Podgradinjani tvrde: Okruženi smo minama

U postupku javne nabave Hrvatskog centra za razminiranje u tijeku je i projekt razminiranja u Općini Posedarje na tlocrtnoj površini od ukupno 830.488 kilometara četvornih. Na području između Novigradskog mora i sela Podgradina na tlocrtnoj površini 571.552 četvorna metara i šireg cestovnog pojasa državne ceste D8 kod Jurjevca nadomak Posedarja i dva spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, površine 258.936 metara četvornih. Vrijednost razminiranja procjenjuje se na oko 10 milijuna kuna. Ponude se primaju do 1. listopada a razminiranje bi trebalo započeti najkasnije početkom mjeseca studenoga.
U prostorijama Općine Posedarje jučer je u Općinskoj vijećnici održan zajednički sastanak predstavnika Hrvatskog centra za razminiranje koje je predvodio predstojnik Podružnice HCR-a Zadar Josip Čerina i Općine Posedarje, odnosno načelnika Ivice Juričevića. Svoj nedolazak su opravdali predsjednik Općinskog vijeća Šime Žuža i predsjednik MO Podgradine Zoran Nekić. Osim predstavnika medija na sastanku-prezentaciji je nazočio i Zdravko Šalina iz Podgradine, dragovoljac-invalid Domovinskog rata čiji je otac stradao od minsko-eksplozivnog sredstva u Podgradini.  
– Od ukupno šest projekata u Zadarskoj županiji na širem dijelu Podgradine izvest će se više od trećine predviđene površine za razminiranje. Na Jurjevcu, na ulazu u Gajine zbog šumskog područja razminiranje će se uglavnom ručno. Područje iznad Podgradine prema moru je specifično. Podgradina je jedna od najgorih minski sumnjivih područja, minirani su kućni pragovi, okućnice i vrtovi. Minirano je sve osim srbočetničkog opskrbnog puta, ustvrdio je Čerina kojim je tijekom Domovinskog rata bio na bojišnicama nadomak Podgradine te aktivno sudjelovao u akciji oslobođenja Podgradine tijekom akcije Maslenica.
Najkritičnije je na području Podgradine gdje su od pet minskih incidenata tri osobe smrtno stradale a njih više ranjeno, podsjetio je Čerina.
U Podgradini su iza nas teški i složeni projekti. Tijekom razminiranja sigurnosnog pojasa prema moru pirotehničare zasigurno očekuju zaostala minsko-eksplozivna sredstva. Na dijelu zacrtane površine raditi će percepcije te razminirati trase, objašnjavao je Čerina postupak razminiranja dijela minsko sumnjivog područja.
Nezadovoljan područjem koje će se razminirati Zdravko Šalina je prozvao predsjednika Općinskog vijeća, sumještanina Šimu Žuru iako nije nazočio na sastanku-prezentaciji.
–  Ovako se nismo dogovorili. Ostali su još zaseoci na jugoistočnoj strani Podgradine, Šaline i Žužići. Ovdje nešto nije u redu. Na tom području je dignut tenk, stoka ginula, poručio je Zdravko Šalina.
– To područje nije minski sumnjivo. Pričamo o nečemu čega nema. Vidite i na vojnim kartama je to vidljivo. Razgovarali smo i s vama i još 10 ljudi u Podgradini o sumnjivom minskom području. Ipak, idućeg tjedna opet ćemo obići Podgradinu i popričati s ljudima. Ako se to pokaže opravdanim, s aneksom ugovora će se i to područje razminirati, obrazlagao je Čerina što ipak nije zadovoljilo Šalinu te je demonstrativno (ne)opravdano napustio općinsku zgradu.
Nakon provedenih projekta na Jurjevcu i u Podgradini u Općini Posedarje će ostati još oko 1,4 kilometara četvornih sumnjivog minskog područja.

 U ZADARSKOJ ŽUPANIJI ŠEST PROJEKATA RAZMINIRANJA

Od sveukupno 18 projekata u Republici Hrvatskoj šest projekata razminiranja HCR će provesti na području Zadarske županije. Osim na području Podgradine i Jurjevca u postupku javne nabave je i razminiranje zaselka Ramići u Paljuvu površine 236.507 metara četvornih, na području Ceranja i Petrima uz županijsku cestu površine 155.469 metara četvornih, područje uz Zračnu luku Zadar površine 149,914 metara četvornih te minsko područje uz vodenicu na Karišnici u Gradu Obrovcu tlocrtne površine 4.219 metara četvornih.

 ZA RAZMINIRANJE KOŠ 62,6 KM2

Hrvatska je jedna od 24 zemlje koje ne mogu slobodno raspolagati svojim prostorom. Naime, u 2010. godinu Hrvatska je ušla s 887 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina u 12 županija i 104 grada i općina. Na tom prostoru, odnosno u minskom okruženju živi petina stanovništva RH. Trenutni MSP u Hrvatskoj iznosi 837 kilometara četvornih . Zadarska županija zauzima 7,2 posto ili 62,6 kilometara četvornih minski sumnjivog prostora koji je obilježen s točno 1.928  oznaka minske opasnosti..
Najveća nerazminirana područja su koje obuhvaća Benkovac sa 14,3 kilometara četvornih, Stankovci sa 11,6 kilometara četvornih, Jasenice sa 9,4 kilometara četvornih i u Pakoštane sa 6 kilometara četvornih.

 U ZADARSKOJ ŽUPANIJI 97 SMRTNO STRADALIH

Za razminiranje je u Zadarskoj županiji dosad uloženo čak 430 milijuna kuna. Nažalost u razdoblju od 1991. do 2010. godine u 191 minskom incidentu stradalo je 274 osoba, od čega njih 97 sa smrtnim posljedicama, 157 osoba završilo je sa teškim ozljedama, a 27 sa lakšim tjelesnim ozljedama. Na žalost, u ovoj nepopularnoj evidenciji sudjeluju i djeca u dobi do 18 godina od kojih je u minskim incidentima stradalo njih sedmero, od toga je njih 3 teško ozlijeđeno dok su 4 prošli sa lakšim tjelesnim ozljedama. Pirotehničari su stradali u 23 nesreće, i to njih 35 od čega ih je 11 imalo smrtne posljedice. Zadnji smrtni slučaj zbio se 13. siječnja između Musapstana i Murvice kad je smrtno stradao pirotehničar Renato Polić Strinić, otac četvero djece.