Posljednje drvene bačve čekaju mlado vino

Sama berba stvara veselje, no ono što slijedi poslije – spremanje vina u bačvu poseban je užitak jer se u drvo, okovano metalnim obručima, pohranjuje višemjesečni trud pomiješan sa strepnjom hoće li ćudljiva priroda biti milostiva prema božanskim bobicama, govori Ante, vinogradar iz Sukošana
Dani su “trganja”, dani berbe grožđa diljem Zadarske županije. Osim gužvi u vinogradima prvi vidljivi dokaz da stiže vrijeme mladog vina su drvene bačve, dovaljane uz more ili ispred vinskih konoba i podruma na seoskim gospodarstvima. Raduje pogled na njih jer sve više gube bitku pred sjajem onih modernih inoks bačava u kojima je, kažu, ako se ne pije, vino vječno.
– Stare bačve za mlado vino prethodno treba “zastenjati” morskom ili pitkom vodom, očistiti i pripremiti za spremanje plodova berbe. Sama berba stvara veselje, no ono što slijedi poslije – spremanje vina u bačvu poseban je užitak jer se u drvo, okovano metalnim obručima, pohranjuje višemjesečni trud pomiješan sa strepnjom hoće li ćudljiva priroda biti milostiva prema božanskim bobicama, govori Ante, vinogradar iz Sukošana.
Iako je ovogodišnja suša smanjila prinose grožđa vino će biti kao grom, tvrdi Ante, puštajući u čašu tanak mlaz mošta. Grožđe je bilo samo takvo, s više od 19 gradi šećera i nema razloga da vino ne bude prvoklasno. Miris drveta koje je upilo vino brojnih prethodnih godina, ne može se nadomjestiti u bačvama novog vremena.
Ipak, golema većina vinara zadarskog kraja u drvenim bačvama danas mošt uglavnom drži sve dok traje intenzivno vrenje, a zatim ga pretoče u inoks bačve.
– Grožđe nakon muljanja i odvajanja peteljki stavljam u maštele da kuha osam dana. Prva dva dana miješam “masulj”, a kasnije ostavim da stoji. Osmi dan mošt izlijem iz maštela u drvenu bačvu gdje se nastavlja vrenje, kuhanje. U drvenoj bačvi mošt držim sve dok traje intenzivno vrenje, a zatim ga pretočim u inoks tankove. Ništa ne diram do početka prosinca, kada obavim pretakanje da odstranim talog. Jednaki postupak primjenjujem u proizvodnji crnog i bijelog vina, odaje nam Božo iz Radovina svoju vinarsku tajnu.
Količina sladora u grožđu je osnovni parametar u tehnologiji proizvodnje vina. No, sadržaj vinske kiseline i sve ostalo što daje vinu buke, za većinu vinara zadarskog kraja još uvijek je gotovo zanemareno. Zbog toga se ne treba čuditi da ovo područje gotovo da i nema čuvenih vina, bez obzira na suvremene vinograde. Unatoč sve većoj edukaciji vinara i primjeni novih tehnologija nije ona narodna bez veze: “Dobri vinogradari, a loši vinari i podrumari.”