ne bude. Naravno, ne možete uživati neke rezultate u koaliciji s jednima, a onda brati vrhnje u nekoj drugoj koaliciji. Ima tu mjesta za dogovore i razgovore. Naravno da ćemo ovakve okolnosti uzeti u obzir, i da ćemo trezveno razmisliti. Mislim da nema puno ovakvih situacija, ali i ova je dobra, jer se na njoj nešto učimo.
Ukoliko bi zadarski čelnici stranke u konačnici, zbog mjesta na listi na parlamentarnim izborima, ipak odlučili istupiti iz koalicije s HDZ-om, kako biste se postavili?
– Svakako bih dao prednost tome da se poštuje ono što je dogovoreno za naše biračko tijelo, za naše umirovljenike. To je vrjednije nego pozicija jednog čovjeka na listi, kao što je vrjednije očuvati status parlamentarne stranke na bilo koji način, nego se busati u prsa junačka da smo mi jako važni, pa onda doživjeti 2007. Ja kao odgovoran predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika takav rizik ne mogu preuzeti, jer ja sam došao povećati broj zastupnika i povećati političku moć HSU u parlamentu i prema tim sam rješenjima usmjeren, a ne prema rješenjima koja bi mene dizala kao važnu osobu ili pojedince iz stranke da moraju biti saborski zastupnici.
Pod jednom “komandom”
Pozvali ste druge umirovljeničke stranke na ujedinjenje, no je li vaše stupanje u koaliciju s SDP-om, HNS-om i IDS-om u startu onemogućilo takvo okupljanje umirovljeničkih snaga?
– To će sigurno oni kojima smo uputili pismo tako interpretirati, i to je prema mom mišljenju, s njihove strane vrlo legitimno, jer moraju naći opravdanje za to što su iz Hrvatske stranke umirovljenika izišli i napravili još četiri, pet, šest stranaka. Mi smo napravili ono što je najteže. Nismo pobornici niskih ciljeva; ili ćemo se tući za visoki cilj, ili ćemo pustiti ovo da se razvodni kako hoće, a visoki cilj je imati ono što ima Slovenija – jednu jedinu umirovljeničku parlamentarnu stranku. Ne sedam, nego jednu koja ima sedam zastupnika. To je cilj. Ne možete ići na juriš na pod sedam, osam zastava. Morate nastupat pod jednom zastavom i jednom komandom i tako doći do rezultata, pa onda možete svoje autonomije graditi u županijama. Ne vjerujem u koalicijski nastup stranaka i udruga koje kao udruge i ne smiju ući u koaliciju. Jedino što bi imalo smisla i što smo mi, odlukom Središnjeg odbora ponudili ostalim strankama, a što su i udruge lijepo prihvatile, jest da se razgovara oko ujedinjenja u jednu stranku, ali očito je da će ostale stranke to odbaciti. Znali smo to unaprijed, ali smo, i zbog naše savjesti, i zbog javnosti, ponudili to rješenje, da svi znaju što bi bilo vrijedno, i za što bi se bilo vrijedno žrtvovati.
Bila je to poruka, ne čelnicima tih stranaka, nego vašim zajedničkim biračima?
– Upravo tako.
Tko se laća referenduma
Vjerujete li da će u konačnici doći do referenduma o Zakonu o radu ili će se stvar riješiti za stolom?
– Ja mislim da referendum, što se tiče Zakona o radu, nema alternative. Naime, dok su sindikati o tome pregovarali, mogli su raditi što su htjeli; pregovarati, trgovati, dogovarati se, tražiti rješenja. Međutim, oni pri prikupljanju potpisa nisu tražili potpise samo od svojih članova. Tražili su potpise od građana, i moram reći da više od 45 posto potpisa čine potpisi umirovljenika. Oni više nemaju mogućnosti trgovati s tim glasovima, referendum nema alternative i toga moraju svi biti svjesni. Bez obzira što je situacija teška i što nema manevarskog prostora i sutra bih tražio da naši članovi i simpatizeri potpišu zahtjev za neki drugi referendum, možda oko Zakona o mirovinskom osiguranju, ako se netko bude htio s time igrati, jer je to najteže, najžešće oružje demokracije i onaj koji se laća za to oružje treba znati da nema natrag, i da do referenduma mora doći. Misli da je i Vladimir Šeks, koji se najviše bavi tom problematikom, toga svjestan.
Bi li dob odlaska u mirovinu, također, trebala biti predmet referendumskog odlučivanja?
– Ako bi Hrvatska stvorila kulturu referenduma, onda bi bilo puno lakše napraviti savjetodavni referendumom prije donošenja takvih odluka i konzumiranjem demokratskih metoda uvažiti volju građana. Naravno, s time se Vlada RH uvijek može pokriti prema svima koji nekritički traže određene promjene u mirovinskom sustavu, a da pritom ne uvažavaju da je mirovinski sustav bio socijalni amortizer za vrijeme rata, za sve stečajeve, za gospodarstvo u tranziciji, za sve racionalizacije u poslovanju poslodavaca, za sve sulude viškove koje su radili i koje će se raditi u državnim službama i da mirovinski sustav ne može izdržati takvo divljanje tržišta rada. Nigdje nema takvog divljanja tržišta rada kao u Hrvatskoj.
Ipak predlažete da se u ovom slučaju rješenje traži na drugi način, a ne na referendumu?
– Savjetodavni referendum bi bio jako dobar, ali Talijani imaju termin „concertazione” što bi značilo „dogovaranje”. To je tripartitan socijalni dijalog na nacionalnoj razini gdje se predviđaju gospodarska kretanja i uređenje tržišta rada. Tu se odluke donose autorizacijom 150 doktora znanosti. Poslodavci imaju svoje, vlada svoje, sindikati svoje stručnjake, i dolazi do kompromisa koji se pretače u zakone. Talijani imaju ovakve instrumente samo zato što imaju sindikat koji je u svakom trenutku spreman na trgove izvući milijune ljudi, s čim se mi baš nismo proslavili. Svaki od socijalnih partnera mora ojačati i biti autonoman, da bi se njihovim neslaganjem došlo do rješenja, ali ne preglasavanjem, što je kod nas sada slučaj. To bi trebao bi prvi način ponašanja. Savjetodavni referendum – da, a ako nikako ne ide, onda referendum za poništavanje onoga što se donosi, a na štetu je radnika, umirovljenika ili bilo koje skupine građana.


Dobar razlog


* Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević ne isključuje mogućnost jeseni ispunjene štrajkovima i prosvjedima. Dođe li do prosvjeda, što ćete poručiti umirovljenicima?
– Ako je razlog dobar, onda će on sigurno dobiti nađu podršku.