Filozofija je nešto što je trajna vrijednost

Filozofija je nešto što je trajna vrijednost. Mislim da će uvijek postojati inteligentni ljudi, i inteligentni novinari, koje će zanimati filozofija. Inače, ja zagovaram gledište po uzoru na umjetnika J. Beuysa ” svaki čovjek je filozof”. Stoga će uvijek biti interesa za filozofiju
U organizaciji Hegelova društva na Sveučilištu u Zadru počtkom rujna održan je XV. Međunarodni filozofski simpozij “Razumijevanje i tumačenje” na temu: Sloboda i determinizam?. Zadar je sjediše hrvatske podružnice Međunarodnog Hegelova društva, ugledne filozofske udruge, a povodom simpozija i zbivanja na filozofskoj sceni razgovarali smo s prof. dr. sc. Jurom Zovkom, predsjednikom podružnice, uglednim hrvatskim filozofom.
Sloboda
U Zadru je nedavno održan XV. Međnarodni filozofski simpozij “Sloboda i determinizam”. Možete li dati Vaš osvrt?
– Da, riječ je o XV. simpoziju i moram kazati kako simpozij ima jednu tradiciju, te je doista elitan.
Sama tema je aktualna i o njoj se dosta diskutiralo u zadnje vrijeme. Naime, istraživači mozga pokušavaju ustvrditi kako ne postoji prostor za slobodu, da u pogledu funkioniranja mozga vladaju zakoni determinizma i tu smo mi filozofi obvezni upozoriti kako se dokida osnovna ljudsko pravo. Svjesni život nije proces koji se odvija samo fiziološo, nego predstavlja dio naše kulture i baštine, nešto što je duboko povezano sa stvarnošću. Jedan od razloga zbog kojih smo odabrali ovu temu jest i obljetnica 20 godina od pada Berlinskog zida, podsjetnik na slom totalitarnog sustava, tzv. “realnog socijalizma” koji je ograničavao i dokidao ljudsku slobodu i temeljna ljudska prava.
Zbog čega se simpozij održava upravo u Zadru?
– Zato što je Zadar prekrasan grad, ima najstarije  sveučilište, i, naravno, jer ja radim u Zadru. Kao što sam već kazao, simpozij se održava već 15 godina, počeli smo u Zadru i nadam se da ćemo održati još ovoliko simpozija.
Predsjednik ste Hegelova društva. Riječ je o međnarodnoj udruzi, koja svoje sjediše ima u Zadru. Zašto upravo Zadar, a ne, recimo, Zagreb?
– Suvišno je naglašavati koliko volim Zadar, i drago mi je šo je sjediše upravo ovdje. Inače, mi smo na neki načn  nasljednici Korčulanske škole, čiji su se predstavnici trudili uspostaviti veze s vodećm filozofima u svijetu, što i mi danas činimo. Mi se doduše bitno razlikujemo po uvjerenju i svjetonazoru, ali nastavak dijaloga sa svjetskim trendovima u filozofiji sada se događa zapravo najintenzivnije u Zadru. Pokušavamo afirmirati mlade filozofe, uključiti ih u društvo uglednika.
Konzumiranje
Završili su upisi na Sveučliše u Zadru, a filozofija je jedan od smjerova na kojima je ostalo mjesta čak i u trećem upisnom roku. Dakle, primjetan je pad interesa za filozofiju, čak ne samo kao predmet studiranja?
– Mi živimo u vremenu jedne religije koja je danas univerzalna, a to je konzum i konzumiranje. Konzumiraju se sve više trivijalne stvari, a tome je itekako doprinijelo naše medijsko drušvo. U predgovoru svoje knjige “Filozofija i kultura” napisao sam da je zapravo konzum posvemašnja religija današnjice i da nam je prijeko potrebno skepsom i ironijom oprijeti se njezinom univerzalnom, dogmatskom svjetonazoru. Mora se postaviti pitanje kako odgovoriti na ovo vrijeme, kako otvoriti prostor za humanizaciju društva. Pokušao sam nešo s ironijom, međutim moj sadašnji stav je Etsi eironei non daretur – “kao da više nema ni ironije”.
Filozofija je nešto što je trajna vrijednost. Mislim da će uvijek postojati inteligentni ljudi, i inteligentni novinari, koje će zanimati filozofija. Inače, ja zagovaram gledište po uzoru na umjetnika J. Beuysa ” svaki čovjek je filozof”.  Stoga će uvijek biti interesa za filozofiju.
Je li uzrok slabom interesu i loše stanje kulture, odnosno duha kojim žive mladi?
– Možete i sami vidjeti šo je na nslovnicama novina i što je u središu interesa. Čovjek se mora zapitati što je smisao ljudskog žvota. Mislim da nedostaje kritičkog mišljenja i, zapravo, pozitivnog kritičkog pristupa. Filozofija nije samo proučavanje kulturne bašine, riječ je o nečem puno važijem, ona je kritičko vrednovanje i promišljanje situacije u kojoj se danas nalazimo. Osobno mislim da u današnjem vremenu vlada velika kriza pomanjkanja povjerenja. Ne možete poslovati, niti poduzeti išta ozbiljnije bez postojanja povjerenja.
Postoji jedna upadljiva trivijalizacija kulturnog prostora u cjelini. Rekao bih kako je naše vrijeme vrijeme enormne recesije duha. Ne sjećam se da je u epohi ljudskog roda, još od neolitika, bilo ovakve recesije.

 TKO JE JURE ZOVKO?

Jure Zovko poznati je hrvatski filozof, odnedavno član International Institut de Philosophie, na svjetskoj razini najpoznatijega i najvišega znanstvenog filozofskoga gremija. Zovko je do sada prvi i jedini hrvatski filozof primljen u tu “svjetsku akademiju filozofa”!
Jure Zovko rođen je u Uzarićma, općina Široki Brijeg, BiH.
Maturirao je na klasičoj gimnaziji u Visokom 1976. Od 1978. do 1990. studirao je filozofiju i pravo na Sveučilištu u Sarajevu, a od 1981. filozofiju, germanistiku i filozofiju religije na Sveučilištu u Freiburgu (S.R. Njemača), gdje je 1985. magistrirao iz filozofije s temom o pojmu istine kod Platona i Heideggera. Na istom sveučilištu obranio je 1989. doktorat iz filozofije s temom o Schlegelovoj hermeneutici. Od prosinca 1990. zaposlen na Institutu za filozofiju Sveučlišta u Zagrebu. Izabran u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika 1991., za višega znanstvenog suradnika 1994., a 2001. u zvanje znanstvenoga savjetnika. 2008. izabran je za redovitoga profesora
Jedan je od osnivača Hrvatskih studija Sveučlišta u Zagrebu i prvi pročelnik studijskoga smjera filozofije od 1993. do 1995. Od 30. travnja 1993. do 14. veljače 2000. obnašao je dužost pomoćika ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije.
Profesor je na Odjelu za filozofiju Sveučlišta u Zadru i predavač na Hrvatskim studijima Sveučlišta u Zagrebu.
Predaje na poslijediplomskom studiju lingvistike na Sveučlištu u Zadru i poslijediplomskom studiju filozofije na Hrvatskim studijima.