Socijalni radnici nemaju povratnu informaciju o presudama za obiteljsko nasilje

Najvažnije u pristupu problemu nasilja nad ženama i na čemu treba ustrajati jest rad na prevenciji te prijava i procesuiranje nasilnika, poručeno je s jučerašnjeg skupa organiziranog u povodu obilježavanja nacionalnog Dana borbe protiv nasilja nad ženama

Prošle su godine u Zadarskoj županiji prijavljena 63 slučaja nasilja nad ženama, od čega su 43 procesuirana, a najčešći sudski epilog bila je zatvorska kazna nasilnicima. Slučajeva nasilja zasigurno ima puno više pa je stoga važno ženama poručiti da nasilje moraju prijaviti – istaknuli su Dario Vučenović i Mila Špindek, ravnatelj i stručna savjetnica Obiteljskog Centra Zadarske županije na jučerašnjoj novinskoj konferenciji upriličenoj u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Vučenović i Špindek javnosti su se obratili nakon Okruglog stola na temu unaprjeđenja međusektorske suradnje s ciljem djelotvornije zaštite i pružanja pomoći ženama žrtvama nasilja na kojemu su svoja iskustva u dosadašnjem radu iznijeli predstavnici brojnih udruga i ustanova koje se svakodnevno susreću s ovom problematikom.
Nužnost suradnje ustanova
Jedan od važnijih zaključaka jučerašnjeg sastanka bio je onaj o nužnosti poboljšanja suradnje između Centra za socijalnu skrb i zadarskog Prekršajnog i Općinskog suda. Naime, ravnateljica Centra za socijalnu skrb, Danijela Jadrijev, napomenula je kako socijalni radnici nemaju povratnu informaciju o presudama donesenim u slučajevima obiteljskog nasilja pa da stoga ne mogu ni adekvatno i pravovremeno reagirati. Kako su na jučerašnjem skupu nazočile i Zlata Smojver Kanjer, sutkinja Općinskog suda u Zadru i Marijana Stipić, zamjenica Općinskog državnog odvjetnika, za očekivati je da će se i ta barijera uskoro otkloniti i iznaći rješenje na dobrobit žena žrtava nasilja, ali i njihove djece koja su svjedoci tog nasilja.
– Poseban problem su djeca. Zakon, koji je isti kao i u Europi, dozvoljava nasilniku da viđa djecu i u slučajevima kada je žena prijavila nasilje. Djeca su traumatizirana samim time što naslinik pred njima tuče njihovu majku. Imaju neprihvatljiv model ponašanja u svom domu koji nerijetko oponašaju – istaknuo je Vučenović napominjući kako je taj problem vrlo kompleksan jer nasilnici najčešće nisu svjesni kako takvim ponašanjem štete i djeci. To dokazuju primjeri, kaže Vučenović, kada očevi prilikom izricanja presuda koje osim nasilništva nad suprugama nerijetko uključuju i zapuštanje djeteta, negoduju pod izlikom kako djecu nisu zlostavljali, i kako oni svoju djecu vole. Tu bi se, smatra on, trebali uključiti psihijatri koji bi radili na osvještenju nasilnika, no iskustva su pokazala da se očevi nerado odazivaju na terapije pa čak i kada im to sud naloži.
Kao jedan od većih problema s kojim se u Obiteljskom centru susreću istaknut je onaj što se većina žena koje su žrtve nasilja u obitelji odlučuju ostati u toj bračnoj zajednici bez obzira na sve, a uglavnom zbog toga što se ne mogu same uzdržavati i nemaju gdje živjeti. Ono što im u Obiteljskom centru, policiji, Centru za socijalnu skrb ili Udruzi “Duga” u slučaju nasilja u obitelji mogu ponuditi jest smještaj u sigurnu kuću. No, kapaciteti sigurnih kuća u Hrvatskoj nedovoljni su.
Problem s financijama
– Svakako bi trebalo osigurati daleko više smještaja za žrtve nasilja nego ih ima. Međutim, problem je što su osnivači sigurnih kuća nevladine organizacije i udruge pa se one financiraju od donacija – istaknula je Špindek napominjući kako je svaka donacija takvim ustanovama dragocjena, a posebice u rujnu kada djecu treba opremiti za školu priborom i knjigama te odjećom za hladnije dane.
No, da sve ipak nije tako crno, Vučenović i Špindek potkrijepili su iskustvom u radu s 24 žrtve nasilja u Obiteljskom centru.
– Trenutačno u našem centru grupno, ali i individualno, radimo s 24 žrtve nasilja i moramo istaknuti da niti nad jednom od tih žrtava više nije ponovljeno nasilje – naglašava Vučenović dodajući kako većina tih žrtava dolazi iz ruralnih sredina, dok se udruzi Duga uglavnom javljaju žrtve s prebivalištem u gradu.
No, ono što je najvažnije u pristupu ovom problemu i na čemu treba ustrajati jest rad na prevenciji te prijava i procesuiranje nasilnika, poručeno je s jučerašnjeg skupa organiziranog u povodu obilježavanja nacionalnog Dana borbe protiv nasilja nad ženama.

IZUZETNO VAŽNA POMOĆ ŽRTVAMA TIJEKOM SUDSKOG PROCESA

Od ukupno 63 prijavljena slučaja obiteljskog nasilja tijekom prošle godine, njih 16 završilo je oslobađanjem nasilnika zbog toga što su žrtve iskoristile svoje pravo na blagodat nesvjedočenja. Upravo stoga je izuzetno važna i suradnja pravosudnih organa, policije i socijalnih radnika s Uredom za pomoć žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu koji je na jučerašnjem skupu predstavljala Dragana Marina, voditeljica Ureda. Ona je posvjedočila koliko napora je ponekad potrebno uložiti kako bi se žrtva pripremila i ohrabrila za proceduru koju neizbježno mora proći u policiji i kasnije na sudu.

NASILNIK UBIO TRI ŽENE 22. RUJNA

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se upravo 22. rujna u znak sjećanja na tragediju u kojoj su 1999. godine smrtno stradale tri žene, a jedna ranjena. Riječ je o slučaju kada je na Općinskom sudu u Zagrebu bivši policajac Mato Oraškić tijekom brakorazvodne parnice, s pištoljem ušetao u sudnicu na Općinskom sudu u Zagrebu i ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

 DONACIJE UDRUZI DUGA NUŽNO POTREBNE

Svi građani žele pomoći žrtvama obiteljskog nasilja smještenim u sigurnu kuću, mogu to učiniti pozivom na brojeve telefona Udruge Duga, a donirat osim novca mogu i odjeću, obuću, knjige, školske potrepštine, hranu i sve ostalo što svako kućanstvo treba.
Udruga Duga – Ivana Gundulića 2, Zadar, Tel: 023/332-059, 098/ 819-757, 091/892-1605, 092/121-3505