Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Pehar za brudet od jegulja, žaba i ljute paprike

22.08.2010. 22:00
Pehar za brudet od jegulja, žaba i ljute paprike


Veliki pehari i novčane nagrade “Druge brudetijade Sukošan 2010.” otišli su “priko mora” u Kali i na rijeku Neretvu u Opuzen, članovima “Pivčeve kale” i njihovom brudetu od jegulja, žaba i ljute paprike, koji su kao i prošle godine, podijelili prvo mjesto
Sukošanska obala Donjeg mora i Ruševca drugu godinu za redom miriše svim mogućim varijacijama na temu brudeta. Pod budnim okom turističkih djelatnika, Mirjane Nadinić Veleslavić i Nikole Miloševića, a u organizaciji Turističke zajednice, Općine i KUD-a “Zlatna luka” održana je “Brudetijada”, drugo po redu natjecanje u pripremanju brudeta.
Dobro organizirana manifestacija privukla je tri, četiri tisuće mještana, znatiželjnika i turista, koji su se uz degustiranje brudeta i palente mogli dobro i zabaviti uz zadarsku klapu Lanterna i glazbenog meštra Peru Kantadura.
Veliki pehari i novčane nagrade Druge Brudetijade Sukošan 2010. otišli su “priko mora” u Kali i na rijeku Neretvu u Opuzen, članovima “Pivčeve kale” i njihovim brudetom od jegulja, žaba i ljute paprike, koji su kao i prošle godine, podijelili prvo mjesto. Treće mjesto su odlukom ocjenjivačkog suda, također, su podijelile sukošanske brudet ekipe, Papaline meštra Marina Burčula i Braće Labus (Božo i Miro) meštrice Dade.
Miris i okus “kualjskog” brudeta od gruga i sipe Jakova Blaslova i ekipe osvojio je ocjenjivački žiri i publiku.
– Najvažnije je pogoditi omjer luka, krumpira, ribe, kapule, soli i papra i to je sve, uvjerava nas Blaslov.
Nije bilo lako ocjenjivačkom sudu (kuhar konobe Griblja Renato Kraljev, Zrinka Mandić iz udruge “Idro i veslo”, mr. Tomislav Vodopija, gastronaut Božidar Dijan i reporter Zadarskog lista Vele Brkić), između devet brudeta, ocijeniti koji je najbolji, po okusu, mirisu, gustoći i izgledu.
Za najveseliju, najslikaniju i najbrojniju ekipu proglašena je brudet ekipa nadasve dugog imena, Cicokrasno Arifijada alla Kesa uz pomoć “Božje ruke” brudet meštra, sukošanskog župnika, Bibinjca don Tomislava Sikirića. Ništa manje slasni brudet nisu pripremili ekipe Torcida, Duda&Maćo, Težaci i ribari iz Opuzena te Marineo. Odlučivale su tek nijanse.
Rijetko se viđa ovako fino i raskošno jelo, a tako jednostavno za pripremu. Brudet je duboko ukorijenjen u gastronomske običaje ljudi koji su svoj život vezali za more i s morem, pripreman na način koliko ima i ljudi koji ga kuhaju.
– Brudet se priprema od više vrsta riba među kojima barem komad ugora bez kojeg nema dobrog brudeta. U posudu, po mogućnosti zemljanu, odjednom stavite maslinovo ulje, isjeckanu kapulu, luk, list petrusimula, jedan pomidor, papar u zrnu i ribu. Ribu pokrijte do vrha hladnom vodom, dolijte malo vina. Ako ste u prilici, nalijte more i ostavite da lagano kuha dok voda ne prokuha, objašnjava nam jedan od brudet majstora dodajući kako je za prilog najbolja palenta.
Izvan konkurencije organizatori su predvođeni Majčinom, Duškom, Mirom, Rajkom, Željkom, Markom, Andrijom i drugima pripremili 500-tinjak porcija, oko 250 litara dobrog brudeta u koji su stavili škarpine, anđuline, podlanice, arbune, migala, pauke, cicele, škartuce, ugore, rašpe… Svježe ulovljenu ribu za kuhanje sukošanskog brudeta iz pravca ostataka nadbiskupskog ljetnikovca Palac iz XV. stoljeća uz nesebičnu pomoć sukošanskih žena brodovima, doveslali su legendarni Ante Gašparović Maca i Dragan Brkić.
Nakon toga i stari i mladi uživali su u neodoljivom okusu brudeta. Ako je suditi po ispijenim litrama vina, kojima su okupljeni nakon degustacije gasili žeđ, sigurno se može reći da je i ovogodišnja sukošanska “Brudetijada” uspjela. Kušali su se svi brudeti u koje su, kako reče član žirija Božo Dijan, utkana znanja i vještine ovdašnjih i neretvanskih gastronoma.
Štoviše, organizatori su već postigli svoj prvotni cilj. Ovo zanimljivo natjecanje u pripremanju brudeta, jedinstveno u Zadarskoj županiji i šire, postalo je neizostavan dio sukošanske turističke ponude, koja osim gotovo netaknute prirode nudi i izvornu domaću hranu, kao zaštitni znak ovog podneblja.